DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 27     <-- 27 -->        PDF

D. Barčić, V. Ivančić: UTJECAJ ODLAGALIŠTA OTPADAPRUDINEC/JAKUŠEVEC NAONEČIŠĆENJE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 347-359


Bošković od 1986. do 1998. godine u cilju praćenja zagađenja
na lokacijama pojedinih pijezometara. Osim registriranja
vrijednosti pokazatelja kemijskih i
bakterioloških analizavećih od MDK za pitke vode, nije
provedena interpretacija podataka u cilju analize promjene
kakvoće podzemne vode šireg područja odlagališta.
Istraživanje utjecaja odlagališta Jakuševec na
podzemne vode provedeno je 2002. godine u okviru cjelovitog
istraživanja kakvoće podzemne vode zagrebačkog
vodonosnosnog sustava (Nakić, 2003). Ovim
istraživanjem dokazan je utjecaj odlagališta na podzemne
vode te postupno širenje zagađenja prema
istoku, što je potvrđeno pomicanjem granične linije zagađenja
od Jakuševca prema Mičevcu u vrijeme promjenjivih
hidrodinamičkih uvjeta u vodonosnom sloju.
U radu su prikazani rezultati daljnjih istraživanja uzročno-
posljedične veze između odlagališta otpadaJakuševec
i zagađenja podzemne vode.


Slika2. Procjena količine i strukture otpada Grada Zagreba bez
građevinskog i opasnog otpada – stanje 2004.
(Izvor: Izvješće o stanju okoliša Grada Zagreba, 2006)


Figure 2Assessment of the quantity and structure of waste for the
City of Zagreb, excluding construction and hazardous
waste – state in 2004
(Source: Environment Report of the City of Zagreb, 2006)


2.4. Opis istraživanog područja i uzorkovanje


Description of the research area and sampling


Odlagalište Jakuševec bilo je jedan od najvećih i
najtežih ekoloških problema na području grada Zagreba.
Ponajviše radi činjenice da su ondje bile odložene
goleme količine otpada različita podrijetla ali i
zbog njegova vrlo nepovoljnog smještaja uzvodno od
područja Črnkovca, gdje se nalaze glavne pričuve kvalitetne
podzemne vode za vodoopskrbu grada Zagreba.
Iako su geološke i hidrološke karakteristike područja
vrlo nepovoljne za smještaj odlagališta otpada, za određivanje
lokacije prevagnula je praktična činjenica o položaju
i udaljenosti samo 5 km od središta grada. U


2.4.1. Hidrogeološke značajke lokacije –
Na području Jakuševca vodonosni sedimenti sastoje
se od šljunkovitog materijala s promijenjivim udjelom
pijeska, dok se nepropusni glinoviti slojevi nalaze razmjerno
duboko (50m), što povoljno utječe na prihranjivanje
aluvijalnog vodonosnika iz rijeke Save, ali ujedno
omogućava veliku vertikalnu i horizontalnu pokretljivosti
onečišćenja. Dubina nepropusnog sloja raste u
smjeru istoka i dostiže dubinu od 90 m. Hidrološki
režim rijeke Save znatno utječe na transport onečišćenja
podzemnim vodama, jer je smetlište od korita rijeke
udaljeno samo oko 200 m. Smjer podzemnih voda značajno
se mijenja s vodostajem Save, a za srednjeg vodostaja
tok podzemnih voda usmjeren je prema području
Črnkovca. Brzina kretanja podzemnih voda također je
vrlo promjenjiva. Prosječna brzina u gornjim slojevima
je oko 5 m na dan, dok je u nekim slojevima izmjerena
vrlo visoka brzina (do 23 m na dan).Vodno lice na području
Jakuševca nalazi se na dubini od 5 m do 7 m, pri


čemu treba naglasiti da je dno deponije bilo smješteno
samo 2 do 4 m iznad vodnog lica.


studenome 1998. godine Grad Zagreb je Ugovorom o
jamstvu i podršci projektu dogovorio s Europskom
bankom za obnovu i razvitak (EBRD) zajam za provođenje
sanacije odlagališta. EBRD je odobrio taj zajam
tvrtki ZGOS, uz dugoročno zaduživanje u iznosu od


85.661.586€. U listopadu 2001. godine ZGOS je smanjio
iznos zajma te on sada iznosi 66.467.945 €. Do da nas
Grad Zagreb je na sanaciju odlagališta ukupno
uložio: 34.000.000 € i time spriječio daljnje zagađivanje
podzemne vode, zraka i tla cjelokupne lokacije.


Hydrogeological features of the location


Neposredno prije njegova nedavnog pretvaranja u
uređeni sanitarni deponij, na toj je lokaciji ukupno
odloženo više od 5 milijuna tona otpada na površinu od


2


800.000m. Procjenjuje se da svaki građanin Zagreba
proizvede na dan gotovo 1 kg otpada, te je tako tijekom
2003. godine na deponij Jakuševec-Prudinec dovezeno
ukupno 266.475 t otpada, od čega je oko 190.210 bio
komunalni otpad, 65.476 t glomazni i 10.790 t ulični
otpad. Do sanacije smetlišta otpad je odlagan izravno
na visokopropusne aluvijalne sedimente. Visina sloja
deponiranog smeća na smetlištu Jakuševec jako je varirala
u pojedinim sektorima smetlišta i kretala se od 0 m
do 12 m. U razdoblju kad je istraživanje provedeno
prosječna starost otpadau promatranom jugoistočnom
dijelu smetlišta bila je manja od 10 godina, te su se znatne
količine odloženog otpada nalazile u vrlo aktivnoj
acetogenoj fazi stabilizacije, koju karakterizira vrlo
jaka emisija tvari u okoliš, kako u plinovitoj fazi, tako i
u otopljenoj fazi putem procjednih voda. Dublji slojevi
odlagališta bili su u metanogenoj fazi razgradnje.