DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 38     <-- 38 -->        PDF

T. Jakovljević, G. Pánczél, M. Manninger, N. Potočić, I. Seletković, T. Dubravac, M. Gradečki-Poštenjak: LIŠĆE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 361-370


(MetodaA) te na elementarnom analizatoru EA3000 u
mađarskom Šumarskom institutu (Metoda B). Obje
metode predstavljaju elementarne analize. Specifičnosti
metoda dane su u tablici 2.


Ispitivanja provedena u dva laboratorija imala su
zadatak utvrditi da li postoji statistički značajna povezanost
između mjernih rezultata, jertada mjerni rezultati
metodeAbitno ne odstupaju od mjernih rezultata
metode B. Cilj ovog ispitivanja je utvrditi ponovljivost
(isti uvjeti,isti laboratorij, isti instrument i isti analitičar
u kratkom razdoblju) i obnovljivost (različiti uvjeti,
različiti laboratoriji, različiti instrumenti, različiti analitičari
u dužem razdoblju) metoda određivanja istih
parametara.


MATERIJALI I METODE RADA– Material and methods


Rezultati svih određivanih varijabli statistički su
obrađeni. Kako bi mogli utvrditi kakva je povezanost između
dviju metoda.Početna hipoteza je da mjerni rezultati
MetodeAodgovaraju mjernim rezultatima metode


B.Ulazni podaci uključivali su: specifikacijske granice
za promatrane parametre uzete iz ICP Forests interlaboratorijskih
ispitivanja (ICPForests, 2007) za lišće bukve
sa sadržajem dušika od18,15 mg/g - 22,19 mg/gi uglji ka
48,12 g/100 g - 53,18 g/100 g dobiveni iz evaluiranih
rezultata ICPForest-a,prema kojemu rezultati određivanja
dušika mogu odstupatiutvrđene vrijednosti 10%,a
od ugljika 5 %.


RSD mjerenja promatranih parametara je između
1,5 % - 2%, razina značajnosti za statističko testiranje
je 95% (p < 0,05) a 95% granice greške su ± 3SD.


Koraci statističke obrade obuhvaćali su:


1. određivanje veličine uzorka (broj potrebnih
mjerenja) za statističko testiranje
Za mjerne rezultate na osnovi intervala pouzdanosti
za aritmetičku sredinu


2


n =(2./.) (1)


REZULTATI I RASPRAVADvije metode su općenito gledajući vrlo slične.
Obje predstavljajuelementarne analize. Nakon određivanja
veličine uzoraka N = 50 (izrazi 1, 2, 3), napravljeni
su usporedni prikazi iz kojih je vidljivo da postoji
velika oscilacije rezultata Metode B za dušik i da neki


gdje je . - standardna devijacija


a.- preciznost procjene (širina granica greške)


SD = RSD/100* referentna vrijednost (2)


Iz zadane gornje (GSG) i donje specifikacijske


granice (DSG) izračunata je standardna devijacija:


SD = (GSG – DSG)/6 (3)


(Košiček, 2007).


2. usporedni prikaz mjernih rezultata hrvatske metode
(MetodaA) i mađarske metode (Metoda B)
3. deskriptivnu statistiku za obje metode
4. F test za testirane razlike između varijanci obje metode
5. regresijska analiza
6. t-test za zavisne uzorke
7. Boxplot
8. kontrolne karte ponovljivosti metode B
Zasvestatističkeanalizerazinaznačajnostiod5 %
smatrasestatističkivažnim.


Svi parametri analiza,kao i grafički prikazi sačinje ni
su korištenjem programa EXCEL.


– Results and discussion
rezultati prelaze gornju specifikacijsku granicu. Za
ugljik, metoda B daje veće vrijednosti od metodeA,ali


one su unutar specifikacijskih granica i manje su varijacije
u odnosu na metoduA(Slika 2.)