DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 12     <-- 12 -->        PDF

D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346


vrijednostima promatranih parametara izdvaja Kovač
salaš i Haljevo, dok je lokalitet Koha slabiji, a Kozarac
ima vrijednosti značajno manje i od Haljeva i od Kovač
salaša. Baranjsko Podunavlje kao područje pokazuje
najniže vrijednosti promatranih parametara, samo se
Monjoroš kao lokalitet može nositi s najvrednijim lokalitetima
Baranjskog Podravlja ili šuma središnje Baranje.
Ostali lokaliteti područja Baranjsko Podunavlje
pokazuju značajno manje srednje vrijednosti mase rogovlja
i CIC vrijednosti (grafikon 1. i grafikon 2.).


Grafikon1.Srednje vrijednosti mase rogovlja od najnižih prema
najvišim


Graph 1 Mean weight of antlers from the lowest to the highest


Iz rezultata je vidljivo kako su pojedini lokaliteti
čak i unutar pojedinih područja istraživanja postizali
više, a neki niže vrijednosti promatranih parametara.
Upravo takvi rezultati potvrđuju vrijednost mikrostaništa
(biotopa) u životu srnjaka, a jednako tako dobiveni
rezultati ukazuju na mogućnost pozitivnog usmjeravanja
budućeg gospodarenja populacijom srna i njenim
staništem.


Prema rezultatima naših istraživanja vidljivo je da
se u području Baranjsko Podravlje, kao u najkvalitetnijem
staništu srneće divljači, treba pokloniti najviše
pažnje gospodarenju srnećom divljači. Baranjsko Podunavlje
je područje gdje su srednje vrijednosti mase
rogovlja i vrijednosti prema CIC – točkama srneće divljači
niske u odnosu na jelensku divljač koja u tim staništima
posiže vrlo visoke trofejne vrijednosti
slučaj i s geografskim smještajem. S obzirom na sve
veći broj prometnica i ograđenih poljoprivrednih površina
koje sprječavaju migraciju jelenske divljači, svakako
bi se trebalo ulaganjima u stanište pomoći srnećoj
divljači,jer je ona s obzirom na način života i tjelesne
dimenzije budućnost lovnog gospodarenja u šumama
središnje Baranje. Istraživanja provedena u Danskoj
(Kalo) dokazala su kako je stanište u odnosu na genetiku
kod srneće divljači presudno. Naime na području
Kalo, čitava populacija je zbog loših rezultata izlovljena.
Nakon izlovljavanja unesena su grla koja su u
svom prvobitnom staništu pokazivala izuzetne rezultate.
Polako kako je populacija novo unesene krvne linije
rasla u novim stanišnim uvjetima, počela je
poprimati izgled populacije koja je izlovljena prije no
što je nova krvna linija unesena. Stanište, a ne krvna linija
je dominantna kada je riječ kako o tjelesnim masama,
tako i o razvoju trofeja (Andersen 1953,
Klein iStrandgaard 1972,Strandgaard 1972,
Prior 1995,Degmečić 2006,Moser i dr.2008).
Drugim riječima postoje lokaliteti,pa čak i cijela područja
u kojima se isplati čekati srnjaka da sazrijeva,
jer će uistinu postati iz godine u godinu značajno trofejno
jači te ga odstrijeliti kao gospodarski zrelo grlo.
Jasno takvo gospodarenje pretpostavlja i podržava stabilnost
populacije, prirodni omjer spolova i dobnu
strukturu koja omogućava optimalni broj zrelih srnjaka
po jedinici površine. Dok s druge strane postoje lokaliteti,
pa i čitava područja, gdje trofeji srnjaka niti u kasnoj
dobi ne dostižu vrijednosti koje će s vremena na


Grafikon 2.Srednje vrijednosti CIC – točaka po lokalitetima od


(Degmečić,2009). Šume središnje Baranje se prema


najnižih prema najvišim


rezultatima trofejne jačine nalaze između Baranjskog


Graph 2 Mean CIC value per localities of the lowest to


Podravlja i Baranjskog Podunavlja,baš kao što je to


the highest