DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 92 <-- 92 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) SLIJEDEĆI TRAGOVE PITOMOG KESTENA(Castaneaspp.) Uzgoj i kultura, folklor i povijest, tradicija i korištenje FOLLOWING CHESTNUT FOOTPRINTS(Castanea spp.) Cultivation and Culture, Folklore and History, Traditions and Uses U izdanju ISHS-a (International Society for Horticultural Science), u Scripta Horticulture broj 9, 2009. godine objavljena je publikacija pod naslovom “Slijedeći tragove pitomog kestena (Castaneaspp.) – Uzgoj i kultura, folklor i povijest, tradicija i korištenje”. Dvojezično, na talijanskom i engleskom jeziku, s različitih gledišta prikazan je pitomi kesten u 27 zemalja, s pet kontinenata. Publikacija je prigodno izdana i predstav 1. L.Iannamico:Argentina Pitomi kesten uArgentinu su donijeli europski useljenici u 17. stoljeću na zapad i u 19. stoljeću na jug zemlje. Komercijalni nasadi nalaze se na površini od oko 160 ha, ali je još puno malih voćnjaka ili grupa stabala u ruralnim područjima. Danas za potomke useljenika (Španjolaca, Talijana, Francuza, Portugalaca i Hrvata) pitomi kesten više nije uobičajena hrana, te se može reći da se donekle ljena na Prvom europskom kongresu o pitomom kes te nu, koji je održan od 13. do 16. listopada 2009. godine u Cuneu u Italiji. Svi članci, poredani po abecednom redoslijedu zemalja, imaju ista poglavlja: Povijesni pregled, Vrste i rasprostranjenost, Ekonomski i tehnički podaci, Korištenje i tradicija. U nastavku ćemo navesti najzanimljivije podatke za zemlje zastupljene u publikaciji. izgubila tradicija njegove konzumacije.To je objašnjeno dosta lošom kvalitetom plodova na tržištu, jer su nasadi većinom iz sjemena, a ne oplemenjene sorte (maruni). Prosječni urod po hektaru je nizak, oko 1000 kg, a godišnja nacionalna proizvodnja je oko 150.000 kg. Zanimljivo je da plodovi pitomog kestena u Južnoj Americi dozrijevaju tijekom ožujka i travnja. 2.A.Avagyan, M.Harutyunyan, M.Hovhanisyan:Armenija Šume pitomog kestena nalaze se u jugoistočnom dijelu Armenije, posebno na području rezervata Shikahogh. Osim toga, uzgaja se u nasadima, odnosno voćnjacima. Pitomi kesten se uArmeniji nalazi na popisu ugroženih vrsta, u Crvenoj knjizi, a kao prijetnja se 3. J.Casey, B.Casey:Australija Pitomi kesten uAustraliju je stigao 1850-ih godina, a najstarija se stabla nalaze uz rudnike zlata. Međutim, tek je nakon II svjetskog rata, s doseljenicima iz južne Europe, većinomTalijanima i Grcima, počela veća pro iz vodnja kestena, u voćnjacima na farmama, dok se komer cijalna proizvodnja razvila od 1980-ih godina. Većinom su to stabla europskog pitomog kestena,Cas ta nea sativai njegovi križanci s japanskim (C. crenata) i kineskim pitomim kestenom (C. mollissima). U zad 4. O. I.Mujić,V. J.Živković,A. Vildana, Z.T M.Idžojtić:Bosna i Hercegovina U Bosni i Hercegovini pitomi kesten rasprostranjen je na oko 36.000 ha, u tri glavna područja: sjeverozapad na Bosna (u Unsko-savskom kantonu), sjeveroistočna Bos na (u dolini rijeke Drine, oko Srebrenice i Bratun ca) i u Hercegovini (u dolini rijeka Drine i Rame).Autohtonim se smatra kesten na području sjeveroistočne Bosne, dok je na ostalim područjima vjerojatno antro navode mrazovi, oštre zime, sječa, oluje, suša, kao i nepravilno gospodarenje, što je zajedno dovelo do degradacije šumskih ekosustava.Tradicionalno, osim pečenih i kuhanih plodova, od njih se proizvodi i brašno. Osim ploda koristi se i drvo. njih se 20 godina puno radi na selekciji novih sorti. Ukupna proizvodnja u 2009. godini bila je oko 1.200 t, a prosječna cijena 4,5AUD/kg. UAustraliji ima oko 95.000stabala pitomog kestena, na oko 1.000 ha i više od 340 komercijalnih proizvođača, koji imaju nacionalnu udrugu ChestnutsAustralia Incorporated.Velika je sre ća da u Australiji nisu prisutne najopasnije bolesti (osim Phytophthora cinnamoni) niti štetnici pitomog kes tena, a zabranjen je uvoz sadnog materijala. uzlak, S.Novak-Agbaba, Ž.Prgomet, pogenog porijekla. U Unsko-sanskom kantonu 2001. godine na domaće podloge cijepljene su sorte (maruni) porijeklom izToskane, ali se najviše plodova sakuplja u šumama i zatim se svježi konzumiraju ili prerađuju. Tradicionalno se osim plodova koristi i drvo za različite proizvode, a pitomi je kesten značajan i kao pčelinja paša za proizvodnju kvalitetnog meda. |