DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 85     <-- 85 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI – REVIEWSŠumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 287-292
UDK 630* 156


TESTIRANJE PRIMJENJIVOSTI DIGITALNIH SENZORNIH KAMERA
ZA PRAĆENJE DIVLJAČI I OSTALIH ŽIVOTINJSKIH VRSTA


TESTING THEAPPLICABILITY OF DIGITAL CAMERASENSOR FOR
MONITORING WILDLIFE AND OTHER ANIMALSPECIES


***


Kristijan TOMLJANOVIĆ, Marijan GRUBEŠIĆ, Krešimir KRAPINEC


SAŽETAK: Zakonska je obveza lovoovlaštenika, bez obzira radi li se o državnim
ili zajedničkim lovištima, provoditi redovita prebrojavanja svih vrsta divljači
koje se stalno ili povremeno zadržavaju u lovištu (NN 140/05, NN 40/06). U
praksi se to provodi češćim redovitim osmatranjem, posebice krupne divljači, te
utvrđivanjem brojevnog stanja na temelju cjelogodišnjeg praćenja. Uporabom
automatskih senzornih kamera, taj posao donekle je i olakšan. Tijekom višegodišnjeg
korištenja i ispitivanja mogućnosti istih, primijećene su neke prednosti,
ali i nedostaci istih. Sustavno postavljanje istih na dobro odabrane lokacije u lovištu
može osigurati dobar pregled strukture spolova, kondicijskog stanja te trofejne
jačine divljači, na način i sa udaljenosti koja je do sada bila nezamisliva ili
teško ostvariva. Tijekom testiranja posebna se pozornost pridala ispitivanju
samog senzora koji aktivira kameru. Kao rezultat provedenog istraživanja dobivene
su krivulje koje ocrtavaju vjerojatnost s kojom će prolaz divljači biti evidentiran
na određenoj udaljenosti. Isto tako uspoređivani su kutovi pod kojima
senzor reagira, te je utvrđeno da i u tom segmentu postoje statistički značajne
razlike glede različitih udaljenosti, ali i različitih strana s kojih se očekuje nailazak
divljači. Uspoređene su i iskoristive fotografije snimljene senzorom s onima
snimljenima u zadanim intervalima. Kao prilog prikazane su i fotografije nekih
rijetkih, teško vidljivih ili zaštićenih životinjskih vrsta koje su svaka na svoj
način od većeg ili manjeg utjecaja na lovno gospodarenje nekog područja.


Ključne riječi:automatska digitalna fotokamera; divljač; lovište; prebrojavanje



UVOD– Introduction
Utvrđivanje i praćenje brojevnog stanja, omjeratoda primjernih površina (Kunovac,2009). Za os spolova
i dobne strukture, zdravstvenog i kondicijskogma tranje i prebrojavanje jedne i druge skupine divljači
stanja te koridora kretanja i zadržavanja, bitne su zna-svakako je potreban određeni veći ili manji broj opačajke
potrebne za dobivanje potpune slike stanja div-žača, odnosno ljudi koji će taj posao kvalitetno odraljači
u lovištu. Kvalitetno i korektno utvrđeno brojnoditi. Za jedno i drugo potrebno je određeno iskustvo,
stanje divljači temelj je planiranja svih zahvata u lovi-kao i svođenje svake subjektivnosti i nesigurne pro-
štu. Postoji više poznatih i priznatih metoda utvrđiva-cjene na što manju razinu. Uz utvrđivanje brojnog stanja
brojnosti. Za krupnu divljač u praksi se najčešćenja, još jedan od važnih čimbenika u gospodarenju
koristi metoda cjelogodišnjeg praćenja i osmatranja skrupnom divljači svakako je i poznavanje trofejne
više utvrđenih poznatih lokacija u lovištu, dok se zastrukture divljači koja se zadržava u lovištu. Često puta
utvrđivanje brojnosti sitne divljači najčešće koristi me-upravo taj segment predstavlja vrlo važan ekonomski
čimbenik, koji u velikoj mjeri odražava dosadašnje go*



KristijanTomljanović, dipl. ing. šum.,


spodarenje i dirigira smjernice budućeg gospodarenja.


prof. dr. sc. Marijan Grubešić, doc. dr. sc. Krešimir Krapinec


Spomenute metode prebrojavanja, kao i utvrđivanje


Šumarski fakultet Zagreb, Zavod za zaštitu šuma
lovno gospodarenje, Zagreb, Svetošimunska 25


svih ostalih gospodarskih parametara, uvjetuju odre




ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 86     <-- 86 -->        PDF

K. Tomljanović, M. Grubešić, K. Krapinec: TESTIRANJE PRIMJENJIVOSTI DIGITALNIH SENZORNIH ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 287-292
đeni manji ili veći broj izlazaka u lovište i zahtijevaju
određeno vrijeme provedeno u lovištu s tim ciljem.Ne
umanjujući važnost i potrebu stalne prisutnosti i boravka
u lovištu, razvojem tehnologije i pojavom digitalnih fotokamera
napravljenih i namijenjenih isključivo u svrhu
praćenja i snimanja divljači, taj posao u mnogome je
olakšan i doveden na jednu novu razinu. Spomenute ka


mere proizvedene su na način da jednom postavljene na
neku lokaciju u lovištu, na istom mjestu mogu ostati više
tjedana snimajući i evidentirajući svaki prolaz i prisutnost
divljači u određenom luku ispred i oko kamere.
Snimljena fotografija pohranjuje se na tvrdi disk, koji je
instaliran u kameru zajedno s datumom i vremenom
kada je ona nastala.


CILJEVI ISTRAŽIVANJA– Research goal


Kako je spomenuto u uvodnom dijelu, razvojem i
usavršavanjem digitalne fotografije i prateće tehnologije,
na tržištu su se prije nekoliko godina pojavile kamere
kompaktnog kućišta, namijenjene upravo praćenju
i snimanju divljači i ostalih divljih životinja. Šumarski
fakultet nabavio je ukupno 6 takvih kamera, te se kroz
dulje razdoblje željela ispitati njihova funkcionalnost i
primjenjivost u praktične svrhe lovnog gospodarenja.
Kao područje istraživanja odabrano je više lovišta i
zaštićenih objekata prirode. Postavljanjem kamera na
različita mjesta, programiranjem različitih modova snimanja,
ispitivane su mogućnosti rada samih kamera i
iskoristivosti snimljenih fotografija.


Prilikom odabira mjesta za snimanje, vodilo se računa
da je predvidjeti kretanje divljači u nekom periodu
istovremeno i lako i gotovo nemoguće, što ovisi o nizu
čimbenika između kojih prednjače životne navike vrste


te potraga za hranom i vodom (Lindstedtiostali,
1986). Zbog navedenog razloga postavljeno istraživanje
teklo je u dva paralelna i neovisna smjera:


1.Kamere su postavljane uz prijelaze divljači, uz hranilišta
i pojilišta, kao i ona mjesta u lovištu gdje je
pregledom tragova ustanovljeno češće zadržavanje
divljači.
2.Kamere su postavljane na otvorenija područja gdje
se pokušalo snimiti neko šire područje, te se osim na
moguće evidentiranje divljači uslijed aktiviranja
senzora pokreta, računalo i na periodičke snimke
koje su kamere zabilježile svaki puni sat.
Usporedo sa snimanjima u lovištima, provođeno je
laboratorijsko i terensko ispitivanje samog uređaja, gdje
su različitim metodama testirane mogućnosti i tehničke
karakteristike.


MATERIJAL I METODE RADA– Materials and methods


Za studiju su odabrane digitalne fotokamere “Cuddeback”
model “Expert”. Radi se dakle o digitalnoj kameri
smještenoj u kompaktnom kućištu. Na kameru je
u kućištu povezan i senzor pokreta koji bilježi pokrete i
aktivira fotokameru, te “blic” neophodan za snimanje u
uvjetima smanjenog osvjetljenja. Ispod samog poklopca
kućišta nalaze se upravljačke tipke izbornika
potrebne za programiranje moda snimanja, memorijska
kartica te baterije kojima se uređaj napaja. Razlučivost
kamere je 3 MP, pa je uz fotografije moguće snimiti i


kraće video prikaze u trajanju do 2 min. Fotografije i
video materijal pohranjuju se na CF karticu kapaciteta
do4GB. Napajanje je riješeno putem 4 standarde “D”
baterije. Jednom programirana i postavljena kamera,
na terenu može ostati ovisno o vremenskim uvjetima u
prosjeku oko tri tjedna, kontinuirano snimajući fotografije
i video matarijal, gdje su ograničavajući čimbenici
napajanje i kapacitet memorijske kartice. Sam
softverski izbornik omogućuje nekoliko načina rada
uređaja, te se uz snimanje aktivacijom senzora pokreta,
omogućava i snimanje u stalnim zadanim intervalima.


Na terenu su za snimanje u pravilu odabirani lokaliteti
uz stalne koridore kretanja i zadržavanja divljači
(hranilišta, pojilišta, stalni prijelazi), gdje se u ovisnosti


bile postavljane na više mjesta u lovištu koje objedinjuju
jednu manju ili veću cjelinu.Vrijeme snimanja na
jednom određenom lokalitetu iznosilo je ne manje od
dva tjedna. Nakon povlačenja kamera sa terena, pregled
zapisa rađen je u kancelariji gdje je utvrđivana
brojnost, spolna struktura, trofejna jačina te kondicijsko
i zdravstveno stanje snimljene divljači.


od mikroreljefnih i vegetacijskih prilika, postavljala


Slika 1.Kamera postavljena uz prijelaz divljači
jedna ili više kamera. U pravilu su kamere istovremenoPicture 1The camera set to transition wild




ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 87     <-- 87 -->        PDF

K. Tomljanović, M. Grubešić, K. Krapinec: TESTIRANJE PRIMJENJIVOSTI DIGITALNIH SENZORNIH ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 287-292
REZULTATI– Result


Tijekom tri godine korištenja automatskih digital


nih fotokamera dokumentirane su različite vrste krupne


i sitne divljači. Neke od fotografija kao rezultat prove


denoga ispitivanja prikazane su u daljnjem tekstu. Pre


gledom i analizom snimljenog materijala dobivan je



Slika 2.
Utvrđivanje brojnosti i spolne strukture divljači u lovištu


Picture 2Determining the number and sex composition of games
in hunting ground


uvid u brojnost i stanje divljači koja se u lovištu zadr


žava. Osim divljači koja je ciljano promatrana, eviden


tiran je i veći broj ostalih životinjskih vrsta koje su od


većeg ili manjeg utjecaja za lovno gospodarenje, kao i


znatna prisutnost pasa i mačaka lutalica (slike 2–6).



Slika 3.
Praćenje trofejne strukture divljači


Picture 3Monitoring the structure of trophy game


Slika 4. Praćenja stanja i brojnosti predatora


Picture 4 Monitoring the condition and number of predators


Slika 6.Praćenje teško vidljivih i zaštićenih životinjskih vrsta


Picture 6Tracking hardly visible and protected animal species


Slika5.
Praćenje ostalih životinjskih vrsta koje nisu na popisu divljači,
a od velikog su utjecaja su na lovno gospodarenje


Picture 5Monitoring of other animal species not on the list of wildlife
and are of great influence on the Wildlife Management




ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 88     <-- 88 -->        PDF

K. Tomljanović, M. Grubešić, K. Krapinec: TESTIRANJE PRIMJENJIVOSTI DIGITALNIH SENZORNIH ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 287-292
Osim pregleda i analize fotografija rađena je i usporedba
dva načina snimanja, gdje se uspoređivala brojnost
iskoristivih fotografija snimljenih u zadanim
redovitim vremenskim intervalima, s onima koje su nastale
aktivacijom senzora pokreta. Zorniji prikaz odnosa
iskoristivih fotografija snimljenih reakcijom senzora i
onih snimljenih u pravilnim vremenskim intervalim (fotografije
snimane svaki puni sat) prikazani u grafu 1.


Drugi dio istraživanja obuhvatio je ispitivanje samog
sen zora kamere, gdje se željelo utvrditi koje su eks trem ne
vrijednosti kutova na različitim udaljenostima, a koje
se nalaze u polju reagiranja senzora. U odnosu na okomicu
od uređaja, evidentirane su reakcije senzora te su
mjereni krajnji kutovi na kojima senzor reagira. Za potrebu
statističke obrade za ispitivanje određene su fiksne
udaljenosti s razmacima od 2 metra. Rezultati aritmeti-


Graf 1.Odnos iskoristivih fotografija


Chart 1Realtionship usable photos


čkih sredina 20 ponovljenih mjerenja zorno su prikazani
u grafikonu 2.


Graf 2.Prikaz aritmetičkih sredina izmjerenih kutova za desnu i lijevu stranu senzora


Chart 2Preview arithmetic mean of the measured angles for the right and left side sensors


Graf3.Rezultati analize ponovljenih mjerenja za desnu stranuGraf4.Rezultati analize ponovljenih mjerenja za lijevu stranu
senzora senzora


Chart 3Results of the analysis of repeated measurements for theChart 4Result of the analysis of repeated mesurments for the left
right sensorsensor




ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 89     <-- 89 -->        PDF

K. Tomljanović, M. Grubešić, K. Krapinec: TESTIRANJE PRIMJENJIVOSTI DIGITALNIH SENZORNIH ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 287-292
Prilikom ispitivanja reagiranja senzora, promatrana
je i bilježena reakcija senzora odvojeno za lijevu i
desnu stranu, na istim udaljenostima po 20 puta. Kako
je tijekom samog snimanja uočena određena varijabilnost,
pristupilo se statističkoj obradi (Repeated measuresAnova
). Rezultati ovih ispitivanja prikazani su u
grafikonima 2 i 3.


Međusobna usporedba reakcije senzora lijeve i
desne strane uspoređena je t – testom. Rezultati istog
prikazani su u tablici 1.


RASPRAVAI ZAKLJUČCI
Rezimirajući podatke s prikupljenih i obrađenih fotografija
kao i rezultate provedenog ispitivanja, mogu se
donijeti neki konkretniji zaključci koji daju malo bolju
sliku o funkcionalnosti i primjenjivosti samog uređaja.
Ponajprije na temelju iznesenih rezultata može se zaključiti
da primjena uređaja u praktičnom lovnom gospodarenju
ima svoje temelje. Prebrojavanje divljači
korištenjem snimljenih fotografija moguće je izvesti s
određenom dozom varijabilnosti, jer uvijek postoji nemjerljiva
vjerojatnost da se određeni postotak divljači u
lovištu neće evidentirati (Petrie& Watson,2006).
Ta pogreška smanjuje se produljivanjem vremena koje
uređaj provede aktivno u lovištu.Analizu trofeja, kao i
ocjenu kondicijskog i zdravstvenog stanja, moguće je
provesti na temelju snimljenih fotografija s vrlo velikom
preciznošću. Slična situacije je i s procjenom omje ra
spolova i stanjem pomlatka u lovištu.
Drugi objektivni ograničavajući čimbenici primjene
uređaja odnose se na same mogućnosti kamere, odnosno
neke njezine tehničke karakteristike. Provedenim
istraživanjem došlo se do sljedećih spoznaja:


1.Reakcije senzora pokreta različite su na različitim
udaljenostima (graf 2).
2.Statistički značajna razlika u reagiranju, odnosno
kutu pod kojim senzor reagira u odnosu na svoju lijevu
i desnu stranu, javlja se na udaljenostima od 4,
6 i 8 m, dok na udaljenosti od 2 i 10 m nema značajne
razlike (tablica 1)
3.Maksimalni kut pod kojim senzor reagira nalazi se
na 4 m od samog uređaja i iznosi 22o
4.Krajnja udaljenost reagiranja senzora iznosi 17 m,
uz aktivaciju senzora u 50 % prolaza.
5.Kut zahvata fotoobjektiva iznosi približno 43 o
6.Noćno fotografiranje uz uporabu blica, s dobrom
razlučivosti snimljenog objekta moguće je do uda-
Tablica 1.Uspoređivanje lijevog i desnog kuta krajnje reakcije
senzora na istim udaljenostima


Table 1.Comparing the left and right angle extreme reactions
sensors at the same distances


udaljenost od senzora (m)t-valuedfp
2-1,72727190,100340
4-5,08048190,000066
6-3,81387190,001172
8-3,52627190,002257
10-1,48708190,153402


– Discussion and conclusions
ljenosti od oko 15 m.
Sve su to objektivne vrijednosti s kojima treba računati
prilikom nabavke i primjene opisanog uređaja.
Međutim korištenje moderne tehnologije polako postaje
imperativ, kako u gospodarenju šumskim sastojinama,
tako i u lovnom gospodarenju. Pojavom
automatskih digitalnih fotokamera, otpornih na vremenske
neprilike, otvoren je do sada nezamisliv način
promatranja i analize kretanja i stanja divljači u lovištu.
Jednom postavljena kamera u lovištu može ostati u ljetnom
periodu čak i do mjesec dana, neprekidno snimajući
i evidentirajući događanja u nekom luku određene
udaljenosti ispred sebe. Snimljeni materijal moguće je
pregledati u kancelarijskim uvjetima, više puta i od
strane više stručnjaka.Takav pristup omogućava visok
stupanj preciznosti kod proučavanja u ponajprije brojnosti
divljači, a zatim i pomniji pregled pojedinačnih
trofejnih grla, vizualni pregled zdravstvenog stanja,
kao i niz drugih zanimljivih i potrebnih podataka. Osim
što je na ovaj način omogućeno praćenje divljači iz velike
blizine i u noćnim uvjetima, smanjen je broj potrebnih
ljudi za isti posao. Uz praćenje migracije
gospodarski važnijih vrsta, kamere evidentiraju i prisutnost
predatora, kao i ostalih životinjskih vrsta važnih
za lovno gospodarenje.
Snimljeni materijal često može poslužiti i kao svojevrsna
kontrola ulaska i opterećenja prometnica uz i u lovištu,
te na taj način služi i kao mjera suzbijanja i
sprječavanja krivolova ili neovlaštenog ulaska u lovište,
što često predstavlja velik problem lovoovlaštenicima.
Nakon svega iznesenog, može se zaključiti da su
lovci i ljubitelji prirode i životinja svakako profitirali
razvojem digitalne tehnologije. Ograničenja u praćenju
divljači pojavom ovih uređaja svakako su pomaknute,
a samim time i omogućeni uvjeti za još bolje gospodarenje,
zaštitu i brigu oko divljači.


LITERATURA– Reference


Lindstedt, S.L., B. J. Miller, S.W. Buskirk,Kunovac,S., 2009 :” Uputstvo za prebrojavanje di v1986.
Home range, time, and body size in mam-ljači”, Knjiga 33 s, Šumarski fakultet Univerziteta
mals. Ecology 67, 413–418.u Sarajevu & Federalna Uprava za Šumarstvo.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 90     <-- 90 -->        PDF

K. Tomljanović, M. Grubešić, K. Krapinec: TESTIRANJE PRIMJENJIVOSTI DIGITALNIH SENZORNIH ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 287-292
Petrie,A., P.Watson, 2006: “Statistics for Veterinary* NN 75/2009, Zakon o izmjenama i dopunama ZaandAnimal
Science”, Knjiga 289 s, Blackwellkona o lovstvu
Publishing, Oxford OX4 2DQ, UK.


*NN 40/2006, Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i po2009:
“Spione im Revier”,Wild und Hund 9/2009, 52–stupku donošenja odnosno odobravanja lovno57



gospodarske osnove, programa uzgoja divljači i
programa zaštite divljači.


2009: “Verstacke Kamera”, Wild und Hund 10/2009,
48–52www. Cudeback. com.


*NN 140/2005, Zakon o lovstvu.
ABSTRACT:It is the legal responsibility of the gamekeeper no matter if it
involves public or commune hunting ground, to enforce counting of all game
species that constantly or occasionally inhabit the hunting ground. In practice
this is conducted by more often regular monitoring, especially of big game,
and determining of the numerical status based on annual monitoring. With the
use of automated sensor cameras this work has been somewhat made easier.
During the usage and testing of features for several years, we have noticed
some advantages and disadvantages. Systematic positioning of cameras to
well chosen locations within the hunting ground can ensure a good overview
of the gender structure, physical condition and trophy strength , in a way and
from a distance that was until now considered unthinkable or hardly achievable.
During the testing special attention has been given to the very sensor that
activates the camera. As a result of the conducted research we got curves that
line out the probability with which the passing of wild game will be recorded
at a certain distance. Also the angels under which the sensor reacts have been
compared and it has been determined that in that segment there are statistically
significant differences relating to various distances but also to various
sides from which wild games is expected to come. Photographs recorded with
the sensor have been used and compared to those recorded in preset intervals.
As a contribution some rare, scarcely viewable or protected animal species
have been shown, that have in their own manner a bigger or smaller influence
and significance to the hunting management of a certain ground.


Key words:automatic digital camera, games, hunting ground, couning