DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 97 <-- 97 --> PDF |
23.A.Solar, Z.Grecs, G.Seljak, G.Osterc,F.Štampar, D.Jurc:Slovenija Šumske površine na kojima je prisutan pitomi kes ten u Sloveniji zauzimaju 253.000 ha, uglavnom u istočnom i središnjem dijelu zemlje. Rak kestenove kore u Sloveniji je prisutan od 1950. godine, u 10-ak se godina proširio na sve šumske sastojine i sve do danas uzrokuje velike štete. Vrlo opasan štetnik, kestenova osa šiškarica unesena je 2004. godine iz Pijemonta sa sadnim materijalom. Iako je 2005. godine bila iskorijenjena, ponovo je uvezena i od tada se stalno širi. U pro ljeće 2009. godine bila je prisutna na oko 800 kmu sjeverozapadnom dijelu zemlje. Tri su glavne aktivnosti koje provode slovenski znanstvenici kako bi se povećala proizvodnja kestena: razvoj odgovarajuće metode razmnožavanja za komercijalnu rasadničku proizvodnju, istraživanje genofonda autohtonih kestena radi selekcije najboljih individua i testiranje stranih sorti kako bi se izabrale one najbolje prilagođene pedoklimatskim uvjetima u Sloveniji. 24.S.Pereira-Lorenzo, M. B.Diaz-Hernandez,A. M.Ramos-Cabrer:Španjolska Pitomi kesten autohtona je vrsta u Španjolskoj, ali su za njeno širenje i kultiviranje zaslužni Grci i Rimljani. Tijekom srednjega vijeka podignuti su brojni nasadi radi proizvodnje plodova i drveta. U 18. stoljeću mnoge su plantaže sječom starih stabala prevedene u panjače. Najveći problem i prijetnja pitomom kestenu, slično kao i u drugim zemljama predstavljaju bolesti (Phytophthoraspp. iCryphonectria parasitica) kao i zapuš ta nje starih nasada. Tijekom vremena selekcionirane su 25.S.Pereira-Lorenzo, D.Rios-Mesa,A. J. Španjolska – Kanarski otoci Pitomi kesten na Kanarima je prisutan od kolonizacije u 15. stoljeću. Uzgaja se na površini od oko 2.000 ha, u malim nasadima ili mješovitim plantažama, većinom 26.M.Conedera,P.Krebs:Švicarska O porijeklu pitomog kestena na području Švicarske još se uvijek vode znanstvene rasprave. Sigurno je da su velik utjecaj na njegovo širenje imali Rimljani.Tradicionalni uzgoj kestena napuštan je sredinom 20. stolje ća zbog pojave raka kestenove kore, ali i zbog općenitih socio-ekonomskih promjena. Danas je epidemija raka brojne autohtone sorte, a istraživački programi usmjereni su i na dobivanje hibridnih sorti pogodnih za podloge otporne na bolesti. Ukupna površina čistih kestenovih šuma bila je 2006. godine 124.053 ha, a mješovitih šuma 55.416 ha. Godišnja proizvodnja plodova je preko 3 60.000 t, a s proizvodnjom drveta od 113.790 mkesten je na četvrtom mjestu, iza eukaliptusa, topola i hrastova. Oko polovice plodova prodaje se svježe, a druga polovica prerađuje se u preko 30 tvornica. Gonzalez-Diaz,A. M.Ramos-Cabrer: na otocimaTenerife i La Palma. Nasadi su podignuti od različitih lokalnih sorti. pod kontrolom, što pomaže obnovi nasada. Površina kestenovih šuma je 27.100 ha, a još je 6.800 ha mješovitih šuma s udjelom kestena manjim od 50 %. Većina tih šuma nalazi se u južnom dijelu zemlje. Površina nasada je 3.400 ha. 27.A.Soylu, Ü.Serdar, E.Ertan, C.Mert:Turska Pitomi kesten uTurskoj dolazi u tri velike regije: uz Crno, uz Mramorno i uz Egejsko more. Mješovite šumske sastojine s listačama čine 77,5 % površine, mješovite sastojine s četinjačama 9,5 %, a čiste sastojine 13 %. Osim šumskih sastojina, kesten se uzgaja i u nasadima, u kojima se cijepe autohtone sorte.Turska proizvodi oko 50.000t kestenovog ploda godišnje, dok je prije 20-ak 28.K.Russel:Velika Britanija UVelikoj Britaniji pitomi kesten prisutan je već oko 2.000godina i toliko je važna vrsta da ima status “počasno autohtone vrste”. Dolazi na nadmorskoj visini do 300 m, a komercijalni nasadi za proizvodnju drva nalaze se na visini do 150 m. Iako dolazi sve do Škotske, većina površina pod kestenom (96 %) nalazi se u jugoistočnoj Engleskoj. Na sreću, u Britaniju nije unesen rak kestenove kore. Površina kestenovih šuma je 18.788 ha, od godina ta proizvodnja bila oko 90.000 t. Ovako drastično smanjenje uzrokovano je velikim sušenjima zbog raka kestenove kore. Najstarije stablo kestena uTurskoj raste u selu Kumari. Njegova je starost procijenjena na oko 1.000godina, visoko je 25 m, promjera 8 m, a svake go- dine donosi 500 kg ploda. čega su 10.875 visoke šume, a 7.913 ha panjače. Nema komercijalnih nasada za uzgoj plodova. Radi unapređenja proizvodnje i kvalitete pitomog kestena u Britaniji i Irskoj, 1999. godine osnovano je udruženje Sweet Chestnut Group. |