DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 95 <-- 95 --> PDF |
12.V.A.Bouffier,W. D.Maurer:Njemačka Pitomi kesten na područje današnje Njemačke do nijeli su Rimljani, a uvijek je bio usko vezan za krajeve u kojima se uzgajala vinova loza. Danas raste na površini od oko 7.500 ha, većinom u jugozapadnom dijelu zemlje.Veliki dio tradicionalno gospodarenih panjača preveden je u produktivne visoke šume, ophodnje 6080 godina. Nalazimo ga u čistim ili mješovitima sastojinama, sPinus sylvestris,Quercus rubra,Abies albai Pseudotsuga menziesii. Komercijalni nasadi za proiz 13.S.Diamandis:Grčka U Grčkoj pitomi kesten dolazi na području cijele zemlje, od sjevera do Krete, na tlima s niskom pH vrijednošću. Prema inventuri šuma iz 1992. godine, niske šume dolaze na površini od 33.051 ha, a nasadi za proizvodnju plodova zauzimaju oko 10.000 ha. Osim čistih kestenovih panjača, on raste i pomiješano s drugim listačama (običnom bukvom i hrastovima, većinom sladunom i kitnjakom), a može se naći i s četinjačama (crnim borom, Borisovom i grčkom jelom). Iako ima veliku vrijednost, kesten zauzima samo 0,51 % od ukupne površine šumskog zemljišta u Grčkoj. Grčka uvozi plodove 14.G.Bounous:Italija Za vrijeme Rimskog carstva legije su proširile uzgoj pitomog kestena na cijeliApeninski poluotok, ali i na druge europske zemlje.Tako je već u Srednjem vijeku kesten postao dominantna vrsta drveća u mnogim talijanskim pokrajinama te je ljudima značio život, jer je osiguravao hranu i drvo. Početkom 20. stoljeća proizvodnja plodova bila je na vrhuncu, oko 650.000 t godišnje. Međutim, došlo je do zapuštanja nasada i sječe velikih površina radi dobivanja drva i proizvodnje tanina, a bolesti koje su slijedile to su stanje dodatno pogoršale. Zahvaljujući višestrukim koristima, unatrag tridesetak godina postupno se vraća interes za uzgoj kestena u cijeloj Italiji. Današnja je proizvodnja oko 55.000 t plodova godišnje, od kojih se 75 % konzumira svježe, a ostatak se prerađuje. Izvoz je 20.000 t godišnje (većinom u SAD, Kanadu, Francusku, Njemačku, Švicarsku iAustriju), a uvoz oko 12.000 t. Najveće su proizvodne površine u Kampaniji, Laciju i Kalabriji, a zatim slijede Pijemont iToskana. Ukupna je površina oko 660.000 ha, od čega je 385.000 ha panjača, 65.000 ha visokih šuma i vodnju plodova u Njemačkoj imaju lokalnu ili regionalnu važnost, dok su u prošlosti bili puno značajniji. Danas se radi na očuvanju genofonda starih, selekcioniranih, autohtonih sorti i revitalizaciji starih nasada. Na inicijativu šumara i dendrologa 2005. godine osnovana je udruga “IG Edelkastanie”, koja okuplja profesionalce i amatere zainteresirane za pitomi kesten kao vrstu koja ima višestruku gospodarsku korist te dodatno oplemenjuje prostor u kojemu raste. izTurske i Portugala, a proizvode od kestena iz Francuske i Španjolske.Tek se u novije vrijeme može vidjeti trend vraćanja mladih ljudi na stara imanja i obnavljanje zapuštenih nasada i šuma, kao i podizanje novih, modernih, navodnjavanih nasada s cijepljenim biljkama poznatih sorti, koji su visoko produktivni i osiguravaju dobar prihod. Pitomi je kesten dio grčke tradicije, a na Kreti postoji pjesma: “Ako te boli srce, dođi ja ću te izliječiti. Za tebe ću, moja ljubavi, ispeći kestene!” 210.000ha nasada, ali se od njih samo 76.000 obrađuje. Vremenom je selekcionirano više od 300 različitih sorti. Za dobivanje kvalitetnog drva cijenjene su npr. sorte ‘Politora’i ‘Cardaccio’. Za plodove koji se konzumiraju svježi važna obilježja su: rano dozrijevanje, veličina, dopadljiv okus i izgled. Za preradu plodova, npr. za proizvodnju glaziranih maruna (marrons glacés), plodova u sirupu ili alkoholu, sušenih plodova, plodova za brašno, kesten-pirea i dr., važne su karakteristike: lako ljuštenje, mali udio dvostrukih sjemenki u plodu i sl. Osim tradicionalnih talijanskih sorti (maruna ili marona), zastupljene su i sorte (kultivari) euro-japanskih križanaca koje zahtijevaju svježe, plodno tlo i plantažni uzgoj uz korištenje mehanizacije i agrotehničkih mjera. Najčešće sađene takve sorte su: ‘Bournette’, ‘Précoce Migoule’, ‘Bouche de Bétizac’, ‘Marsol’ i ‘Primato’. Osim o izbo ru sorte treba voditi računa o odgovarajućim podlogama, razmaku sadnje, orezivanju, oprašivačima (jer su mnoge sorte androsterilne) i dr. Vrijeme dozrijevanja sorti je različito, od kraja kolovoza, pa sve do studenog. 15.E.Bellini, S.Nin(Italija):Kesten u povijesti, umjetnosti i literaturi U ovome članku autori obrazlažu etimologiju naziva Castanea, izuzetno poučno prikazuju prisutnost kestena u umjetnosti, različitim kulturama, religijama i 16.T.Saito:Japan U Japanu postoji višetisućljetna tradicija korištenja i uzgoja pitomog kestena.Autohtona vrsta je japanski pitomi kesten, C. crenata, rasprostranjena od južnih dijelova Hokaida na sjeveru do otoka Kyushu na jugu. običajima, simbolizam, legende, gastronomske običaje i još puno toga. Vremenom su selekcionirani brojni kvalitetni kultivari. Međutim, 1941. godine pojavio se opasni štetnik, kestenova osa šiškarica,Dryocosmus kuriphilus, koji se brzo proširio po cijeloj zemlji i uništio neotporne kulti |