DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 23     <-- 23 -->        PDF

D. Barčić, V. Ivančić: UTJECAJ ODLAGALIŠTA OTPADAPRUDINEC/JAKUŠEVEC NAONEČIŠĆENJE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 347-359


nim građevinama, nisu predviđena dokumentima
prostornog uređenja.


4. Dogovorna odlagalištaotpada su, uglavnom, neuređeni
manji prostori za odlaganje otpada koji nisu
predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima
i za koje nije proveden postupak procjene
utjecaja na okoliš. Ona ne raspolažu nijednom
od neophodnih dozvola, ali djeluju uz znanje ili u
dogovoru s lokalnom samoupravom. Uglavnom nisu
u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih
osoba, na tim lokacijama otpad se povremeno
poravnava i prekriva inertnim materijalom.
5. “Divlja”odlagališta otpada– smetlišta su manji neuređeni
prostori koji nisu predviđeni za odlaganje
otpada, a formirali su ih najčešće građani bez prethodnog
znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspolažu
nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo
djelovanje, a otpad uglavnom individualno dovoze
građani, bez ikakvih mjera zaštite i nadzora.


Osnovni elementi kod izgradnje uređenog odlagališta
otpada su: 1.Temeljno tlo, 2. Temeljni zaštitni sus tav,
3. Tijelo odlagališta, 4. Završni pokrov, 5. Sustav
za otplinjavanje.


U izvedbi ovih elemenata koriste se sljedeći geosintetski
materijali:


1. Geotekstili – polimerni materijali za razdvajanje
dva geomehanički različita materijala, za filtriranje
i dreniranje, za zaštitu drugih geosintetika.
2. Geomreže –polimerni materijali koji služe za armiranje,
zaštitu od erozije.


1.2. Odlagališta i zaštita okoliša –
Razvoj urbanizacije i industrijalizacije utjecao je na
povećanje problema sakupljanja i dispozicije čvrstih
otpadaka. Rješavanje tog problema utječe na zdravlje
ljudi kao i kvalitetu čovjekova okoliša. Izravne opasnosti
su: širenje toksičnih tvari i plinova, zatim bakterija,
virusa, plijesni, opasnost nastanka požara uslijed deponijskih
plinova. Neizravne opasnosti predstavlja širenje
neugodnih mirisa, prašine i pojava glodavaca, ptica
i kukaca osobito na neuređenim odlagalištima. Nekontrolirana
smetlištatrebaju se ili napustiti uz sanaciju, ili
sanirati za daljnju uporabu. Daljnje odlaganje putem
deponiranja zahtijeva poznavanje različitih postupaka
koji omogućuju pravilno planiranje, projektiranje, izgradnju
i eksploataciju deponija uz kontrolu njegovog
utjecaja na čovjekov okoliš. Najveću opasnost predstavljaju
otpaci odloženi na divljim, nekontroliranim
odlagalištima, gdje dolazi do zagađenja gotovo svih dijelova
čovjekova okoliša, posebno voda, površinskih i
podzemnih. Na taj način odlagalište otpada predstavlja
izravnu opasnost za zdravlje ljudi. Danas se nastoji sve


više primijeniti model sanitarnog deponija uz sve veću
primjenu reciklaže tj. odvajanja korisnog otpada i to na


3. Geomembrane –nepropusne polimerne folije koje
služe za sprječavanje prolaza tekućina ili plinova.
4. Geokompoziti - različiti geosintetički materijali koji
se koriste za dreniranje.


Svakim se danom tone komunalnog otpada odlažu na
već prepune deponije ili se nelegalno odlažu na divlja
odlagališta. Odlagališta otpada su mjesta na kojima se
otpad vremenom potpuno neutralizira, razgradi i mineralizira,
a da se pritom odvijaju više ili manje intenzivni
kemijski, fizikalni i mikrobiološki procesi razgradnje,
pri čemu se oslobađa vodena para, različiti plinovi i
toplina. Intenzitet tih procesa ovisi o sastavu otpada, sadržaju
vlage, udjelu i vrsti organskih tvari, načinu odlaganja
otpada, gradnji odlagališta, te o meteorološkim
čimbenicima. Odlagalište otpada Jakuševec složeni je
difuzni izvor onečišćenja i veliki je problem u pogledu
mogućeg štetnog učinka na sve elemente okoliša, te je
sanacija koja je provedena svakako bila neophodna. Povezanost
onečišćenja zraka i štetnih učinaka na zdravlje
ljudi tema su mnogobrojnih epidemioloških studija, a
sve je veća pozornost usmjerena upravo nastanku
subkroničnih i malignih bolesti pri niskim razinama
onečišćenja, ali i pri dugotrajnoj izloženosti. Osim onečišćenja
zraka, eluat je u svakom slučaju izvor problema
na odlagalištima. Eluat je zagađena procjedna voda (filtrat)
deponija koja se procijedila kroz slojeve odloženog
otpada i na taj način prikupila velike količine otopljenih
i suspendiranih tvari, uključujući proizvode biokemijskih
reakcija (Milanović,1992).


Landfills and environmental protection


mjestima njegovog nastanka, a koji se tada koristi kao
sekundarna sirovina.


Pravilno projektiranje i izgrađene deponije predstavljaju
objekte koji daju najveću sigurnost glede štetnog
utjecaja na okoliš, uz uvjet da su provedene sve
mjere vezane uz planiranje, realizaciju, eksploataciju i
uređenje. Budući da deponije egzistiraju na otvorenom,
izložene su atmosferskim utjecajima, a s izgradnjom
deponije nastoji se što manje narušiti prirodna ravnoteža
u okolišu. Stoga je potrebno provesti i niz preventivnih
mjera koje su povezane s problematikom voda,
bilo kao zaštita od štetnog djelovanja ili zaštita voda od
zagađenja. Osnovni problemi odlagališta su procjedne
vode i stvaranje deponijskog plina.