DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 94 <-- 94 --> PDF |
u Zagrebu, Glini, Pakracu i Samoboru, kao i poznati “špancir štapovi” iz Karlovca. Od ogrijevnog drva i panjeva proizvodio se ugljen koji je služio za kovačke vatre. Krupnije kestenovo drvo koristilo se za motke, kolje za vinograde, bačve za vino i pivo, stupove, letve, rudničko drvo, tanje građevno drvo, uske daske, tanin i dr. U prošlom stoljeću radile su tri tvornice tanina za koje je kesten bio najvažnija sirovina, u Sisku, Belišću i Đurđenovcu, ali su sada sve zatvorene. Kestenov listinac koristio se za steljarenje, a plod od davnina za prehranu ljudi i stoke. Plodovi kestena sakupljali su se za otkup u prehrambenoj industriji, za preradu u pire, bra- šno i konzerviranje. Na području Zrinske gore 1980-ih godina sakupilo se godišnje 2.000 do 4.000 t ploda za potrebe prehrambeno-prerađivačke industrije. Ovakvo intenzivno korištenje kroz povijest ostavilo je trajne posljedice na fizionomiju kestenovih šuma. Uzgajanje kestena u čistim panjačama degradiralo je stanište i narušilo stabilnost ekosustava, a biološku raznolikost znatno smanjilo. U naletu parazitske gljive Cryphonectria parasiticakestenici su se sušili na velikim površinama, a takve tendencije pokazuju i danas. Sušenje kestena te smanjeni interes za kestenovim drvetom sve slabije kvalitete, rezultiralo je smanjenjem površina šuma ove plemenite vrste. Pitomi kesten u kontinentalnoj Hrvatskoj najčešće nalazimo u mješovitim ili čistim šumama. U državnom je vlasništvu oko 55 %, a u privatnom 45 % kestenovih šuma. Drvo iz šuma u državnom vlasništvu uglavnom je loše kvalitete (okružljivo) i najvećim se dijelom izvozi u susjednu Sloveniju za proizvodnju tanina. Drvo se kori 10.B.Hennion:Francuska Krajem 19. stoljeća u Francuskoj je proizvodnja plo dova pitomog kestena bila oko 500.000 t, a tijekom 20. stoljeća značajno je smanjena (na 15.000 t 1983. godine, a danas tek 7.000–10.000 t godišnje) zbog pojave bolesti, promijenjenog načina života, napuštanja nasada i dr. Danas su u uzgoju tradicionalne sorte, čija se proizvodnja sve više smanjuje i nove, hibridnog porijekla, koje ih postupno zamjenjuju. Tradicionalne sorte pripadaju vrstiC. sativa, dobro su prilagođene lokalnim uvjetima i imaju dobar okus, ali su osjetljive na bolesti. Najčešće su ‘Comballe’, ‘Bouche Rouge‘, ‘Montagne’i ‘Sardonne’. U jugozapadnom dijelu zemlje brojni su napušteni stari nasadi, dok je drukčija slika u jugoistočnom dijelu, gdje se oni održavaju i nose oznaku kvalitete, a obnova, odnosno rejuvenilizacija, radi 11. Z.Bobokashvili, D.Maghradze:Gruzija Pitomi kesten autohtona je vrsta u Gruziji i dolazi na površini od oko 72.800 ha. Godišnja proizvodnja plodova procjenjuje se na 24.000–25.000 t. Prosječna masa plodova je 6–8 g. U Gruziji nema komercijalnih nasada kestena, a osim šumskih sastojina kesten je pri sti u poljoprivredi za vinogradarsko kolje i izradu bačvi za vino, zatim u tokarstvu, kolarstvu i stolarstvu. U građevinarstvu se koristi za podove i parkete, za drvene konstrukcije, mostove, skele, šindru za krovišta, krovnu građu, rudničko i tunelsko drvo. Također se koristi za že ljezničke pragove, u brodogradnji za šipove, u drvnoj industriji za panel-ploče, šperploče, iverice i furnir. Šume u privatnom vlasništvu najčešće se koriste za proizvodnju ploda. Na Kozjači, nadomak Karlovca, 2005. godine podignuta je prva plantaža površine oko 2 ha različitih sorti europskog pitomog kestena i eurojapanskih križanaca. Dugogodišnja tradicija vezana za kesten u Hrvatskoj prepoznatljiva je pod imenom “Marunada” u Lovranu i “Kestenijada” u Hrvatskoj Kostajnici. To su fes tivalska događanja koja se organiziraju u listopadu u vrijeme dozrijevanja plodova, a redovito uključuju vrlo bogatu gastronomsku ponudu različitih slastica i jela od kestena. Kesten cvjeta tijekom lipnja te je vrlo važan za razmjerno kasnu pčelinju pašu i dobivanje specifičnog meda, nektara i polena. S područja Zrinske gore (polovica ukupnog kestenovoga areala u Hrvatskoj) godišnja proizvodnja kestenovog meda je oko 400 tona. DanasjepitomikestenuHrvatskojizuzetnovažan zaočuvanjekrajobrazneibiološkeraznolikosti. Bez obzirananjegovutrenutačnosmanjenugospodarsku ulogu, pitomikesten, ponajprijezbogsvojihukusnih plodovanegubipopularnost, anjegovesu šumekod nassvakejesenizasigurnonajposjećenije. se jakim orezivanjem stabala iznad mjesta cijepljenja ili katkada cijepljenjem starih sorti na izdanke nakon sječe starih stabala. Pri tome veliku pozornost treba posvetiti raku kestenove kore. Nove sorte dobivene su križanjemC. sativas japanskom vrstomC. crenataili kineskom C. mollissima, a najviše se uzgajaju u južnom dijelu zemlje. One su manje osjetljive na bolesti Phytophthoraspp. i Cryphonectria parasitica. Cijenjene su rane sorte s velikim plodovima, od kojih su najčešće zastupljene ‘Bouche de Betizac’(većinom se cijepi na ‘Marsol’; ima velike plodove, 50–60 u kg; osim na rak otporan je i na kestenovu osu šiškaricu koja je nova velika prijetnja kestenu u Europi), ‘Marigoule’, ‘Bournette’i ‘Precoce Migoule’. sutan pojedinačno ili u grupama u vrtovima, za vlastite potrebe. Tradicionalno, kesten se najviše konzumira kuhan, a katkada i pečen. Osim plodova, vrlo je važna proizvodnja kestenovog meda i drveta koje se koristi za različite proizvode. |