DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 78 <-- 78 --> PDF |
M. Šporčić, M. Landekić, M.. Lovrić, S. Bogdan, K. Šegotić: VIŠEKRITERIJSKO ODLUČIVANJE ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 275-286 Iz tablice 1 vidljivo je da npr.AOMPu više karakteristika nije dominantna nad ostalim metodama. Njena primjena je umjereno skupa s obzirom na troškove osposobljavanja i prikupljanja podataka. Osjetljivost metode na promjene u podacima je mala, a razumijevanje od strane menadžmenta je relativno nisko, uglavnom zbog njene matematičke složenosti. Rezultate je lako shvatiti, jer uspoređivane jedinice rangira prema učinkovitosti, a fleksibilnost omogućava uključivanje više parametara i čimbenika u analize. Općenito je teško izravno usporediti različite mode le. Svaki ima svoje prednosti i nedostatke. Primjena čes to ovisi o situaciji odlučivanja, pri čemu dostupnost podatka, vrijeme i troškovi utječu na odabir određene metode. U svakom slučaju, prilikom primjene u analiza ma istraživači, stručnjaci i menadžeri trebaju biti svjes ni njihovih ograničenja. 3. PRIMJER HRVATSKIH ŠUMA– Example of Croatian forests Putem analize omeđivanja podataka ocijenjena je učinkovitost organizacijskih jedinica “Hrvatskih šuma” d.o.o.Zagreb. U istraživanja su uključene odabrane šumarije kao predstavnici četiri glavnih regija u hrvatskom šumarstvu: 1) ravničarskih poplavnih šuma, 2) brdskih šuma središnjeg dijela, 3) gorskih šuma i 4) šuma krša/mediterana. Svaka je regija zastupljena u analizama s dvije Uprave šuma Podružnice (UŠP), odnosno sa šest šumarija iz svake Uprave (slika 1). U istraživanju su pri 3 mijenjeni osnovni CCR i BCCmodeli orijentirani outputima, tj. usmjereni su na određivanje maksimalnih outputa koje je moguće postići uz korištenje zadane količine inputa. Uzorak istraživanja –Sample Ravničarske poplavne šume Lowwland flood- prone forest Brdske šume središnjeg dijela Hilly forest of the central part Gorske šume središnjeg dijela Mountainous forest Šume krša/ mediterana Mediterranean- Karst forest UŠP F. department Vinkovci UŠP F. department N. Gradiška UŠP F. department Zagreb UŠP F. department Koprivnica UŠP F. department Delnice UŠP F. department Gospić UŠP F. department Buzet UŠP F. department Split Šumarije F. office Gunja Otok Strizivojna Strošinci Vinkovci Županja Šumarije F. office N. Gradiška N. Kapela Novska Okučani Slav. Brod Trnjani Šumarije F. office D. Stubica Krapina Novoselec Popovača Samobor Zagreb Šumarije F. office Čakovec Ivanec Koprivnica Križevci Ludbreg Varaždin Šumarije F. office Gerovo Gomirje Klana Mrkopalj Prezid Rav. Gora Šumarije F. office Brinje D. Lapac Gospić Gračac Korenica Udbina Šumarije F. office Buje Buzet Cres-Lošinj Opatija Poreč Rovvinj Šumarije F. office Brač Dubrovnik Makarska Sinj Šibenik Zadar Slika 1.Shema uzorka organizacijskih jedinica obuhvaćenih istraživanjima Figure 1Sample of the forestry organizational units involved in the research Utvrđivanje inputa i outputa, uz izbor osnovnogKao inputi u model su uključeni: mo dela, smatra se jedinim elementom unošenja subjek- Površina – ukupna površina šuma i šumskih zemljišta tivnosti uAOMP. Oni su u primjeru izabrani tako da određene šumarije, odražavaju poslovanje šumarija kao temeljnih organi- Drvna zaliha – bruto obujam svih stabala koja su pre zacijskih jedinica hrvatskog šumarstva u kojima se koračila taksacijsku granicu, ostvaruju stručno-tehničke zadaće i većina prihoda i iz- Troškovi – ukupno ostvareni troškovi poslovanja šu ravnih troškova gospodarenja šumama. marija, Zaposlenici – ukupan broj zaposlenih radnika u pojedi- CCR – po autorima Charnes-Cooper-Rhodes BCC – po autorima Banker-Charnes-Cooper nim šumarijama. |