DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 35     <-- 35 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 361-370
UDK 630* 160 (001)


LIŠĆE OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.), REFERENTNI UZORAK
ICP FORESTAZA MEĐULABORATORIJSKE USPOREDBE
I NJEGOVA PRIMJENJIVOST ZAODREĐIVANJE
UKUPNOG DUŠIKAI UGLJIKAU LIŠĆU


BEECH LEAVES (Fagus Sylvatica L.), REFERENCE SAMPLE OF
ICP FORESTSAND ITSAPPLICABILITY IN DETERMINATION
OF TOTAL NITROGENAND CARBON IN LEAVES


Tamara JAKOVLJEVIĆ*, Gábor PÁNCZÉL**, Miklós MANNINGER**,
Nenad POTOČIĆ*, Ivan SELETKOVIĆ*, Tomislav DUBRAVAC*,
Marija GRADEČKI-POŠTENJAK*


SAŽETAK: U sklopu Međunarodnog programa za procjenu i praćenje utjecaja
zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests) provode se stalna istraživanja
kemijskih metoda ispitivanja lišća i iglica s ploha intenzivnog motrenja.
Hrvatska sudjeluje sa 7 ICP ploha tipičnih šumskih zajednica. Kako bi se
mogla pratiti pouzdanost primijenjenih metoda u laboratorijskim analizama i
osiguranje kvalitete rezultata, organiziraju se svake godine međulaboratorijske
usporedbe na uzorcima pripremljenim u laboratorijima zemalja koje su
uključene u ICP Forests program.Hrvatski šumarski institut pripremio je lišće
obične bukve za potrebe programa, koje se sada koristi i kao laboratorijski referentni
materijal.U ovom radu napravljena je međulaboratorijska usporedba
i ispitana ponovljivost i obnovljivost između mjernih rezultata određivanja
ukupnog dušika i ugljika u referentom lišću obične bukve, na elementarnom
analizatoru CNS 2000 u laboratoriju Hrvatskog šumarskog instituta i na elementarnom
analizatoru EA 300 u laboratoriju Mađarskog šumarskog instituta,
uključenim u ICP Forests program. Statistička analiza obuhvaćala je
usporedni prikaz mjernih rezultata hrvatske metode (Metoda A) i mađarske
metode (Metoda B), deskriptivnu statistiku za obje metode, F test za testirane
razlike između varijanci obje metode, regresijsku analiza, t-test za zavisne
uzorke, Boxplot dijagrame i kontrolne karte ponovljivosti metode B. Iz usporednih
prikaza rezultata vidljivo je da postoje velike oscilacije rezultata Metode
B za dušik i da neki rezultati prelaze gornju specifikacijsku granicu. Za
ugljik, metoda B daje veće vrijednosti od metode A, ali one su unutar specifikacijskih
granica i manje su varijacije u odnosu na metodu A (Slika 2.) F prelazi
kritičnu vrijednost, ali varijanca metode A je manja od varijance metode


B. Stoga je metoda A preciznija. Za ugljik, izračunati F prelazi kritičnu vrijednost.
Varijanca metode A je značajno veća od metode B s 95 % vjerojatnošću
(Tablica 5). Regresijskom analizom dobiveni koeficjenti korelacije r za metode
određivanja dušika i ugljika (Tablica 6) govore o srednje pozitivnoj povezanosti.
T-Testom (Tablica 7) je potvrđeno, da rezultati dobiveni dvjema


*


Dr. sc. Tamara Jakovljević, dr. sc. Nenad Potočić,
dr. sc. Ivan Seletković, dr. sc. Tomislav Dubravac,
Mr. sc.Marija Gradečki-Poštenjak, Hrvatski šumarski institut,
Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, Hrvatska,
tamaraj@sumins.hr


**


Gábor Pánczél, Miklós Manninger, Hungarian Forest Reserach
Institute, Frankel L. u. 42–44, Budimpešta, Mađarska