DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 UDK 630* 188 (001) ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM GLADCEM (Laserpitio krapfii-Piceetum abietisass. nova) NASJEVERNOM VELEBITU (HRVATSKA) ALTIMONTANE - SUBALPINE SPRUCE FORESTWITH LASERPITIUM KRAPFII (Laserpitio krapfii-Piceetum abietisass. nova) IN NORTHERN VELEBIT (CROATIA) 122 Joso VUKELIĆ, Antun ALEGRO, Vedran ŠEGOTA SAŽETAK: U subalpskom (manjim dijelom u altimontanskom)vegetacijskom pojasu sjevernoga Velebita utvrđena je nova smrekova asocijacija s obrubljenim gladcem –Laserpitio krapfii-Pi ceetumass. nova. Rasprostire se na visinama od 1200 do 1600 m, na vap nenačkim sjevernim, sjenovitim i svježim padinama koje se spuštaju od vrho va prema vrtačama pod snažnim lokalnim mikroklimatskim utjecajima. U istraživanjima je primijenjena metoda ciriško-monpelješke fitocenološke škole sa šestostupanjskom skalom. Asocijacija je prikazana na temelju dvanaest fitocenoloških snimaka (analitička tablica I) i usporedbe s poznatim srodnim asocijacijama dinarskoga gorja Hrvatske i susjednih područja (sinoptička tab li ca II). Pripada podsvezi Vaccinio-PiceenionOberdorfer 1957, svezi Vaccinio- PiceionBr.-Bl. 1938, redu Vaccinio-Piceetalia Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939, razredu Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939 em. Zupančič 1976. Smrekova fitocenoza s obrubljenim gladcem razvijena je kao trajni stadij, najčešće u pojasu pretplaninske bukove šume. Ona obuhvaća samo dio opisa Horvatove makroasocijacije Piceetum subalpinum croaticum(Horvat 1950, 1962, Horvat i dr. 1974), pa istraživanja drugih obilježja i areal treba proširiti na ostali dio Dinarida. Pojedine su sastojine veoma produktivne, no u velikom dijelu areala zajednica je zaštitnoga karaktera. Ključne riječi:Picea abies, Laserpitio krapfii-Piceetumass. nova, fitocenološke značajke, sjeverni Velebit, Hrvatska UVOD – Introduction Smrekove šume subalpskoga (manjim dijelom alti-smreke (Piceetum montanum croaticumHorvat 1938), montanskoga) pojasa sjevernogaVelebita rasprostiru seda se moraju odijeliti u obliku posebne asocijacije”. u disjunktnom arealu na približno 2200 ha (Vukelići Pod spomenutim nazivom asocijacije prvi fitocenolo- Rukavina2005). S vegetacijskoga gledišta nedosta ški snimci objavljeni su u sintetskom obliku 1964. gotno su istražene. Smrekove predalpske šume u Hrvatskoj dine u disertaciji D. Cestara (snimke i tablicu priredio je Ivo Horvat (1950) opisuje kao makroasocijaciju pod I.Horvat). Nažalost, u tablici nisu navedeni mnogi elenazivom Piceetum croaticum subalpinum(hrvatska menti bitni za fitocenološku analizu, broj snimaka, lokapretplaninska smrekova šuma). Ističe da se “u pretpla liteti snimanja i drugo. PotomHorvat, Glavači ninskom pojasu, u dubokim hladnim vrtačama nalaze Ellen berg(1974)prikazuju u sintetskom obliku 19 fišume smreke, koje se toliko razlikuju od gorske šume tocenoloških snimaka iz Gorskoga kotara. Prema nazoč nosti i stupnju udjela velikoga broja vrsta identični su 1 Prof. dr sc. JosoVukelić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb ranijim snimcima iz Cestarove disertacije, no razlikuju e-mail: jvukelic@sumfak.hr se u desetak veoma važnih vrsta, što sve skupa onemogu 2 Doc. dr. sc. AntunAlegro,Vedran Šegota, dipl. ing., ću je vjerodostojnu usporedbu. PotomVukelić(1985) Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb na Risnjaku i Vukelići Tomljanović(1990) na |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 10 <-- 10 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 Velebitu objavljuju 8 fitocenoloških snimaka predalpske smrekove šume, pri čemu se u posljednjem radu raniji na ziv Piceetum subalpinumzamijenjuje nazivom Lis te ro- Piceetum abietis. Taj je naziv bez kritičkoga osvrta i po trebne analize preuzet iz Fukarekova rada o šumskoj ve getaciji Nacionalnoga parka Sutjeska (Fukarek1969). U međuvremenu Trinajstić(1970) negira azonalni karakter smrekovih šuma velebitske vršne zone (iznad 1400 m) i ističe da se radi o klimatskozonskoj zajednici, što je oprečno dotadašnjim shvaćanjima karaktera i uloge smreke u šumskoj vegetaciji hrvatskih dinarskih planina. U drugom člankuBertović(1975) u subalpskom pojasu zavižanskoga skupa ustanovljuje novu asocijacijuCalamagrosti(o)variae-Piceetum, ističući njezinu samostalnost i razlike od Horvatove asocijacije Piceetum subalpinum croaticum. Budući da Bertovićev naziv nije validan (homonim ranije opisanoj asocijaciji Calamagrostio variae-PiceetumSchwaingruber 1972 iz Švicarske), Trinajstićje(1995) asocijaciju preimenovao u Clematido alpinae-Piceetum, no u njezinu opsegu uz Bertovićevu obuhvaća i Horvatovu asocijacijuPiceetum subalpinum. Tako novoimenovanu asocijaciju navodi kao jedinstvenu za cijelu Hr vatsku (Trinajstić1995, 2008), ali bez svih potrebnih podataka koji izlaze iz primjene međunarodnoga kodeksa fitocenološke nomenklature (Weber, Moraveci Theurillat2000). Zbog nevažećega imena zajednicaCalamagrostiovariae-Piceetumu daljem je tekstu označena navodnicima. Ovaj uvod pokazuje da je potrebno istražiti i definirati subalpske smrekove šume u Hrvatskoj, međusobno ih usporediti (Gorski kotar –Velebit) i usporediti sa susjednim dinarskim područjima, ali i s predalpsko-alpskim prostorom Slovenije iAustrije. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I METODE RADA– Research area and methods of research Fitocenološko istraživanje altimontansko - subalps kih smrekovih šuma sjevernogaVelebita provedeno je u području Zavižana, Loma, Lubenovca i Katalinca.To je tipično područje kontinentalnih padina dinarskoga krša, nadmorskih visina od 1200 do 1600 metara. Prevladavaju vapnenačke stijene koje su površinski mnogo manje izražene u odnosu na grebene i područje Hajdučkih i Rožanskih kukova iznad njih. U 2009. godini snimljeno je dvanaest lokaliteta. U istraživanjima je primijenjena metoda ciriško-monpelješke fitocenološke škole sa šestostupanjskom skalom, a snimci su prikazani u analitičkoj tablici (tablica I) s potrebnim općim podacima. Florni je sastav razvrstan po socijalnoj pripadnosti vrsta, nomenklatura biljaka usklađena je prema bazi podatakaFlora Croatica(Nikolić2008), a mahovina premaKoperskomui dr.(2000). U 2. tablici sintetski je uspoređena novoutvrđena smrekova asocijacija s obrubljenim gladcem s ostalim subalpskim smrekovim šumama Hrvatske i susjednih područja, od predalpskoga područja do središnjih Di narida. U 1. i 2. stupcu unesene su dvije asocijacije iz Slovenije (Zupančič 1999). Prva je značajna zonalna asocijacija predalpskoga i alpskoga fitogeografskoga područja Slovenije i južneAustrije (Adenostylo glabrae- Piceetum M. Wraber ex Zukrigl 1973 corr. Zupančič 1999), a obuhvaća sastojine koje jeZupančič1976. godine imenovao kao Piceetum subalpinum. Druga je zajednica iz subalpskoga pojasa dinarskoga fitogeo grafskoga područja Slovenije na karbonatnoj podlozi (Lonicero caeruleae-Piceetum), prvobitno imenovana Piceetum dinaricum montanumZupančič1976. Potom su u dva stupca prikazani u uvodu navedeni Horvatovi sintetski snimci asocijacijePicetum subalpinum croaticum, uglavnom iz zapadne Hrvatske (3. stupac iz Cestar 1964, 4. stupac iz Horvat, Glavač i Ellenberg 1974). U 5. stupcu predstavljeno je 6 Bertovićevih (1975) snimaka asocijacije “Calamagrostio variae- Piceetum” iz zavižanskoga skupa, a u 6. stupcu 12 snimaka istraživane asocijacije Laserpitio krapfii-Piceetum. Stupci 7–9 prikazuju subalpske smrekove šume u Bosni i Hercegovini, pri čemu su dvije asocijacije (stupac 7Sorbo-PiceetumFukarek 1964, stupac 8 Piceetum/illyricum/subalpinumHorvat 1950listeretosumethomogynetosumFukarek 1969) preuzete iz Zupančičeve analize (1990), a stupac 9 donosi sedam snimaka sVlašića (Lakušići dr.1982). Budućidaistraživanazajednicaočekivanopokazuje najvećesličnostisvelebitskomasocijacijom “Calamagrostiovariae-Piceetum”, onesuistatistički uspo ređene.PrimijenjenisubazapodatakaTurbovegi programskipaketSyn-tax(Podani2001). REZULTATI ISTRAŽIVANJAI RASPRAVA– Research results and discussion a) Sinekološki uvjeti Horvatov opis pretplaninske smrekove šuma u Hrvatskoj (1950, 1962) samo djelomice odgovara istraživanoj zajednici sjevernoga Velebita. Ona je pretežno razvijena na strmim, sjevernim, hladnim i zatvorenim padinama prema vrtačama i dolinama, u uvjetima visokoga i dugotrajnoga snijega na visinama između 1200 i 1600 m. Za njezin je pridolazak presudna mikroklima modificirana ponajprije reljefom, nadmorskom visinom i ostalim geomorfološkim čimbenicima (Cindrić 1973). Makroklimatske značajke subalpskoga po jasa sjevernoga Velebita pokazuju prosječnu godišnju temperaturu 3,5 °C, a prosječnu godišnju količinu obo rina 1898 mm (meteorološka postaja Vučjak, razdo blje |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 12 <-- 12 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 Tablica I.Florni sastav asocijacijeLaserpitio krapfii-Piceetumass. nova Table IFloral composition of the associationLaserpitio krapfii-Piceetumass. nova Asocijacija /Association:Laserpitio krapfii-Piceetum Stupanj udjela/ Presence classPokrovna vrijednost/ Cover valueBroj snimke /Number of relevé:123456789101112 Nadmorska visina /Altitude(10 m):152147154142128134132144130146132132 Ekspozicija /Exposition:NWNNWNSWNENENNNSS Inklinacija /Inclination(°):23232613152117318231420 Datum /Date(mjesec /month/ 2009):888887778788 Površina snimka /Relevé area(m 2 ):400 Svojstvene i razlikovne vrste asocijacije/ Characteristic and differentiating species of association Laserpitium krapfiiC+++++.++..++48 Campanula velebitica+++++.+.+.11489 Knautia drymeia++++++++++58 Mycelis muralis++...1+++++1489 Mercurialis perennis1+++1....+11417 Petasites albus1...121+11..3355 Vaccinio-Piceenion Lonicera caerulea ssp. borbasianaB...........+11 Polystichum lonchitisC++.+++.+.++.47 Luzula sylvatica ..1+.1+.1...3127 Luzula luzulinar......+++..23 Vaccinium vitis-idaea....+...+.1.243 Melampyrum sylvaticum...+..+.....12 Lycopodium annotinum...1........142 Rhytidiadelphus loreusD......1.1...183 Sanionia uncinata....+.+.....12 Abieti-Piceenion Abies albaA.....1..+...143 Abies albaB....++..1...243 Clematis alpina.+.+........12 Veronica urticifoliaC++1.++++11..4130 Valeriana tripteris.+.+..++.+++36 Adenostyles alpina11...+++.+..387 Dryopteris expansa+...1...++..244 Streptopus amplexifolius....+....+..12 Galium rotundifolium..........++12 Dryopteris dilatata+...........11 Abies alba.....+......11 Vaccinio-Piceion Picea abiesA34445445455456875 Picea abiesB.....+.+2+.+3149 Hieracium murorumC++++.1+++.++549 Laserpitium krapfii+++++.++..++48 Gymnocarpium dryopteris....+++++...33 Vaccinio-Piceetea i Piceetalia Sorbus aucuparia A.+....+.+.++33 Sorbus aucuparia B.+++++++..++48 Rubus saxatilis+1.1.1+1...+3169 Vaccinium myrtillusB+C11.312323+21515438 Rosa pendulina.1.+.++++11+4130 Oxalis acetosellaC+11+1+++1++.5172 Homogyne sylvestris1+1+..+.+1+.4129 Gentiana asclepiadea.++....+11..386 Maianthemum bifolium.1+.+.+.....244 Calamagrostis arundinacea...1....1..2283 Huperzia selago...++...1...243 Aposeris foetida.....++.....12 Sorbus aucuparia .....+......11 Solidago virgaurea.......+....11 Dicranum scopariumD11+11+1+111+5337 Polytrichum formosum11+.+...1...3127 Rhytidiadelphus triquetrus1....1+.+...285 Erico-Pinion, Erico-Pinetalia Cirsium erisithalesC++++1+1++++15133 Calamagrostis varia+1+.2.12.+.+4378 Aquilegia nigricans.+.+.+++.+..35 Aremonio-Fagion Rhamnus alpinus ssp. fallaxB.....+....++23 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 11 <-- 11 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 1961–1990, podaci DHMZ). Na stotinjak metara nižem Velikom Risnjaku u Gorskom kotaru prosječna godišnja temperatuta iznosi oko 2 °C, a količina oborina gotovo je dvostruko veća nego na Zavižanu. Osim drugih i ti su čimbenici rezultirali bitnim razlikama u flornom sastavu Slika1.Karakterističan izgled asocijacije Laserpitio krapfii-Piceetum u predjelu Katalinac Figure 1Characteristic appearance of the association Laserpitio krapfii-Piceetum in the area Katalinac subalpskih smrekovih sastojina sjevernoga Velebita i Gorskoga kotara. Matičnu podlogu smrekove šume s obrubljenim gladcem čine vapnenačke breče i vapnenačko-dolomitni blokovi koji često izbijaju na površinu.Tlo je organogeni i organomineralni kalkomelanosol u mozaiku s kalkokambisolom. Martinovićeva istraživanja (Cestar i dr.1978) pokazala su da su kalkomelanosoli u zajednici pretplaninske smrekove šume najbogatiji ukupnim dušikom i humusnim tvarima u odnosu na kalkomelanosole drugih istraživanih šumskih zajednica na području Zavižana na sjevernom Velebitu. U humusno-akumulativnom horizontu i u kambičnom horizontu kod kalkokambisola Martinović je utvrdio neutralnu reakciju i zasićen adsorpcijski kompleks bazama, što pojašnjava razlomljenim dolomitiziranim vapnencima i brečama koje izdašno opskrbljuju tlo kalcijem. To je veoma važno istaknuti jer u odnosu na ostale smrekove asocijacije istraživana je velebitska zajednica znatno bogatija vrstama redaFagetalia. One će se izdvojiti i kao razlikovne vrste asocijacije. Na 9 ploha istraženih u 2009. godini (dr. sc. Darko Bakšić, analiza u toku) prosječni pH tla, određen u vodi za sloj od 0 do 5 cm dubine, iznosi prosječno 5,50. U opisu tla treba istaknuti činjenicu da nagomilavanjem smrekovih iglica i njihovim usporenim razlaganjem u hladnim i vlažnim klimatskim uvjetima dolazi do sekundarnoga zakiseljavanja tla, što se očituje u pridolasku nekih acidofilnih vrsta karakterističnih za smrekove šume. U ovoj asocijaciji smreka ima usku, spuštenu krošnju, uske godove i tvrđe drvo, a veći dio sastojina ima zaštitni karakter. Gospodari se samo pristupačnim sastojinama blažih nagiba, primjerice u Katalincu, djelomično u Lomu iVranjkovcu. Tu rastu smreke visoke i do 40 m. Površina gospodarskih šuma smreke na sjevernomVelebitu iznosi 1660 ha (Oršanići dr.2005). b) Florni sastav i građa zajednice U dvanaest fitocenoloških snimaka zabilježeno je 140 vrsta višega bilja i 25 vrsta mahovina, od toga se 58 vrsta višega bilja i 6 vrsta mahovina pojavljuje u više od 40 % snimaka. U sloju drveća prisutno je 5 vrsta, potpuno prevladava smreka, češće su bukva (često deformirana i slabe vitalnosti) i jarebika, prema dnima ponikava i u nižim položajima pojavljuje se jela. U sloju grmlja, uz vrste iz sloja drveća, raste još 16 vrsta, prevladavajuRubus idaeus,Vaccinium myrtillus, Rosa pendulina, u kamenitijim predjelimaRubussaxatilis, a u umjerenijimDaphne mezereum. U prizemnom rašću raste 119 vrsta, od toga 48 sa stupnjem udjela III i više. Od 25 vrsta mahovina na preko 40 % ploha uspijeva Dicranum scoparium, Polytrichumformosum, Ctenidium molluscum,Tortella tortuosai Isothecium alopecuroides. Sa sociološkoga gledišta prevladavaju tzv. “picetalne” (smrekove) vrste, karakteristične za smrekove šume većega dijela Europe. Njih je s mahovinama ukupno 36, od vrsta podsvezeVaccinio-Piceenionpre ko 40 % snimaka zauzimaju dvije vrste, podsveze Abieti-Piceeniontri vrste, od sveze Vaccinio-Piceion također tri, a od vrsta redaVaccinio-Piceetaliai od razredaVaccinio- Piceeteadevet vrsta.Te su vrste presudne za sinsistematski položaj, premda su njihov udio i pokrovnost manji nego u većini srodnih smrekovih šuma na Dinaridima. Od ostalih viših kategorija ima dosta vrsta redaFagetaliaPawl. 1928 i nižih jedinica, čak 39 (22 preko 40 %). SvezaAdenostylionBr.-Bl. 1925 i redAdenostyletaliaG & J. Br.-Bl. 1931 zastupljeni su s 20 vrsta, 9 preko 40 %. Značajne su vrste redaErico-PinetaliaHorvat 1959 ne toliko po brojnosti koliko po zastupljenosti.To su Cirsium erisithales (u 12 snimaka), Calamagrostis varia(u 8 snimaka). Ostalekategorije broje 69 vrsta biljaka i mahovina, od toga 13 u preko 40 % snimaka. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 13 <-- 13 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 Knautia drymeiaC+++++.++.+++58 Cardamine enneaphyllos1++++..+++.+448 Aremonia agrimonoides+..+++++..1+447 Euphorbia carniolica....1++.1...285 Adenostylion,Adenostyletalia Rubus idaeusB1+++31+++1225734 Salix grandifolia+..+....+...23 Polygonatum verticillatumC1121++++++..5276 Adenostyles alliariae+255++1++1..51691 Geranium sylvaticum+11+++++++..590 Doronicum austriacum+.21++1+....3232 Veratrum album+1+1..+++...388 Petasites hybridus....111+1+..385 Senecio ovatus.++.+.++....34 Dryopteris filix-mas...+.+..+++.34 Viola biflora..11..+..+..285 Cicerbita alpina..+.+...12..2189 Saxifraga rotundifolia+..1.....+..243 Aconitum lycoctonum ssp. vulparia.+.+........12 Athyrium filix-femina....+.......11 Ranunculus platanifolius.........+..11 Stellaria nemorum agg..........+..11 Aruncus dioicus.........+..11 Silene dioica.........+..11 Rumex alpestris.........+..11 Fagetalia Fagus sylvaticaA1.+.11.12++.4315 Fagus sylvaticaB++.+12++.++.4193 Daphne mezereum++r.+.++++..47 Sambucus racemosa+.++....++.+35 Acer pseudoplatanus..r.+++....+34 Lonicera alpigena......+...++23 Symphytum tuberosum agg.C+++1+++++11+5132 Prenanthes purpurea.1+.12++1+1.4316 Mycelis muralis++...1+++++1489 Phyteuma spicatum ssp. coeruleum ++1.++1111..4212 Mercurialis perennis1+++1....+11417 Viola reichenbachiana.+.++++.+.+1448 Euphorbia amygdaloides+++.+.++++..47 Petasites albus1...121+11..3355 Paris quadrifolia+..1+++.++..347 Thalictrum aquilegiifolium.++1.++.++..347 Melica nutans.+..++.2..113232 Lamium galeobdolon....++.+.+++35 Heracleum sphondyllium++++...+....34 Festuca altissima+...2+.....+2148 Polystichum aculeatum....++.+..+.23 Epilobium montanum+..+...+.+..23 Carex pilosa..+.+.2.....2147 Pulmonaria officinalis.......+.+..12 Poa nemoralis..........11183 Gymnocarpium robertianum+...........11 Fagus sylvatica.....+......11 Galium odoratum.....+......11 Actaea spicata.......+....11 Melampyrum nemorosum agg.........1...142 Sanicula europaea..........+.11 Geranium robertianum..........+.11 Neckera crispaD+...........11 Querco-Fagetea Sorbus aria A..........++12 Sorbus ariaB..........++12 Anemone nemorosaC+.2+1.++1+115317 Carex digitata++.1.+2+..214378 Ctenidium molluscumD11..1+++++2+5276 Asplenietea trichomanis, Cystopteridion Moehringia muscosaC++.+++++++.+58 Asplenium viride++.+...+.+..34 Asplenium trichomanes..........++12 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 14 <-- 14 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 Ostale vrste/ Other species Rosa pimpinellifoliaB+++.........23 Salix caprea.......+.+..12 Juniperus communis...........+11 Valeriana montanaC+1+++..+++..447 Trollius europaeus.1+11.1.....384 Fragaria vesca...1..++..1+386 Silene vulgaris+..+..++.+..34 Galium anisophyllum.+.+.......1243 Melampyrum pratense......++.+..23 Arabis alpina++..........12 Epipactis atrorubens++..........12 Galium species+.....+.....12 Persicaria vivipara .+.+........12 Trifolium pratense.++.........12 Festuca nigrescens..+........1143 Ajuga reptans.....+....+.12 Leontodon hispidus..........++12 Ranunculus polyanthemos..........++12 Agrostis species..+.........11 Epilobium angustifolium.....+......11 Ranunculus cassubicus s.lat.......+.....11 Coeloglossum viride.......+....11 Angelica sylvestris........+...11 Cirsium species..........+.11 Bromus erectus...........+11 Silene hayekiana...........+11 Solanum dulcamara...........+11 Vicia cracca...........+11 Ostale vrste alpsko-predalpskog pojasa /Other species of alpine-subalpine belt Hypericum richeri ssp. grisebachiiC+.+++.+++++1549 Ranunculus carinthiacus++.1...+....244 Pulsatilla alpina11...+......284 Allium victorialis .11......+..184 Heliosperma pusilla +..+........12 Poa alpina+.....+.....12 Carlina acaulis.+.....+....12 Hieracium austriacum.+......+...12 Gentiana lutea.+.........+12 Carduus carduelis...+......+.12 Anthoxanthum alpinum..++........12 Achillea clavennae+...........11 Thymus praecox...+........11 Peucedanum austriacum .......+....11 Polygala alpestris.......+....11 Mahovine/Mosses Tortella tortuosaD.1..++1+111+4217 Isothecium alopecuroides.+.+++++++..47 Ctenidium sp.12..1.....++3231 Fissidens dubius 11+.1.......2126 Mnium sp.++.1........243 Mnium thomsonii.11..+.....284 Pseudoleskea incurvata1+.1284 Rhodobryum roseum+...+.......12 Mnium marginatum1+143 Racomitrium canescens..+.....1...143 Plagiothecium species.+..........11 Brachythecium rutabulum..+.........11 Campylium sommerfeltii......++....12 Bryum species.......+....11 Amblystegium species.......+....11 Fissidens adianthoides.........+..11 Rhynchostegium murale.........+..11 Plagiothecium curvifolium+11 A- drveće /Trees B - grmlje / Shrubs C - prizemno rašće /Undergrowth D - mahovine /Mosses |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 15 <-- 15 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 Za odabir svojstvenih i razlikovnih vrsta asocijacije važna je poredbena analiza iz tablice II i ekološke karakteristike zajednice. Kao što će se iz analize pokazati, asocijacija je siromašnija udjelom i pokrovnošću “picetalnih” vrsta od većine srodnih asocijacija, pa je među njima teško očekivati dijagnostički važne vrste. Učestalost pojavljivanja vrsteLaserpitium krapfii, njezino izostajanje u sjeverozapadnim sastojinama Dinarida, borealniji karakter smrekovih šuma iz Bosne presudili su da ju odredimo kao vrstu po kojoj se imenuje asocijacija i označimo ju svojstvenom vrstom asocijacije Laserpitio krapfii-Piceetum. Uz nju je posebno značajna vrsta Campanula velebitica, znatno zastupljena u subalpskim travnjacima i rudinama, u smrekovoj šumi nema veliku pokrovnost, ali je na snimljenim plohama redovita. Rjeđa je u vrtačastim formama i donjim sjenovitim padinama. Označili smo ju kao lokalnu karakterističnu vrstu jer će se njezino značenje moći ocijeniti po istraživanju i utvrđivanju konačnoga areala asocijacije. Navedenim su vrstama ekološki slične i za identifikaciju zajednice veoma važne Hypericum richeri subsp.grisebachiiiValeriana montana. One rastu u subalpskom pojasu Dinarida, na karbonatnoj podlozi, pretežno su južnoeuropskoga i jugoistočno-europskoga areala i dolaze i u drugim subalpskim ekosustavima (rudine, kamenjari, travnjaci, pašnjaci), ali su važne i za šume. U ekološkom smislu toj skupini pripada još Calamagrostisvaria, no ona je obilnije zastupljena u nekim drugim smrekovim zajednicama. Tri se navedene vrste nalaze u susjednoj zajednici “Calamagrostio- Piceetum” i u nekim sastojinama u Bosni, pa za sada nisu uzete kao karakteristične ili razlikovne. Međutim, ovaj se skup vrsta ne nalazi u ostalim smrekovim asocijacijama pretplaninskoga pojasa, a ni jedna vrsta nije navedena u analizi smrekovih montanskih šuma srednje Europe (Chytryi dr.2002). Važno je obilježje flornoga sastava smrekovih subalpskih šuma naVelebitu u odnosu prema ostalim srodnim dinarskim zajednicama smanjen udio i pokrovnost alpsko-borealnih vrsta i povećan udio i pokrovnost vrsta iz redaFagetaliai nižih jedinica. Razlozi za te činjenice leže u biogeografskom položajuVelebita i ekološkim činjenicama koje iz toga izlaze, litološko-pedološkim značajkama podloge te utjecajem snažnoga bukova pojasa koji okružuje manje komplekse (često fragmente) crnogoričnih šuma. Zapadnohrvatske, a osobito slovenske smrekove šume pod velikim su alpskim utjecajem, dok su bosanskohercegovačke povučene duboko u kontinentalni dio. Navest ćemo za primjer pokrovnu vrijednost vrsta redaFagetaliau istraživanim asocijacijama iz tablice II: njihov zbroj ufitocenozi Adenostylo-Piceetumiznosi 169, u Lonicero caeruleae-Piceetum821, u Fukarekovim zajednicama središnje Bosne 1013 (Sorbo-Piceetum) i 1703 (Pyrolo-Piceetum). U istraživanoj zajednici Laserpitio krapfii-Piceetumiznosi 2325. “Fagetalniji” karakter asocijacijeLaserpitio krapfii-Piceetumočituje se nazočnošću ili pak velikom pokrovnošću vrstaKnautia drymeiasubsp. drymeia,Mycelis muralis,Petasites albus, Mercurialis perennis, Symphytum tuberosum, Euphorbia amygdaloidesiViola reichenbachiana. One su pokazatelj svježijega, sjenovitijega i humoznijega staništa u odnosu na vršne kamene grebene i vrhove srodne asocijacije “Calamagrostio variae-Piceetum”. Te razlike također ističe povećan udio vrsta redaAdenostyletalia, od kojih se posebno ističuAdenostyles alliariae, Polygonatum verticillatum,Geranium sylvaticumiTrollius europaeus. Njihova je nazočnost osobito naglašena prema donjim padinama i dnima vrtača s dužim zadržavanjem snijega, većim vlaženjem, mjestimično nitrofilnijim koluvijalnim tlima. Sve te vrste imaju određeni karakter razlikovnih vrs ta prema ostalim zajednicama, no za prave razlikov ne vrste određene suKnautia drymeia,Petasites albus,Mycelis muralis iMercurialis perennis. One se ne pojav ljuju u većini uspoređenih fitocenoza ili im pokrovna vrijednost u smrekovoj šumi s obrubljenim gladcem višestruko nadmašuje ostale. Svojstvene vrste i prva skupina dijagnostički značajnih vrsta veoma dobro obilježavaju i razlikuju asocijaciju Laserpitio krapfii-Piceetum od srodnih smrekovih fitocenoza na vapnenačkoj podlozi zapadnih Dinarida i na predalpskom području Slovenije iAustrije te dobrim dijelom od sastojina iz Bosne. Druga “fagetalna” skupina jasno razlikuje asocijaciju od više, stjenovitije asocijacije “Calamagrostio variae-Piceetum”, ali i od južnijih rasprostranjenih smrekovih zajednica u kojima se broj i pokrovnost srednjoeuropskih elemenata smanjuje. Osim toga, u analizi odnosa srodnih smrekovih asocijacija i ocjene njihove samostalnosti nužno je uzeti u obzir svojstvene i razlikovne vrste drugih asocijacija (tablica II), pri čemu se u tzv. “negativnoj diferencijaciji” (prema Zupančiču) asocijacijaLaserpitio krapfii-Piceetumveoma jasno ističe i bitno razlikuje od ostalih. c) Fitocenološki odnosi prema ostalim zajednicama Analiza odnosa istraživane asocijacije prema srodnim dinarskim zajednicama važna je zbog utvrđivanja njezine samostalnosti, ali je istodobno veoma složeno pitanje. Velebitska smrekova fitocenoza s obrubljenim gladcem razlikuje se od smrekovih šuma Gorskoga kotara, što je već istaknuto. Prvi opis zajednicePiceetum subalpinum croaticumfitocenologa Ive Horvata potječe iz Gorskoga kotara (1950), aHorvat,GlavačiEllenberg (1974) donose u sintetskom obliku 19 snimaka s toga područja. Iz usporedbe fitocenoloških snimaka sastojina zapadne Hrvatske s dvjema zajednicama sjevernoga Velebita (tablica II, kolona 4 prema kolonama 5 i 6) jasno se vide velike razlike. U dvjema velebitskim fitocenozama pridolaze čak 82 vrste (od |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 16 <-- 16 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 toga 7 “picetalnih”) koje nisu navedene u snimcima izListera cordata,Calamagrostis arundinacea,Rhytiazapadne Hrvatske, u obrnutom je smjeru 18 vrsta, oddelphus loreus, ističe ih iHorvat1953. pri opisu sutoga 9 unutar razreda Vaccinio-Piceeteai nižih jedi-balpske smrekove šume u ponikvama risnjačkoga nica. Jasno je da na osnovi samo tih snimaka nije mo-masiva). One su sličnije uspoređenim zajednicama iz guće donijeti konačnu prosudbu o njihovu odnosu, noSlovenije, posebno sa Zupančičevom fitocenozomLotakođer je jasno da su u sastojinama iz zapadne Hrvat-nicero caeruleae-Piceetum excelsae. Ti će se odnosi ske ima mnogo više borealnih “picetalnih” vrsta (Loni-konačno razjasniti nakon snimanja smrekovih sastojina cera nigra,Lycopodium annotinum,Huperzia selago,risnjačkoga masiva, Bjelolasice, Kapele i Plješevice. Tablica II.Usporedbe asocijacijeLaserpitio krapfii-Piceetum(stupac 6.) sa srodnim smrekovim zajednicama Table IIComparison of associationLaserpitio krapfii-Piceetum(column 6) with related spruce associations Broj stupca/Number of column: Broj snimaka/Number of releves: 1 25 2 39 3 - 4 19 5 6 6 12 7 12 8 15 9 7 Asocc. different. spec. jAster bellidiastrumC413...... Poa alpina viviparia4........ Soldanella alpina3........ cSorbus chamaemespilusB51....1.. bCalamagrostis villosaC51....... Saxifraga cuneifolia51....... aLarix deciduaA3........ Larix deciduaB1........ fAnemone trifoliaC2........ bHomogyne alpina5.....55. Drapanocladus uncinatusD.3...1.1. aMelampyrum sylvaticumC54..1155. cGymnocarpium dryopteris55...3... dAposeris foetida5311.1..5 Dicranum polysetumD34....... jParnassia palustrisC32....... Heliosperma alpestre32....... gChaerophyllum cicutaria22......1 Salix glabraB12....... aLonicera nigra4555..... Lycopodium annotinumC4555.12.. Listera cordata4155...4. dHuperzia selago5555.2... Calamagrostis arundinacea2555.2... fCardamine trifolia5333..1.. bClematis alpinaB534451... aPolystichum lonchitisC523354... dHomogyne sylvestris245524... gDoronicum austriacum242333... hMelica nutans123332... dMaianthemum bifolium445522... bAdenostyles alpina532.53... iCarex digitata43..34... jFestuca bosniaca....5.... hActaea spicata21..51... iConvalaria maialis....4.... jGentiana lutea....41... Achillea clavenae....41... Carduus acanthoides....4.... Geranium macrorrhizum....4.... Carlina acaulis simplex....41... Campanula scheuchzeri21..3.... Thymus praecox....31... gRibes alpinum11..3.... jAsplenium fissum....3.... eCalamagrostis varia11..54.. hHeracleum sphondylium....33.. Sambucus racemosa B1...53.. Mercurialis perennisC12..54... Petasites albus....23..3 jCampanula velebitica.....4... Valeriana montana....2452. fKnautia drymeia12...5... hMycelis muralis1.1114133 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 17 <-- 17 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 Euphorbia amygdaloides21..14.22 gGeranium sylvaticum5....54. eAquilegia nigricans...13... jSilene vulgaris....13... Hypericum richeri grisebachii..3.55542 hSymphytum tuberosum.2..15355 gAdenostyles alliariae21...552 cLaserpitium krapfii..1144342 fEuphorbia carniolica112533 hViola reichenbachiana11...4241 dOrthilia secunda1.22..332 gMyosotis sylvatica......143 jVeronica chamaedrys......134 Doronicum columnae....53. hAsarum europaeum......33. jKnautia dinarica......5.. Scabiosa leucophylla.....32. aMoneses uniflora1123..15. cCorallorrhiza trifida.......4. jPancicia serbica.......3. dPyrola rotundifolia.......4. aVaccinio-Piceenion Larix decidua A3 Lonicera caerulea borbasiana B344.511 Larix decidua 1 Luzula luzulinaC513322553 Vaccinium vitis-idaea54444253 Luzula sylvatica 55331335 Gentiana pannonica2 Rhytidiadelphus loreus D555515 Plagiothecium undulatum22224 Mnium spinosum1221 Mylia taylori225 Peltigera leucophlebia42 Rhizomnium punctatum21 bAbieti-Piceenion Abies alba A11551155 Abies alba B1455.243 Veronica urticifoliaC545524553 Valeriana tripteris54551331 Abies alba 114413 Streptopus amplexifolius3111 Dryopteris expansa552 Dryopteris dilatata (expansa?)..551 cVaccinio-Piceion Picea abies A555555555 Picea abies B555553535 Hieracium murorumC544425355 Picea abies 124435. Blechnum spicant11 Bazzania trilobataD1122 dVaccinio-Piceetea, Piceetalia Sorbus aucuparia A21112354 Vaccinium myrtillus B555555554 Sorbus aucuparia 4544245. Rubus saxatilis5351354 Pinus mugo 112 Rosa pendulina BC5445454 Oxalis acetosella C555535355 Gentiana asclepiadea55552355 Solidago virgaurea52221 Phegopteris connectilis53533 Luzula pilosa42113 Sorbus aucuparia1221 Avenella flexuosa1113 Dicranum scoparium D5255555 Rhytidiadelphus triquetrus 4455225 Polytrichum formosum345523 Hylocomium splendens13553.2 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 18 <-- 18 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 Hypnum cupressiforme 32223 Pleurozium schreberi11223 Polytrichum commune12 Plagiothecium sylvaticum31 eErico-Pinion, Erico-Pinetalia Cirsium erisithalesC1444554 Buphthalmum salicifolium12 Erica carnea21 Senecio abrotanifolius fAremonio-Fagion 3 Rhamnus fallax B123 Cardamine enneaphyllos C543314123 Aremonia agrimonoides21114.42 Calamintha grandiflora111 Helleborus niger ssp. niger21 gAdenostylon, Adenostyletalia Rubus idaeus B13445552 Salix appendiculata23552 Ribes petraeum11 Polygonatum verticillatum C544455543 Dryopteris filix-mas321123311 Ranunculus platanifolius3132113 Athyrium filix-femina542213.1 Veratrum album5443533 Viola biflora5222233 Senecio ovatus315312 Aconitum lycoctonum vulparia113123 Saxifraga rotundifolia512335 Cicerbita alpina1124 Aruncus dioicus111 Senecio ovirensis12 Aconitum ranunculifolium21 Erigeron polymorphus2 Petasites hybridus3 Valeriana officinalis2 Ranunculus aconitifolius3 hFagetalia Fagus sylvatica A.1222414 Acer pseudoplatanus11111.1 Fagus sylvatica B24231453 Daphne mezereum53222452 Lonicera alpigena213.2232 Acer pseudoplatanus Rubus hirtus 1 3 1 1 11.32 Prenanthes purpurea C224434442 Phyteuma spicatum coeruleum234424443 Paris quadrifolia52221322 Polystichum aculeatum21.2.22 Geranium robertianum1..1122 Lamium galeobdolon4234 Gymnocarpium robertianum2.133 Ranunculus lanuginosus12.43 Thalictrum aquilegifoilum233.1 Lilium martagon2222 Festuca altissima112 Epilobium montanum122 Poa nemoralis112 Fagus sylvatica212 Carex pilosa22 Acer pseudoplatanus1.2 Euphorbia dulcis22 Carex sylvatica11 Cardamine bulbifera3.3 Aquilegia vulgaris 2 Galium sylvaticum2. Pulmonaria obscura2. Galium odoratum3 Sanicula europaea2 Adoxa moschatelina 3 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 19 <-- 19 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 Galium schultesii2 Eurhynchium zeterstedtiD22 Neckera crispa1 iQuerco-Fagetea Sorbus aria A1 Sorbus aria B111 Lonicera xylosteum22 Anemone nemorosaC555525434 Aegopodium podagraria22 Primula elatior2 Cruciata glabra2 Ctenidium moluscumD54353 Isothecium myurum12 jOstale vrste/Other species: Juniperus communis nanaB Rosa pimpinellifolia 4151 2 Fragaria vescaC433313233 Asplenium viride552223.23 Moehringia muscosa313.151 Asplenium trichomanes14411 Luzula luzuloides1111 Cystopteris fragilis2123 Melampyrum pratense2221 Dryopteris carthusiana113. Trolius europaeus213 Festuca nigrescens111 Galium anisophyllum122 Silene pusilla211 Carex brizoides 12 Polygonum viviparium21 Phyteuma orbiculare22 Epilobium angustifolium31 Poa alpina21 Ajuga reptans12 Hypericum maculatum3 Campanula cochleariifolia4 Ajuga pyramidalis3 Tofieldia calyculata2 Astrantia bavarica2 Potentilla aurea2 Potentilla erecta2 Thymus alpestris2 Deschampsia caespitosa2 Orchis maculata2 Carex atrata2 Arabis croatica2 Scrophularia canina2 Gentianella germanica2 Peucedanum sp.2 Ranunculus carinthiacus .2 Veronica officinalis3 Senecio rupestris2 Ranunculus montanus2 Glechoma hirsuta3 Chrysosplenium alternifoium2 Festuca heterophylla2 Hypericum quadrangulum2 Crepis paludosa2 Alchemilla vulgaris2 Mahovine/MossesD Tortella tortuosa55534 Mnium undulatum21221 Plagiochila asplenoides4333 Mnium sp.12 Fissidens cristatus.32 Fissidens sp.41 Sphagnum sp.22 Erhynchium striatum44 Peltigera aphtosa Mnium affine3 22 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 20 <-- 20 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 Fissidens taxifolius Scaponia aspera Isothecium alopecuroides Ctenidium sp. Mnium thomsonii 5 2 4 3 2 1-Adenostylo glabrae-Piceetum (Slovenija, Zupančič 1999) 2-Lonicero coeruleae-Piceetum (Slovenija, Zupančič 1999) 3-“Piceetum croaticum subalpinum” (Gorski kotar, Velebit, Horvat in Cestar 1964) 4-“Piceetum illyricum subalpinum” (Jugozap. Hrvatska /SW Croatia; Horvat et al. 1974) 5-Calamagrostio variae-Piceetum abietis (SjeverniVelebit /North Velebit; Bertović 1975) 6-Laserpitio krapfii-Piceetum (SjeverniVelebit /North Velebit;Vukelić et al. hoc loco) 7-Sorbo-Piceetum (BiH, Fukarek 1964 msc) 8-Piceetum subalpinum listeretosum et homogynetosum, (BiH, Fukarek 1969) 9-Picetum subalpinum calcicolum (Vlašić, BiH, Lakušić et al. 1982) A-drveće /Trees B - grmlje / ShrubsC - prizemno rašće /UndergrowthD - mahovine / Mosses a-f-sistematska pripadnost /sinsystematic affiliation * Izostavljene su vrste koje se pojavljuju samo u jednom stupcu sa stupnjem udjela I. /The table excludes species that are represented in only one column with presence degree I Navedene razlike asocijacije Laserpitio krapfii-Piceetum još su istaknutije u odnosu na asocijacije opisane u dinarskom i subalpskom području Slovenije. Tamo pridolazi još velik broj razlikovnih vrsta kojih u smrekovim šumama istraživanoga područja nema, primjericeSorbuschamaemespilus, Heliosperma alpestre, Parnassia palustris,Salix glabra,Saxifraga cuneifolia, Homogyne alpina,Poa alpinasubsp.viviparia,Chaerophyllum cicutara,Calamagrostis villosa,Gymnocarpium dryopterisi više vrsta mahovina. Vrlo se jasno pokazuje izostajanje alpsko-borealnih i srednjoeuropskih vrsta u smjeru jugoistoka, a povećanje ilirskih i balkanskih, o čemu je podrobnije izvještavaoZupančič( 1980, 1988). Odnos asocijacijeLaserpitio krapfii-Piceetumpre ma srodnim asocijacijama u bosanskohercegovačkim Dinaridima pokazuje vrlo zanimljive i složene odnose. U ranijim radovima bosanskohercegovački fitocenolozi prihvatili su Horvatovu makroasocijacijuPicetum subalpinum(Fukarek1964, 1969, Lakušići dr. 1982, Stefanović1970, 1986, Beus1997), uz detaljniji opis nekoliko specifičnih. Pod različitim, većinom uopćenim nazivima opisali su ukupno 16 asocijacija obične smreke, a njihovu djelomičnu reviziju proveo je Zupančič(1990). U subalpskom pojasu Fukarekje naIgmanu (1964) opisao asocijaciju Sorbo glabrati-Piceetumi predstavio ju s 12 snimaka. Drugi kompleksPiceetum illyricum subalpinum listeretosum i homogynetosumZupančič imenuje Pyrolo- Piceetum, od 12 svojstvenih i razlikovnih vrsta te dviju asocijacija pola nije zabilježeno u velebitskim smrekovim šumama. Uz to u dvjema smrekovim zajednicama naVelebitu s velikom stalnošću dolazi tridesetak vrsta kojih nema ili su rijetke u uspoređenim bosanskohercehovačkim šumama: Campanula velebitica,Knautia drymeia,Calamagrostis varia,Polystichum lonchitis, Clematis alpina,Adenostyles alpina,Maianthemum bifolium, Sambucus racemosa,Heracleumsphondylium, Doronicum austriacum,Melica nutans,Actaea spicata, Mercurialisperennis,Petasites albus,Carex digitata, Moehringia muscosa,Silene vulgarisi druge. S druge strane, smrekovim šumama središnjega dijela Dinarida daju snažan pečat neke vrste koje ne dolaze ili su mnogo rjeđe u smrekovim fitocenozama sVelebita.To suHomogyne alpina,Melampyrum sylvaticum,Monesesuniflora, Orthillia secunda,Listera cordata,Rhytydiadelphus loreus,Plagioteciumundulatum,Avenella flexuosa,Pleurozium schreberi,Corallorrhiza trifida, Pyrolarotundifolia,Pulmonaria obscura,Knautia dinarica, Scabiosa leucophyllai druge. Slične odnose pokazuje i subalpska smrekova šuma s Vlašića (Lakušić i dr.1982, tablica II, stupac 7) predstavljena sa 7 uopćenih fitocenoloških snimaka, relativno neprikladnih za precizniju usporedbu. Na temelju iznesenih činjenica i postojećega materijala našu asocijaciju, unatoč velikomu broj zajedničkih, pa i dijagnostički važnih vrsta, nismo mogli pripojiti opisanim asocijacijama s Dinarida Bosne i Hercegovine. Osim usporedaba istraživane fitocenoze sa susjednim područjima veoma je važna njezina usporedba s ranije opisanom “Calamagrostio variae-Piceetum” (stupac 5 naprama stupcu 6 u tablici II). Između dviju velebitskih zajednica veoma su uočljive razlike u ekološkim i florističkim parametrima. Opisujući sinekološke značajke fitocenoze “Calamagrostio variae-Piceetum”, Bertović(1975) ističe da se ona razvija u uskoj životnoj amplitudi iznad gornje prirodne granice pridolaska jele (oko 1450 m), isključivo u subalpskom pojasu. “Golemom snagom osvaja i obrašćuje vrlo strme suhe i raskidane vapnenačke gromade, koje izgrađuju obronke krševitih glavica, kukova, grebena i vrtača i gdje se tek u raspuklinama stijena sačuvalo malo trošine tla, izloženoga jakom ispiranju. U tako ekstremnim ekološkim prilikama smreka nema konkurencije, pa kao izrazita pionirska vrsta u navedenoj fitocenozi dominantna je ili uz neznatnu primjesu drugoga drveća.” Ona tu mjestimično tvori gornju granicu šumske vegetacije ili graniči s klekovinom bora (Pinetum mugis.l.) odnosno kleka |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 21 <-- 21 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 stom subalpskom bukvom (Polysticho lonchiti-Fagetum /Horvat 1938/ Marinček in Poldini et Nardini 1992). S druge strane, asocijacijaLaserpitio krapfii-Piceetumpridolazi uglavnom u nižim položajima od prethodne zajednice, na vlažnijim, hladnijim i sjenovitijim staništima, spušta se mjestimice u vrtače i na donje pa- dine i u altimontanski pojas do 1100 m visine. U njoj je još prilično zastupljena jela, u donjem dijelu čak je još mjestimično okružena bukovo-jelovom šumom (Omphalodo- Fagetum), no najčešće je uklopljena u pojas pretplaninske bukove šume sa žabnjakom (Ranunculo platanifoliae-FagetumMarinček et al. 1993). Tla su dublja, stanište je mnogo manje stjenovito. Po fragmentarnoj rasprostranjenosti i ekološkim uvjetima ona predstavlja trajni stadij. Razlike su se u ekološkim uvjetima odrazile na florni sastav, na što smo već upozorili pri izboru razlikovnih vrsta. U fitocenoziLaserpitio krapfii-Piceetum zabilježeno je čak 50 vrsta (od toga 8 “picetalnih”) kojih u fitocenozi “Calamagristio variae-Piceetum” nema ili su samo u jednom snimku. Obrnuto, u toj zajednici rastu 22 vrste, od toga 5 “picetalnih”, kojih u smrekovoj šumi s obrubljenim gladcem nema. No, ovdje moramo još jednom upozoriti da raspolažemo samo sa 6 Bertovićevih snimaka asocijacije “Calamagrostio variae-Piceetum”, što nije dostatno za konačne zaključke. Međutim, iz tih snimaka i ekoloških uvjeta asocijacije ističu se vrste kojih nema ili su mnogo manje zastupljene u svim ostalim istraženim smrekovim zajednicama subalpskoga pojasa, primjericeJuniperus communis subsp. alpina,Salix apendiculata, Clematis alpina,Festucabosniaca,Achillea clavenae, Gentiana luteasubsp.symphyandra,Cardusacanthoides, Carlina acaulissubsp. simplex,Asplenium fissum, Campanula scheuchzerii druge. Razlike u flornom sastavu potvrđuju rezultati klasterskeanalizeimultidimenzionalnogskaliranja. Iz navedenih ekoloških, florističkih i fizionomskih razlika staništa i sastojina uspoređivanih zajednica jasno je da su to dvije različite, samostalne asocijacije vrlo slične tek u dodirnoj zoni i prijelazima, kao na primjer u Lubenovcu. Na vegetacijskoj karti dijela sjevernoga Velebita (Bertović1975) vide se razlike u rasprostranjenosti dviju asocijacija, a posebno su zanimljivi lokaliteti na kojima graniče. Na nižim visinama, sjevernijim padinama i vrtačama nalazi se asocijacijaLaserpitiokrapfii-Piceetum,a“Calamagrostio variae-Piceetum” na kamenitim, izloženim grebenima i padinama iznad nje. Zaključujući analizu odnosa nove asocijacije prema sličnim zajednicama ostaloga područja Dinarida, potvrdila se već poznata činjenica da se idući od sjeverozapada prema jugoistoku Dinarida florni sastav, florni geoelement i sociološke kategorije znatno mijenjaju. Zupančič (1980) u opisu zajednice Piceetum subalpi num dinaricum(=Lonicero caeruleae-Piceetum) ističe da od 69 “picetalnih” (smrekovih) elemenata u Sloveniji njihov broj u subalpskim šumama u Hrvatskoj pada (uračunato Horvatove snimke iz Gorskoga kotara) za jednu četvrtinu, a u bosanskohercehovačkim subalpskim smrekama (Sorbo-Piceetum) dolazi na dvije petine. Iz tablice II vidi se da je broj tih vrsta u dvjema velebitskim asocijacijama 37, u gorskokotarskim smrekovim šumama 38, u dvjema slovenskim asocijacijama 60, a u sastojinama iz Bosne i Hercegovine 34.Te odnose treba uzeti kao važan dokaz karaktera smrekovih sastojina na dinarskom području, no uz sastav važni su udio i pokrovnost pojedinih vrsta. Kao dobar primjer navodimo pokrovne vrijednosti svih “picetalnih” vrsta, odnosno vrsta unutar razreda Vaccinio-Piceteai nižih jedinica u trima asocijacijama iz tablice II: u slovenskoj asocijaciji Adenostylo glabrae-Piceetumpokrovna vrijednost iznosi 19.852, u bosanskoj Sorbo-Piceetum 13.838, a u velebitskojLaserpitio-Piceetum10.568. Ti odnosi smanjenja broja i pokrovnosti alpsko-borealnih vrsta od sjeverozapada prema jugoistoku Dinarida i veća zastupljenost vrsta reda Fagetalia, pa i Adenostyletalia, daju temeljno obilježje do sada istraženim smrekovim šumama sjevernogaVelebita i objašnjavaju izbor dijagnostičkih vrsta. d) Sinsistematski položaj asocijacije Istraživanu asocijaciju Laserpitio krapfii-Piceetum svrstali smo u podsvezuVaccinio-PiceenionOberdorfer 1957, svezu Vaccinio-Piceion Br.-Bl. 1938, red Vaccinio- PiceetaliaBr.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939 i razred Vaccinio- PiceeteaBr.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939 em. Zupančič 1976. Udio vrsta podsveze Abieti-Piceenion Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939nešto je veći nego podsveze Vaccinio-Piceenion, no sinekologija subalpskoga pojasa, potpuna prevlast smreke i sporedna uloga jele, nazočnost vrsta subalpskoga pojasa opredijelili su nas za podsvezu Vaccinio-Piceenion. U našoj su asocijaciji obilno zastupljene razlikovne vrste subalpskih u odnosu na montanske smrekove šume: Valeriana montana, Rubus saxatilis,Cirsium erisithales,Viola biflora,Polystichumlonchitis, Trolius europaeus, nešto manjeSaxifraga rotundifolia. Sukladno Međunarodnomu kodeksu fitocenološke nomenklature (Weberi dr.2000) nomenklaturni je tip snimka br. 5 u tablici I. e) Tipološka raščlanjenost Za raščlanjenost asocijacije potrebno je istražiti njezin širi areal. Provizorno se mogu lučiti tri tipa sastojina: u gornjim i srednjim sjenovitim, umjereno svježim padinama s prosječnim flornim sastavom susreću se tipski građene sastojine u kojima su česte u njima ravnopravno prisutne vrste iz redaFagetalia. Drugi se tip nalazi na sušim, svjetlijim, izloženijim lokalitetima koji uključuju i rubove livada i donje otvorene padine (tablica I, stupci 6 i 7).Takve su sastojine |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 22 <-- 22 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 često sekundarnoga postanka, a poprimile su fizionomiju i strukturu sklopljene šume. Šumske se sastojine sukcesivno razvijaju na napuštenim ljetnim pašnjacima koji uglavnom pripadaju rudinskoj zajednici oštre vlasulje (Festucetum bosniacae), a manjim dijelom, nad is pra nim zakiseljenim tlima, zajednici trave tvrdače (Nardetum stricte).Ti se travnjaci nalaze na zaštićenim, nagnutim terenima, osobito na obroncima duliba i padeža (npr. Veliki Lubenovac,Tudorevo, Bilenski, Šegotski i Dundovića padež, Lomska duliba, Sunđer). Od ruba prema sredini travnjaka može se pratiti generacijski niz smreka, od najstarijih na rubovima travnjaka do sve mlađih i mlađih prema sredini travnjaka.Taj proces sukcesije dovodi do stvaranja smrekovih sastojina koje u sebi još uvijek uključuju i vrste kojima je optimum na otvorenim travnjačkim staništima, kao što su Festuca bosniaca,Festuca nigrescens, Persicaria vivipara, Trifolium pratense, Ranunculus polyanthemos, Bromus erectus, Vicia cracca. Jedan vrlo instruktivan primjer obradio jeDakskobler(2003) u južnim JulijskimAlpama, gdje je na staništu pretplaninske bukove šume utvrdio dva sukcesijska stadija: na sjenokošama travama bogatu zajednicuCentaureo julici-Laserpitium sileris, a pionirske smrekove sastojine kao inicijalnu subasocijacijubetonicetosum alopecuriu okviru ovdje već spomenute asocijacijeAdenostylo glabrae-Piceetum. Takve sukcesije vode povratku prirodne šumske vegetacije, no pitanje je na kojim su lokalitetima smrekove šume bile i prije prirodno rasprostranjene, a na kojima su se rasprostranile zahvaljujući pionirskoj ulozi smreke u zaraštanju otvorenih staništa subalpskoga pojasa. Glede sindinamske uloge smreke,Oršanićju(2001) po ekološko-biološkim svojstvima navodi kao intermedijarnu vrsta, no na Velebitu ističe njezinu pionirsku ulogu, tek na nekim lokalitetima nastupa s vrstama roda Sorbus. Ona ne osvaja brže staništa zbog gustoga travnoga pokrova, smrzavanja tla u zoni zakorjenjivanja mladih biljaka i zbog nepovoljnoga djelovanja snijega. Treći se tip sastojina razvio u skopljenim i zatvorenim vrtačama i padinama koje dolaze do njih. Na koluvijalnim tlima s većom vlagom i duljim zadržavanjem snijega prevladavaju vrste redaAdenostyletalia. One indiciraju takve uvjete, a među njima se ističuCicerbita alpina,Ranunculus platanifolius,Stellaria nemorum, Poa hybridai neke druge. Taj je tip sastojina u prijašnjim radovima (Vukelići Tomljanović1990, Vu kelićidr.2008) označen kao samostalna asocijacija Adenostylo alliariae-PiceetumHartman 1944. Uz florne specifičnosti na izdvajanje asocijacije uglavnom je utjecala fizionomija i gospodarsko-strukturni elementi smreke, koji ju prilično razdvajaju od tipski građenih sastojina na plićim tlima susjednih padina i grebena. Ove će se sastojine vjerojatno moći opisati kao zasebna subasocijacija smrekove šume s obrubljenim gladcem.Takav princip opisivanja subasocijacije s dna padina i vrtačastih reljefnih formi primijenjen je i kod ostalih smrekovih asocijacija (Zukrigl1972,Zupan čič 1999).Veće površine toga tipa nalazimo u Lomu i na širem područjuVranjkovca. ZAKLJUČCI – Conclusions Temeljem vegetacijskih istraživanja smrekovih šuma sjevernogaVelebita ustanovili smo novu smrekovu asocijaciju s gladcem (Laserpitio krapfii-Piceetum ass. nova). Rasprostire se na visinama od 1200 do 1600 m, na vapnenačkim sjevernim, sjenovitim i svježim padinama koje se spuštaju od vrhova prema vrtačama. U usporedbi s ostalim dinarskim i susjednim subalpskim smrekovim zajednicama siromašnija je vrstama razredaVaccino-Piceteai nižih jedinica, dok je bogatija vrstama iz bukovih šuma, odnosno redaFagetalia. Svojstvene su vrste asocijacije: Laserpitium krapfiiiCampanulavelebitica, razlikovne iz redaFagetalia: Knautia drymeia,Petasites albus,Mycelis muralis i Mercurialis perennis, dok se dijagnostičkim značenjem ističu:Hypericum richerisubsp.grisebac hii,Valerianamontana,Geranium sylvaticumiTrollius europaeus.Asocijacija pripada podsvezi Vaccinio-Piceenion, sveziVaccinio-Piceion, reduVaccinio-Piceetalia, razreduVaccinio-Piceetea. Smrekova fitocenoza s obrubljenim gladcem razvijena je kao trajni stadij, najčešće u pojasu pretplaninske bukove šume. Ona obuhvaća samo dio Horvatove makroasocijacijePiceetum subalpinum croaticum. Istraživanja drugih značajki i areal treba proširiti na ostali dio Dinarida. Pojedine su sastojine veoma produktivne, no u velikom dijelu areala zajednica je zaštitnoga karaktera. U razdoblju od 2006. do 2009. godine dio se sastojina potpuno osušio. ZAHVALA–Acknowledgement Za pregled članka i vrlo korisne sugestije zahvalju-nicima Hrvatskih šuma, Uprave šuma podružnice Senj jemo akademiku dr. sc. Mitji Zupančiču, za pomoć prii Nacionalnoga parka “SjeverniVelebit”. determinaciji mahovina prof. Miroslavu Samardžiću, a za tehničku pomoć pri terenskim istraživanjima djelat |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 23 <-- 23 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 LITERATURA– References Anić,M., 1959: Šumarska fitocenologija, II (skripta). Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Bertović,S., 1975: Ekološko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u sjevernom Velebitu. Glas. šum. pokuse 18: 5–75. Beus,V.,1997: Fitocenologija. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Federacije BiH, Sarajevo, 138 str. Cestar,D., 1964: Prirast smreke u šumama gorskog i pretplaninskog područja Hrvatske. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Cestar,D., V. Hren, Z. Kovačević, J. Martinović i Z.Pelcer,1977: Tipološke značajke šuma na profilu Štirovača – Lešće. Šumarski institut Jastrebarsko, Radovi 33, 103 str. Cindrić,Ž., 1973: Poredbena mikroklimatološka istraživanja u nekim predplaninskim fitocenozama područja Zavižana. U: Glavna meteorološka stanica Zavižan, 1594 m, 1953–1973. RHHMZ RH, 46–53, Zagreb. Chytry,M., A.Exner, R.Hrivnak, K.Ujhazy, M. ValachovičIW. Willner,2002: Context- dependence of diagnostic species: Acase stu dy of the Central European spruce forests. Folia Geobot. 37: 403–417. Dakskobler,I., 2003: Pionirsko smrekovje nad sadanjo (antropogeno) zgornjo gozdno mejo v južnih Julijskih Alpah (primer iz zgornje Baške doline). Hacquetia 2/1: 19–52, Ljubljana. Fukarek,P.,1964: Fitocenološka istraživanja Igma na. Elaborat, Sarajevo. Fukarek,P.,1969: Prilog poznavanju biljnosocioloških odnosa šuma i šibljaka Nacionalnog parka “Sutjeska”. Akad. Nauka i umjet. BiH 11/3: 189–291, Sarajevo. Horvat,I., 1950: Šumske zajednice Jugoslavije. Zagreb, 73 str. Horvat,I., 1962:Vegetacija planina zapadne Hrvatske (s 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak). Acta biol. II, 30: 1–179, JAZU, Zagreb. Horvat,I., V.Glavač, H.Ellenberg,1974: Vege tations Südosteuropas. G. Fischer Verlag, Stuttgart. Koperski,M., M.Sauer,W.Braun, S. R.Grad- stein,2000: Referenzliste der Moose Deutschlands. Bundesamt fur Naturschutz, Bonn – Bad Godesberg. Lakušić,R., D.Pavlović, S.Abadžić,Lj.Kutleša, Lj. Mišić,1982: Ekosistemi planine Vlašić. Bilten Društva ekologa SR BiH, serijaA, knjiga 1(1): 1–131. Nikolić, T.(ur.), 2010: Flora Croatica, baza podataka. On-line (http:/hirc.botanic.hr/fcd). Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Oršanić,M., 2001: Strukturne osobine i dinamika šumskih sastojina obične smreke (Picea abies Karst.) na SjevernomVelebitu. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 150 str. Oršanić,M., D. Tomljanović, J. Tomljanović, 2005: Gospodarenje šumama na sjevernom Velebitu. U: Šume i šumarstvo sjevernogaVelebita (J. Vukelić, ur.), Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, 73–102, Senj–Zagreb. Podani,J., 2001: SYN-TAX 2000. Computer Programs for DataAnalysis in Ekology and Systematics. User s Manual, 53. str., Budapest. Schweingruber, F.H., 1972: Die subalpinen Zwergstrauchgesellschaften im Einzugsgebiet derAare (Schweizerische nordwestliche Randal- pen). SH Anstalt f. forstliche Versuchwessen Mitteilungen, 48/2: 195–504. Stefanović,V.,1970: Die Fichte und Fichtenwäder in Bosnien und Herzegovina in denVegetationsverhältnissen der Dinariden. Ekologija, 5/1: 1–13, Beograd. Stefanović,V.,1986: Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije. IGKRO “Svjetlost”, 286 str., Sarajevo. Trinajstić,I., 1970: Höhengürtel derVegetation und die Vegetationsprofile im Velebitgebirge. Mittl. Ostalp. Din. Ges. F.Vegetke 11: 219–224. Trinajstić,I., 1995: Plantgeographical divizion of forest vegetation of Croatia.Annal. Forest. 20: 37–66. Trinajstić,I., 2008: Biljne zajednice Republike Hrvatske. Akademija šumsrskih znanosti Zagreb, 179 str. Vukelić,J., 1985: Doprinos fotointerpretacijske analize vegetacijskom istraživanju šumskih zajednica Nacionalnog parka “Risnjak”. Glas. šum. pokuse 23: 95–140. Vukelić,J., J. Tomljanović, 1990: Prilog istraživanjima rasprostranjenosti i vegetacijske strukture nekih fitocenoza obične smreke (Picea excelsa Link.) u sjevernomVelebitu. Glas. šum. pokuse 26:227–242. Vukelić,J., M.Rukavina,2005: Šumska vegetacija sjevernoga Velebita. U: Šume i šumarstvo sjevernoga Velebita (J. Vukelić, ur.). Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, 107–130, Senj, Zagreb. Vukelić,J., S. Mikac, D, Baričević, D. Bakšić, R.Rosavec,2008: Šumske zajednice i |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 24 <-- 24 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 šumska staništa Hrvatske. Državni zavod za za-Zupančič,M., 1988: Ilyrische und balkanische štitu prirode Republike Hrvatske, 263 str., Za-Arten in den subalpinen Fichtengesellschaften greb.der zentralen Balkanhalbinsel. – Satureia, 4: 33–42, Salzburg. Weber, H.E., J. Moravec,J.-P. Theurillat, 2000: International Code of PhytosociologicalZupančič,M., 1987: Šumske zajednice Jugoslavije, Nomenclature 3th Ed. J.Veget. Sci. 11: 739–768.SR Slovenija. Šumarska enciklopedija, II. izda nje, 3: 411–418. Zukrigl,K., 1973: Montane und subalpineWaldges selschaften amAlpenostrand. Mittl. der Forstlic-Zupančič,M., 1990: Smrekovi gozdovi Evrope in hen Bundes –VersuchanstaltWien, 101: 1–386.Balkanskega polotoka, III. Biološki vestnik, 38/3: 5–22, Ljubljana. Zupančič,M., 1980: Smrekovi gozdovi v mraziščih dinarskega gorstva Slovenije. SAZU, Dela 24:Zupančič,M., 1999: Smrekovi gozdovi Slovenije. 1–262.SAZU, Dela 36: 1–222. Zupančič,M., 1980: Smrekovi gozdovi Evrope inZupančič,M., 2007: Syntaxonomic problems of the Balkanskega polotoka, I. Biološki vestnik, 28/2:classes Vaccinio-Piceeteaand Erico-Pineteain 137–158, Ljubljana. Slovenia. Fitosociologia 44/2: 3–13. Zupančič,M., 1982: Smrekovi gozdovi Evrope in Balkanskega polotoka, II. Biološki vestnik, 38/3: 5–22, Ljubljana. SUMMARY: This research describes a new association of spruce with Laserpitium krapfii(Laserpitio krapfii-Piceetum abietisass. nova). Occurring in the subalpine belt of northern Velebit, it reaches altitudes between 1,200 and 1,600 m. Here, the association is developed as a permanent stage under the strong influence of the microclimate of more humid, colder and shadier sites. Locally, it descends into sinkholes and lower slopes all the way to the beech- fir forest (Omphalodo-Fagetum). It is generally incorporated within the belt of pre-alpine beech forest with large white buttercup (Ranunculo platanifoliae- Fagetum). Some stands are highly productive, but in a large part of the range the community has a protective character. The phytocoenosisLaserpitio krapfii-Piceetumhas macro-climatic features of the prealpine beech forest, in whose belt it is situated. However, its occurrence is predominantly determined by the microclimate modified primarily by the relief, altitude and other geomorphological factors (Cindrić 1973). The average annual temperature of the subalpine belt of northern Velebit is 3.5 °C, and the average annual precipitation is 1,898 mm (in the period 1961–1990, data from the State Hydro-Meteorological Institute). The parent material is made up of limestone breccias and limestone-dolomite blocks which often resurface. The soil is organogenic and organomineral calcomelanosol in mosaic with calcocambisol. In relation to calcomelanosols of other forest communities in the Zavižan area, calcomelanosols in this community are the richest in total nitrogen and humus content. Martinović (in Cestar et. al. 1977) found neutral reaction and base saturated adsorption complex in the humus-accumulative horizon and in the cambic horizon in calcomelanosols. He attributes his finding to the fragmented dolomitized limestones and breccias which supply the soils with ample quantities of calcium. It is very important to point this out, because in relation to other spruce associations, the studied Velebit community is significantly richer in species of the order Fagetalia. The average soil pH determined in water for the depth layer of 0–5 cm amounts to 5.50. Table 1 presents 12 phytocoenological relevés of the association Laserpitio krapfii-Piccetumwith 140 species of higher plants and 25 moss species. Of this, 58 species of higher plants and 6 species of moss occur in more than 40 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 25 <-- 25 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 % of the relevés. Spruce is completely prevalent in the tree layer and is frequently accompanied by beech (often deformed and of poor vitality) and mountain ash, while the bottom of the sinkholes and the lower positions are reserved for fir. The shrub layer, in addition to the species from the tree layer, contains another 16 species. The dominant species includeRubus idaeus,Vaccinium myrtillusand Rosa pendulina. Rubus saxatilisis dominant in more stony areas and Daphne mezereum in more temperate areas. The ground vegetation contains 119 species, of which 48 participate with the 3rddegree and more. Of 25 moss species, Dicranum scoparium, Polytrichum formosum, Ctenidium molluscum, Tortella tortuosa and Isothecium alopecuroides occur in over 40 % of the plots. From the sociological standpoint, the dominant species are so-called “picetal” ones, characteristic of spruce forests in the larger part of Europe. Among them, Polystichum lonchitis, Luzula sylvatica, Veronica urticifolia, Valeriana tripteris, Adenostyles alpina, Hieracium murorum, Oxalis acetosella, Homogyne sylvestris,Gentiana asclepiadeaand others have the highest participation. Together with mosses, there are 36 species in all. Other significantly represented higher categories and lower units include as many as 39 species of the order FagetaliaPawl. 1928 (22 species with over 40 %). The allianceAdenostylionBr.- Bl. 1925 and the order AdenostyletaliaG & J. Br.-Bl. 1931 are represented with 20 species, of which 9 with over 40 %. In terms of participation, species of the order Erico-PinetaliaHorvat 1959,Cirsium erisithalesandCalamagrostis variaare very important. Other categories contain 69 plant and moss species, of which 13 occur in over 40 % of the relevés. The speciesLaserpitiumkrapfii and Campanula velebitica are characteristic of the association,Knautia drymeia,Petasites albus,Mycelis muralisand Mercurialis perennisfrom the Fagetaliaorder are differentiating species, whereas Hypericum richerisubsp.grisebachii,Valeriana montana,Geranium sylvaticumandTrollius europaeushave prominent diagnostic importance. The association belongs to the suballianceVaccinio-PiceenionOberdorfer 1957, although the participation of elements of the suballiance Abieti-Piceenion Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939 is somewhat higher. However, the synecology of the subalpine belt, the complete dominance of spruce and the secondary role of fir, as well as the presence of species of the subalpine belt, firmly indicate the suballianceVaccinio-Piceenion. The abundance of differentiating species of subalpine in relation to montane spruce forests include Valeriana montana, Rubus saxatilis, Cirsium erisithales, Viola biflora, Polystichum lonchitis, Trollius europaeus, and slightly lessSaxifraga rotundifolia. According to the Code of Phytocoenological Nomenclature (Weber et al. 2000), relevé No. 5 in the fifth column of Table 1 is the nomenclatural type. Table II analyzes the relationship of the association towards related spruce subalpine associations in Croatia and in adjacent areas, ranging from the pre- alpine region to the central Dinaric range. Column 1 contains an important zonal association of the pre-alpine and alpine phytogeographic area of Slovenia and south Austria (Adenostylo glabrae-PiceetumM. Wraber ex Zukrigl 1973 corr. Zupančič 1999), while column 2 presents the community from the subalpine belt of the Dinaric phytogeographic area of Slovenia on carbonate parent material (Lonicero caeruleae-PiceetumZupančič (1976)1999). Columns 3 and 4 present Horvat’s association ”Picetum subalpinum croaticum”, mainly from western Croatia. Column 5 shows 6 relevés of the association “Calamagrostio variae-Piceetum” (nom. invalid) from northern Velebit (Bertović, 1975), and column 6 presents 12 new relevés of the association Laserpitio krapfii-Piceetum. Columns 7–9 feature subalpine spruce forests of Bosnia and Herzegovina, two of which /column 7,Sorbo-PiceetumFukarek 1964, co |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 26 <-- 26 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 lumn 8Piceetum(illyricum)subalpinumHorvat 1950listeretosumethomogynetosumFukarek 1969/ were taken from Zupančič’s analysis (1990). Column 9 provides seven relevés from Vlašić (Lakušić et al. 1982). The floral composition of spruce forests in Velebit, in relation to other Dinaric spruce communities, is characterized by lesser participation and cover of Alpine-boreal species (Lonicera nigra,Lycopodium annotinum,Huperzia selago, Listera cordata, Calamagrostis arundinacea, Rhytiadelphus loreus) and higher participation and cover of the species from the Fagetalia order and lower units. This is attributed to several reasons, such as the biogeographic position of Velebit and the resulting ecological factors, the lithological-pedological properties of the substrate and the influence of a strong beech belt which surrounds smaller complexes (and fragments) of coniferous forests. West Croatian and particularly Slovenian spruce forests are under a strong Alpine influence, while Bosnian-Herzegovinian spruce forests have retreated deep into the continental part. It is therefore logical that the association Laserpitio krapfii-Piceetummanifests a more “fagetal” character and that its composition contains species of beech forests that are either absent from other spruce associations or are much less represented. Compared to the subalpine spruce forest “Calamagrostio-Piceetum” described earlier, the new association occurs at lower positions and covers more humid, colder, shadier, much less stony and soil-rich sites. Locally, it descends into sinkholes and lower slopes to the altitude of 1,100 m. Fir is still considerably present, but the other mentioned association is above the upper fir boundary. Typologically, the association Laserpitio krapfii-Piceetumcan provisionally be divided into three types of stands. Stands with a standard composition are found on upper and centrally positioned, shady, moderately fresh slopes with an average floral composition. They frequently contain equal amounts of species from the order Fagetalia. The second type occurs on drier, more illuminated, more exposed localities that also include meadow edges (most frequently Nardetum strictae), while the third type of stands is developed in narrow and restricted sinkholes and on the slopes leading to them. Species of the order Adenostyletaliadominate on colluvial soils with more moisture and longer presence of snow. Cicerbita alpina,Ranunculus platanifolius,Stellaria nemorum,Poa hybridaand some others are particularly prominent. In some earlier research into spruce forests of northern Velebit (Vukelić and Tomljanović 1990), this stand type was identified as an independent associationAdenostylo alliariae-PiceetumHartman 1994. |