DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 58 <-- 58 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 Diskriminacijska analiza prosječnih vrijednosti svih svojstava po populacijama i skupinama formiranim na osnovu zemalja porijekla (tablica 8) pokazala je da je vlastita vrijednost po svim funkcijama manja od jedan, osim po funkciji 1, koja je rezultanta svih ispitivanih svojstava i koja iznosi 1,517, što znači da je prisutno razdvajanje skupina po toj funkciji. Ovom diskriminacijskom funkcijom protumačeno je 70,9 % varijance. Iz slike 8 je vidljivo da su skupine razdvojene na dva podskupa. U jednom, lijevo od nulte funkcije, nalaze se Hrvatska i Srbija, a u drugom, desno od nultne funkcije Bosna i Hercegovina, te Crna Gora.To su dva podskupa koji se razlikujus obzirom na sve ispitivane karaktere. Prva diskriminacijska analiza pokazuje da ispitivani uzorci po zemljama istraživanja pokazuju statistički značajne razlike, što govori o osobnostima genetske baze hrasta lužnjaka za svaku zemlju pojedinačno, odnosno upozorava da bi korištenjem šumskog reprodukcijskog materijala hrasta lužnjaka trebalo koristiti isključivo autohtoni materijal. Diskriminacijskom analizom prosječnih vrijednosti po populacijama dobivene su sličnosti i grupiranje između materijala iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ali s obzirom da je korišten materijal iz samo jedne kontrolne crnogorske populacije preporučuju se daljnja opsežnija istraživanja ove mogućnosti. Analiza rezultata multiplih testiranja – Duncan test Analysis of results of multiple testing – Duncan test Multipla testiranja prema zemljama porijekla pokazala su različite razine grupiranja po skoro svim svojstvima, pa za veći broj svojstava iskazano je grupiranje Hrvatske i Crne Gore u jednu, Bosne i Hercegovine u drugu, a Srbije u treću skupinu, ukupno njih četiri, tako da se kao opći zaključak može utvrditi postojanje grupiranja prema zemljama porijekla, te da korištenje sjemena i sadnog materijala treba zadržati u okviru jedne zemlje. Prema Duncanovom testu, za duljinu plojke lista razdvajaju se tri skupine između kojih postoje statistički značajne razlike. U prvoj skupini nalazi se Bosna i Hercegovina, sa srednjom vrijednošću od 82,21 mm, u drugoj su Crna Gora i Hrvatska, čije su srednje vrijednosti 97,85 mm i 99,60 mm, a u trećoj dolazi Srbija sa srednjom vrijednošću od 107,40 mm. Obzirom na duljinu peteljke lista, Duncanov test također pokazuje razdvajanje u tri skupine, (tablica 2), s tim da je u prvoj skupini Crna Gora, sa srednjom vrijednošću od 3,55 mm, u drugoj Bosna i Hercegovina sa 3,99 mm, a u trećoj Hrvatska sa 4,92 mm, te Srbija sa vrijednošću od 5,18 mm. Duljina plojke od baze do najšireg dijela po Dun canovom testu, dijeli cijeli uzorak u tri skupine, u kojima su Bosna i Hercegovina sa srednjom vrijednošću od 49,25 mm, Crna Gora i Hrvatska sa 59,54 mm i 60,23 mm,te Srbija sa 66,02 mm. Prema širini desne poluplojke, svaka zemlja prema Duncanovom testu čini zasebnu skupinu, odnosno ne postoji grupiranje po ovom svojstvu, s izraženim razlikama srednjih vrijednosti (24,59 mm za BiH, 28,82 mm za Crnu Goru, 30,47 mm za Hrvatsku i 32,00 mm za Srbiju). Bosna i Hercegovina čini zasebnu skupinu, sa statistički značajnom razlikom prema ostalim zemljama i prosječnom vrijednošću najveće širine lijeve poluploj ke od 24,45 mm. Drugu skupinu čine Hrvatska i Crna Gora, sa srednjim vrijednostima 30,29 mm i 30,42 mm, a treću Srbija sa 36,63 mm. Duncanov test, pokazuje podjelu u dvije skupine prema usječenosti lista od središnje žile, te su u prvoj BiH i Crna Gora sa srednjim vrijednostima 9,91 mm i 10,48 mm, a u drugoj Hrvatska i Srbija sa 12,97 mm i 13,10 mm. Prema usječenosti baze plojke, samo Bosna i Hercegovina se izdvojila u posebnu skupinu, sa srednjom vrijednosti od 1,24 mm, a ostale države čine jednu skupinu sa srednjim vrijednostima između 0,78 mm i 0,91 mm. Za ukupnu duljinu lista, postoje statistički značajne razlike između svih država, te se dijele u četiri skupine. Prema ukupnoj širini lista, u zasebne skupine izdvajaju se BiH sa srednjom vrijednostiod 49,04 mm i Srbija sa 64,63 mm, dok Crna Gora i Hrvatska čine jednu skupinu sa srednjim vrijednostima između 59,24 mm i 60,77 mm. Odnos širine i duljine lista, pokazuje da su se izdvojile dvije skupine koje se međusobno preklapaju, te su tako u jednoj Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora sa srednjim vrijednostima između 0,597 i 0,606, a u drugoj Srbija, Crna Gora i Hrvatska sa vrijednostima od 0,603 i 0,610. Po prosječnoj duljini režnja, postoje statistički značajne razlike između svih država, te se dijele u četiri skupine. Broju režnjeva s desne strane pokazuje da su izdvojene dvije skupine. U prvu spadaju populacije iz Crne Gore i BiH, s prosječnim brojem režnjeva između 4,71 i 4,85 a u drugu Hrvatska i Srbija, između 5,43 i 5,53. |