DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 96 <-- 96 --> PDF |
vare.Tako je daljnje oplemenjivanje bilo usmjereno na dobivanje otpornih kultivara, a kvaliteta ploda i količina uroda bili su u drugom planu. Nakon introdukcije prirodnog neprijatelja ose šiškarice, 1975. godine iz Kine, šteta je značajno smanjena. Proizvodnja je 2005. godine bila 22.000 t plodova, a proizvodna površina 17.R.Y.Nuwayhid:Libanon Pitomi kesten u Libanonu dolazi na površini od oko 235 ha, a procjenjuje se da je duž cijele zemlje raspršeno oko 5.000 stabala.Ta stabla nalaze se ili u nasadima (na nadmorskoj visini od oko 1.600 m) ili u prirodi, također u planinskom području na preko 1.000 m n.v. Proizvod 18.D.Klinac, R.Knowles:Novi Zeland Na Novi Zeland europski pitomi kesten došao je s useljenicima tijekom 19. stoljeća, a nešto kasnije unesene su i azijske vrste. Danas su osimC. sativaprisutni i spontani euro-japanski križanci.Veći interes za komercijalne nasade vidi se u zadnjih 30-ak godina, kada su 19.J.Gomes-Laranjo,F.Peixoto, R.Costa, Iako je autohtona vrsta, za širenje pitomog kestena u Portugalu zaslužni su Rimljani. Kesten uglavnom raste u gorskom području sjevernog i središnjeg dijela zemlje, gdje je dugo vremena bio jedan od glavnih izvora hrane ruralnog stanovništva. Početkom 20. stoljeća rastao je na oko 85.000 ha, no stotine tisuća stabla osušilo se zbog bolesti Phytophthra cinnamomii P. cambivora, te je 1970-ih godina površina bila oko 15.000 ha. Europska 20.M.Botu:Rumunjska Pitomi kesten u Rumunjskoj dolazi u jugozapadnom i sjeverozapadnom dijelu zemlje. Najstarija stabla redovito se nalaze uz manastire. Šume zauzimaju površinu manju od 3.000 ha, a nasadi oko 100 ha. Od 1990. godine pitomi je kesten, kao i obični orah, zaštićena 23.000 ha. Prema tome, kesten se nalazi na četvrtom mjestu, nakon agruma, jabuka i kakija. Koliko se proizvede, još se toliko plodova uveze, od čega 80 % iz Kine i 20 % iz Koreje. Uz to, uveze se i oko 700 t prerađenih proizvoda od kestena. nja se procjenjuje na desetak tona godišnje, a cijena u maloprodaji je oko 3 USD/kg. Ako se proizvodnja u slje dećem razdoblju i poveća, nikada neće biti unosna kao npr. proizvodnja pinjola, čija je cijena u ljusci oko 20 USD/kg. selekcionirane novozelandske sorte (koje se na žalost teško ljušte), a razvila se i prerađivačka industrija. Zbog vrlo strogih karantenskih propisa na Novom Zelandu nema raka kestenove kore niti kestenove ose šiškarice, ali u nekim nasadima ima problema sPhytophthoraspp. J.Ferreira-Cardoso:Portugal unija financirala je podizanje nasada pa se ta površina udvostručila, ali i dalje su negativni abiotski i biotski faktori veliki problem. Nova je strategija da se portugalske sorte cijepe na podloge križanaca koje su otporne na bolesti. Najpopularnije sorte su: ‘Longal’, ‘Judia’ i ‘Martaínha’. Kao i u drugim mediteranskim zemljama s tradicijom uzgoja kestena, i ovdje postoji problem čišćenja, orezivanja i obnove starih nasada. vrsta. Iz prirodnih populacija selekcionirano je 7 sorti. Ve liki problem predstavlja rak kestenove kore, a u suradnji s drugim zemljama provode se programi biološ ke zaštite zajedno sa silvikulturnim mjerama. 21.M.V.Pridnja,A.V.Romashin, M. D.Pinkovskij:Rusija U Rusiji se pitomi kesten nalazi na području Kavkaza, a šume u kojima raste imaju površinu od oko 100.000ha. Bioraznolikost tih šuma vrlo je velika, jer uključuje više stotina različitih vrsta biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama. Prosječna starost stabala je 100–160 godina, a ima primjeraka koji su stari 250–300 22.M.Bolvansky, D. Tarinova:Slovačka Pitomi kesten je jedna od najstarijih introduciranih vrsta drveća na područje Slovačke. Smatra se da su ga Rimljani donijeli zajedno s vinovom lozom. Kasnije je bilo još nekoliko većih introdukcija, a istraživanja pokazuju da osim sApeninskog poluotoka dio populacija potječe izTurske. U Slovačkoj se nasadi stabala iz sjemena nalaze na jugu zemlje, na površini od oko 130 ha(200– 400 m n.v.), s godišnjom proizvodnjom plodova oko godina. Na površini od 1 ha proizvodnja plodova je oko 1 t, a proizvodnja meda 200–250 kg. Cijena kestenovih plodova je 2–4 puta veća od cijene oraha ili lješnjaka. Do sada je selekcionirano 8 kasnocvjetajućih sorti velikih plodova. 380 t. Kestenove šume zauzimaju površinu od 1.405 ha.To su većinom mlade čiste ili mješovite sastojine, a postoje i starije, od kojih je ona kod dvorca Gymesh površine 15 ha, s prosječnom starošću stabala 110–170 godina i godišnjim prinosom 18–22 t ploda. |