DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 103 <-- 103 --> PDF |
pada 1910. godine u Glini. Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu završio je 1941. godine nakon čega je najveći dio svoje stručne karijere proveo na području karlovačkog gospodarstva. Tako je od 1945. do 1947. godine radio kao kotarski šumarski referent u Pisarovini, 1954. godine bio je privremeni upraviteljŠumarije Karlovac, a od 1. kolovoza 1954. godine do osnutka gospodarstva djelovao je u novoosnovanoj Šumariji Draganić, gdje je otišao na vlastiti zahtjev vođen stručnom željom da počne obnavljati zapuštene hrastove šume Pokupskog bazena. Nastankom Šumskog gospodarstva Karlovac 1960. godine nekoliko mjeseci je bio i vršitelj dužnosti direktora, a od samog početka do odlaska u mirovinu 1976. godine radio je kao prvi čovjek struke, odnosno tehnički direktor. Ugradio je svoje znanje i iskustvo u izgradnju karlovačkog gospodarstva ne samo na stručnom, nego i u organizacijskom, razvojnom i kadrovskom području. Sve to ogleda se u mnogim pošumljenim površinama karlovačkog područja, izgrađenom mrežom šumskih prometnica,borbom za očuvanje šuma Pokupskog bazena i stabilnom organizacijom 14šumarija. Također je pomagao razvoj šumarske znanosti suradnjom sa Šumarskim institutom u Jastrebarskom. Uz rad u poduzeću veliki doprinos je dao i u Hrvatskom šumarskom društvu u kojemu je bio dugogodišnji aktivni član Upravnog i Nadzornog odbora te u Redakcijskom odboru i Savjetu Šumarskog lista pa je višestruko nagrađivan i proglašen zaslužnim članom društva. Umro je 13. travnja 1999. godine u Zagrebu. Zbog svega navedenog ovom spomen-pločom želi mu se iskazati vječna zahvalnost od strane Uprave šuma Podružnice Karlovac i Hrvatskog šumarskog društva ogranka Karlovac.” Spomen-ploču Srećku Vanjkoviću otkrio je njegov dugogodišnji suradnik mr. sc. Ivan Mrzljak,dipl. ing. šum. s kojim je puno surađivao,posebice na uzgajanju šuma. Sljedeća spomen-ploča postavljena je u spomen upravne zgrade ŠG Karlovac na adresi Banija 29 u Karlovcu gdje,je gospodarstvo djelovalo 30 godina. Predsjednik ogranka ukratko je podsjetio na povijest zgrade: “Nalazimo se pred zgradom sagrađenom 1872. go- dine, a koja je bila dom Šumskom gospodarstvu Karlovac od njenog osnutka 1960. godine do 1990. godine kada je podignuta nova zgrada u kojoj danas djeluje Uprava šuma Podružnica Karlovac. Zgradu je sagradila obiteljThurn-Taxis koja je u njoj imala upravu svojih imanja u Hrvatskoj. I prije osnutka Šumskog gospodarstva zgradu je ko ristila Šumarija Karlovac, tako da su Karlovčani i ranije zgradu nazivali “Šumarija”. U njoj je nastajalo i razvijalo se gospodarstvo, ali sve vrijeme boreći se s nedostatkom prostora, koji je bio jedan od glavnih razloga za njeno napuštanje. Da se ne zaborave prva 3 desetljeća života u zgradi iz koje se upravljalo Šumskim gospodarstvom Karlovac postavlja se ova spomen-ploča.” Spomen-ploču zajedno su otkrilidiplomiraniinženje rišumarstva StjepanMikuc,prvi i višegodišnji komer cijalnidirektor ŠG Karlovac,i DujoPavelić,upravitelj šumarija Krašić i Jastrebarsko te direktor uzgojnog dijela poduzeća u vremenu djelovanja gospodarstva. Sljedeće dvije spomen-ploče postavljene su na Petrovoj gori u predjelu Muljava.Uzvanicima koji su stigli iz Karlovca pridružili su se gosti iz općina šumarija Vojnić,Gvozdi Topusko. Na zgradi lovačkog doma Muljava postavljena je spomen-ploča u čast vrsnom uređivaču i uzgajivaču hrvatskih šuma IlijiLončaru. Tekst za ovu ploču sastavio je akademik Slavko Matić, koji je u svojim znanstvenim uzgojnim radovima koristio i Lončarova praktična i teoretska saznanja objavljena u više radova. Životopis Ilije Lončara prezentirao je predsjednik karlovačkog ogranka: “Ilija Lončar rođen je 2.kolovoza 1890. godine na obroncima Petrove gore u mjestu Slavsko Polje koje u svojem nazivu čuva staro ime za tu goru, Slatska gora. Slika 3. Pavelić, Vlainić i Mikuc kod spomen ploče Potječe iz šumarske obitelji, a šumarstvo je završio da upravnoj zgradi |