DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 93 <-- 93 --> PDF |
5. O. K. Yamanishi, G. R.Sobierajski, S. C. S.Bueno, C.V.Pommer:Brazil Pitomi kesten u Brazil su iz Europe donijeli portugal ski useljenici 1530-ih godina. Sadnju kestena potaknu la je vlada Sao Paula 1910. godine kada su u ra sadnicima proizveli biljke i distribuirali ih u područja u kojima može uspješno uspijevati.Vlada je 1970-ih godina nasta vila poticati sadnju kestena, većinom japanske vrste, Castanea crenatai križanacaC. crenata×C. sativa. Kesten se najbolje adaptirao u planinskim područjima na jugu i jugoistoku zemlje. Od 1980-ih godina iz rasad nika je distribuirano preko 20.000 cijepljenih biljaka 13 sorti srednjih do velikih plodova, koje su se pokazale najbolje prilagođenima na tropske i suptropske uvjete. Dozrijevanje plodova tih sorti je od studenog do svibnja. Tradicionalno, najveća je potražnja za kestenom uoči Božića, kada cijena kilograma plodova doseže od 11 do 14 USD. I dalje je značajan uvoz plodova iz Portugala, koji čini oko 60 % količine na tržištu, ali je i sve veći in- teres domaćih proizvođača za podizanje novih plantaža. 6. S.Bratanova-Doncheva, N.Chipev:Bugarska U Bugarskoj je površina šuma pitomog kestena 3.356 ha, što čini oko 0,1 % ukupne šumske površine. U jugozapadnoj Bugarskoj, Makedoniji i Grčkoj bilo je jedno od glacijalnih pribježišta te se kesten na tom području smatra autohtonom vrstom.Većinom je rasprostranjen u južnom dijelu zemlje i zapadnobalkanskom planinskom lancu, na nadmorskoj visini od 420 do 950 m. Do 1995. godine pitomi kesten bio je zaštićena vrsta i bile su zabranjene bilo kakve intervencije u kestenovim šumama, koje su u lošem stanju, pri čemu se misli na zdravstveno stanje, mali prirast i slabu kvalitetu drveta, a dolazi i do neželjene supstitucije drugim, manje vrijednim vrstama. 7.P.Haltofova, L.Hozova, L.Jankovsky:Češka Iako nije autohtona vrsta, pitomi kesten u Češkoj je prisutan već više stoljeća. Prema istraživanju rađenom od 2001. do 2006. godine, preko 800 stabala zabilježeno je na 285 lokacija, a procjenjuje se da u Češkoj ima oko 1.000 stabala pitomog kestena, koja dolaze pojedinačno te u manjim ili većim grupama, većinom na 8. L.Qin,Y.Feng:Kina Kina je zemalja s vrlo starom poljoprivrednom tradicijom, iz koje potječu brojne kultivirane biljke. Kineski pitomi kesten (C. mollissima) vrlo je važna gospodarska vrsta, koja se osim u Kini uzgaja i u drugim zemljama, odlične je kvalitete, okusa i mirisa, a razvila je veliku otpornost na rak kestenove kore. Raste na nadmorskoj visini od 30 m (aluvijalne ravnice u pokrajinama Shandong i Jiangsu) do 2.800 m (pokrajinaYunnan). Osim te vrste, u Kini su autohtone još dvije,C. henryiiC. seguinii, a ima nasada i japanskog (C. crenata), kao i europskog pitomog kestena (C. sativa). Kineska, japanska i 9. J.Medak, M.Idžojtić, S.Novak-Agbaba, D.Juretić, Ž.Prgomet:Hrvatska PitomikestenuHrvatskojjerasprostranjenudva glavna, rascjepkanaareala, urazličitimklimatskimpodručjima, napovršinivećojod135.000 ha. Veći dio areala pruža se središnjom Hrvatskom, od slovenske granice do granice s BiH. Kesten nalazimo na svim masivima ovoga područja, a najveće i najljepše sastojine su na Zrinskoj i Petrovoj gori te na Medvednici.Tu kesten najčešće nalazimo u mješovitim hrastovim, bukovim ili grabovim šumama. Čiste kestenove panjače na ovome po dručju zauzimaju oko 15.000 ha. Drugi dio kestenovog areala pripada submediteranskom području, a obuhvaća Istru te otoke Cres i Krk. Osim šumskih sastojina, na području Učke i Cresa nalaze se i nasadi maruna za nadmorskoj visini do 500 m. Ima i oko 30 ha šumskih sastojina i oko 3 ha plantaža. Pitomi kesten u Češkoj ve ćinom je porijeklom iz sjeverne Italije. Rak kesteno ve kore prvi je put zabilježen 2002. godine. Proizvod nja plodova ima malu gospodarsku važnost, a na tržištu se uglavnom nalaze plodovi uvezeni iz Italije. europska vrsta vrlo lako se križaju. Do sada je u Kini selekcionirano više od 300 kultivara (sorti) za pro iz vodnju plodova. Najveća područja u kojima se uz gaja kineski pitomi kesten nalaze se u dolinama Žute rijeke i rijeke Jangce (Duge rijeke). Kina je najveći svjet ski pro izvođač plodova pitomog kestena. Proizvodna površina je oko 130.000 ha. Proizvodnja je 2007. go dine bila 925.000 t, a izvoz 2006. godine 62.489.000 USD i u stal nom je porastu. Pitomi kesten je duboko ukorijenjen u kinesku tradiciju i kulturu te je osim u kulinarstvu prisu tan i u mnogim običajima, izrekama i sl. M.Ćurković-Perica, I.Mujić, I.Poljak, uzgoj ploda. Maruni su se izvozili još u 17. stoljeću, pa su uz masline, vino i trešnje predstavljali kulture od kojih je stanovništvo ovoga kraja stoljećima živjelo. Izvoz je doživio svoj vrhunac u 19. stoljeću, nakon čega slijedi stagnacija te potom i zapuštanje nasada, pa ih je nažalost sve manje. Još u davnoj prošlosti kestenove šume bile su bogati izvor sirovina. Kestenovo drvo je lagano, tehnološki lako obradivo, cjepko i trajno zbog velikog sadržaja tanina. Iz panjača nižih ophodnji (2-8 godina) dobivao se sitni materijal za obruče i košare, sitno kolje te štapove i držalice za poljoprivredne alatke, kao i za kišobrane, koje su još u 19. stoljeću proizvodileTvornice štapova |