DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 76     <-- 76 -->        PDF

M. Šporčić, M. Landekić, M.. Lovrić, S. Bogdan, K. Šegotić: VIŠEKRITERIJSKO ODLUČIVANJE ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 275-286
dok ostale metode obično traže kvantitativne kriterije
za izbor neke od alternativa.


Rješavanje složenih problema odlučivanja pomoću
ove metode temelji se na njihovom rastavljanju na
komponente: cilj, kriterije (podkriterije) i alternative.
Ti elementi se potom povežu u model s više razina(hijerarhijsku
strukturu) pri čemu je na vrhu cilj, a na prvoj
nižoj razini su glavni kriteriji. Kriteriji se mogu rastaviti
na podkriterije, a na najnižoj razini nalaze se alternative.
Druga važna komponenta je matematički model pomoću
kojeg se računaju prioriteti (težine) elemenata koji su na
istoj razini hijerarhijske strukture. Metoda je zasnovana
na usporedbama parova alternativa, svaka sa svakom, pri
čemu se izražava intenzitet, težina preferencije jedne alternative
u odnosu na drugu. Na isti način uspoređuju se
i kriteriji pri čemu se preferencije izražavaju uz pomoć
Saaty-jeve skale (Saaty1977, 1980).


Nedostatak metode je u tome što ne dozvoljava okli jevanje
i iskazivanje nesigurnosti u usporedbama. U


upravljanju prirodnim resursima velik dio informacija i
podataka na kojima se temelji planiranje i odlučivanje
karakterizira određena razina nesigurnosti i neizvjesnosti.
Nadalje, broj usporedbi se značajno povećava s brojem
alternativa i kriterija, što može biti vrlo skupo i
zahtjevno.AHPpritom ne omogućava dubinske analize
usporebi. Da bi se prevladala ova ograničenja, razvijeni
su različitiAHPmodeli kakvi su npr.A’WOTkoji predstavlja
kombinacijuAHPmetode i poznate SWOTanalize
(Kurttilai dr.2000),analitički mrežni proces
(Analytical network process, ANP) koji je svojevrsna nadogradnja
osnovne verzijeAHP(Saty2001) i dr.Takvi
hibridni modeli pritom polaze od iste ideje usporedbe parova
kao praktičnoga, pedagoškog i intuitivnog pristupa.
Popularnost metode temelji se u prvom redu na činjenici
da je vrlo bliska načinu na koji pojedinac intuitivno rješava
složene probleme rastavljajući ih na jednostavnije.


2.3. Jednostavno višeatributno rangiranje
Simple multi-attribute rating technique (SMART)


Metoda jednostavnog višeatributnog rangiranja
(SMART) razvijena je početkom 1970-ih u okviru višeatributne
teorije korisnosti (MAUT,multiattribute utility
theory). SMART tehnika ima mnoge sličnosti sa
osnovnom idejomAHPmetode, no glavna razlika je u
tome što SMARTne koristi usporedbu u parovima, već
rangiranje alternativa obavlja izravno. Izravno rangiranje
znači da se kriterijima izravno dodjeljuju numeričke
vrijednosti razmjerno njihovoj važnosti. U skladu s tim
izbor alternativa isto se provodi jednostavnim pridavanjem
relativnih numeričkih vrijednosti koje opisuju njihov
prioritet, s obzirom na svaki kriterij odlučivanja.
Najčešće se nakon odabira kriterija prvo određuje glavni


2.4. Metode ‘višeg ranga’–
Metode ‘višeg ranga’predstavljaju europsku, odnosno
Francusku školu u višekriterijskom odlučivanju.
Razvijeno je više različitih metoda, a u šumarstvu se primijenjene
PROMETHEE i ELECTRE (Kangasi dr.
2001). Ove metode uspoređuju alternative u parovima,
na osnovi tzv. pseudo-kriterija. Pseudokriterije čine
dvije granične vrijednosti,prag indiferencijeiprag preferencije
koje opisuju razliku u težini preferencija između
dvije alternative. Ako je razlika, s obzirom na
određeni kriterij, manja od praga indiferencije, alternative
se drže indiferentima po tom kriteriju.Ako je raz


2.5. Glasačke tehnike–
Glasanje je poznati način iskazivanja mišljenja i utjecanja
u važnim pitanjima. Glasačke tehnike se u vi šekriterijskom
odlučivanju mogu primijeniti pri utvrđivanju
kriterija, npr. kriterij koji dobije najviše glasova smatra
se najvažnijim. Drugi primjer može biti glasanje o pri


kriterij kojemu se dodjeljuje vrijednost 100. Svim ostalim
kriterijima dodjeljuju se vrijednosti između 0 i 100
ovis no o njihovoj važnosti prema glavnom kriteriju.
Pre ma istom načelu pojedinim alternativama se po svakom
od kriterija pridaju određene vrijednosti. Najboljoj
alternativi se daje vrijednosti 100, a svim ostalima vrijednosti
između 0 i 100.


Kada su utvrđene važnosti pojedinih kriterija i prioriteti
u alternativama, u SMARTtehnici se primijenjuju
isti računski postupci kao uAHPmetodi. Primjeri primjene
SMART metode u upravljanju prirodnim resursima
su Venteri dr(1998),Kajanusi dr(2004).


Outranking methods


lika veća od praga preferencije, bolja alternativa se bez
sumnje smatra boljom.Ako je razlika veća od praga indiferencije,
ali manja od praga preferencije, prioritet između
alternativa nije siguran.


Proračuni se provode na različite načine u PROMETHEE
i ELECTRE, a obje metode imaju više verzija
koje odgovaraju različitim situacijama. Glavna
prednost ovih metoda je u tome što ne zahtijevaju kompletne
podatke o preferencijama kao npr.AHPmetoda.
Međutim, nedostatak je što su to prilično nejasne metode
koje je dosta teško shvatiti i interpretirati.


Voting methods


kladnosti alternativa s obzirom na određeni kriterij. Glasanje
može biti provedeno po principu “jedan čovjek,
jedan glas” ili se jednome glasaču daje više glasova. U
slučaju glasačke tehnike ‘odobrenja’(engl.Approval Voting)
daje se glas za svaku opciju koja se smatra prihva