DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 98 <-- 98 --> PDF |
29.H. J.Craddock:SAD Na području SjeverneAmerike autohtone su tri vrste pitomog kestena:C. dentata,C. ozarkensisiC. pumila. Najvažniju od njih, vrstuC. dentata, koja je imala veliki areal u istočnom dijelu SAD-a, nazivamo američki pitomi kesten. U povijesti šumarske fitopatologije učinak raka kestenove kore na ovu vrstu bilježi se kao jedna od najvećih ekoloških katastrofa. Cryphonectria parasiticaprvi je put uočena u NewYorku 1904. godine. U slijedećih 40 godina ona je dovela gotovo do nestanka C.dentata, koji je do tada bio dominantna šumska vrsta drveća i jedna od najvažnijih i najkorisnijih listača SjeverneAmerike. Danas su komercijalni nasadi kestena u SAD-u podignuti gotovo isključivo od stranih vrsta i križanaca, a nalaze se na zapadnoj i na istočnoj obali. Njihova je površina oko 1.350 ha. Na zapadu prevladavaju kultivariC. sativai euro-japanski križanci, dok se na istoku najviše sade kultivari i križanciC. mollissima. Ipak, proizvedene količine nisu značajne te se većina kestenovih plodova uvozi iz Italije i Kine. Multidisciplinarna istraživanja kestena u SAD-u imaju za cilj povratakC. dentatana nekadašnju poziciju važne vrste u šumskim ekosustavima. Marilena Idžojtić, Marko Zebec, Igor Poljak, Jasnica Medak, BožicaTutić LOVSTVO U BOSNI I HERCEGOVINI KRAJEM 19. STOLJEĆA U ISTOIMENOM DJELU FR. B. LASKE Vjerodostojnu sliku lovnih prilika i stanja lovne divljači u Bosni i Hercegovini krajem 19. i s početka 20.st. sadrži knjiga “Lovstvo u Bosni i Hercegovini” autora Fr. B. Laske, čije je drugo izdanje nakon gotovo jednog stoljeća izišlo u Sarajevu 2009. u nakladi Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine. Podijeljena u ukupno pet osnovnih poglavlja, knjiga daje iscrpan prikaz lova kako u prošlosti, tako i za vrijeme Austro-ugarske okupacije. U detalje su opisani načini lovljenja, lovačkih psi brakirci kojima se domaći lovac najviše koristio, te vrste, rasprostranjenost i brojnost divljači koja se u to vrijeme lovila. S ciljem da se priroda primjerena državnom bogatstvu adekvatno i zaštiti, usporedo s donošenjem zakona, ustanovljeno je šest velikih državnih rezervata čijemu opisu i divljači koja u njima obitava, autor posvećuje gotovo trećinu svoje knjige. Sve pohvale autoru Laski Sve do austro-ugarske okupacije Bosna i Hercegovina (BiH) bila je preko 400 godina (1463–1878) pod turskom vlašću. Kroz cijelo to vrijeme, u njoj kao “turskom pašaluku”, nisu vrijedili nikakvi lovni propisi. Lov je bio slobodan, a divljač smatrana “res nullius”, redovito u vlasništvu “primo occupanti”, prvog okupatora. Donošenjem Zakona o lovu 5. kolovoza 1893. lov je prvi puta u BiH postao državno vladarsko pravo, državni regal. Pravo lova određeno je uvođenjem lovne karte, dopuštenja za lov. O lovnim prilikama i stanju lovne divljači u toj napaćenoj zemlji na smjeni dvaju stoljeća, s kraja 19. i početka 20. st., pravi uvid i vjerodostojnu sliku nala zimo u djelu “Lovstvo u Bosni i Hercegovini i tamošnji državni rezervati za divljač” autora Fr. B. Laske,koji je kao carski i kraljevski kapetan proveo punih 11 go dina u tada po Austro-Ugarskoj okupiranoj Bosni i 1 Hercegovini . Prvo izdanje knjige na njemačkom je- Slika1.Druga stranica naslovnice novog izdanja knjige Fr.B. Laske u prijevoduAnele Selmanović, tiskane u 1000 primjeraka, Sarajevo 2009. |