DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 65 <-- 65 --> PDF |
A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394 RASPRAVA– Disscusion Za određivanje broja generacija u provedenim istraživanjima praćena je pojava mužjaka kestenovog moljca minera, čija su rezulatati prikazani u grafikonima 1–3 i tablici 2. U provedenim istraživanjima zabilježeno je kako u središnjoj Hrvatskoj kestenov moljac minerrazvija četiri, rjeđe tri generacije godišnje. U prikazanim grafikonima vrijednost nula na krivuljama minimalne vrijednosti ulova mužjaka tijekom rujna sugerira kako je u pojednim godinama izostala četvrta generacija. Prema ranijim opažanjima (Maceljski i Bertić 1995) u Zagrebu su zabilježene tri generacije godišnje, iako autori smatraju da je vjerojatna i pojava četvrte generacije koja njihovim istraživanjem nije potvrđena. Pojava četvrte generacije potvrđena je u našem istraživanju. Iz prikupljenih rezultata ulova leptira na feromonskim kolpkama, na svim promatranim lokacijama u Hrvatskoj uglavnom je uočen porast brojnosti populacije C.ohridelladruge generacije u odnosu na prvu i treću generaciju, što su u Njemačkoj zabilježiliJohnei sur. (2004). Ukoliko je i zabilježen razvoj četvrte generacije, ona je uvijek bila značajno manje brojnosti nego pret hodnegeneracije. Usporede li se rezultati praćenja dinamike leta mužjaka kestenovog moljca minera u grafikonima 1–3 i tablici 2 prikupljeni u Hrvatskoj tijekom ovog istraživanja s rezultatima prikupljenim u ostalim zemljama središnje Europe (Kindl i sur. 2002), razvidno je da se tijekom promatranog perioda let prve generacije leptira u kontinentalnoj Hrvatskoj vremenski približno podudarao s letom prve generacijeC. ohridella,koji je zabilježen u ostalim zemljama središnje Europe, s tim da u Hrvatskoj let druge generacije leptira počinjao približno sedam dana ranije nego u Češkoj i Njemačkoj. Let mužjaka kestenovog moljca koji je zabilježila Šeferová (2001, cit. Mirchevai Subchev2003) približno se u potpunosti podudara s podacima prikupljenim u Hrvatskoj u istom razdoblju, s tim da Šeferová u Češkoj nije zabilježila pojavu četvrte generacije. U Sofiji,MirchevaiSubchev(2003), teSubchev i sur. (2004, 2005) zabilježili su kako leptiri prve (prezimljujuće) generacije započinju let početkom prve ili druge polovice travnja, što je u prosjeku bilo nešto ranije nego u Hrvatskoj, a njihov let trajao je do kraja svibnja i početka lipnja kao i u Hrvatskoj. Let druge ge- LITERATURAAkimov, I.A., M. D.Zerova, Z. S.Gershenson, N. B. Narolsky, O. M. Kochanez, S. V. Sviridov,2003:The first record of horse-chestnut leaf-minerCameraria ohridella(Lepidoptera: Gracillariidae) on Aesculus hippocastanum (Hippocastanaceae) in Ukraine.Vestnik zoologii 1:3–12, Kyiv. neracije (prve ljetne) leptira u Sofiji zabilježen je u trećoj dekadi lipnja (približno kad i u Hrvatskoj) i dosegao je vrhunac sredinom srpnja. U Hrvatskoj se treća generacija javlja tijekom kolovoza, a u Bugarskoj, krajem kolovoza i traje do kraja rujna. Krajem rujna je u središnjoj Hrvatskoj često zabilježena i pojava četvrte generacije. U Sloveniji suMilevoj iPivk (2004) zabilježile dinamiku leta leptira sve tri generacije kestenovog moljca koja se podudara s rezultatima zabilježenima u našem istraživanju, ali nisu zabilježile pojavu četvrte generacije. MaceljskiiBertić(1995) zabilježeli su početak leta prve generacije leptira krajem travnja i početkom lipnja a prve mine krajem svibnja, što je potvrđeno i u našem istraživanju. Isti autori zabilježili su let leptira druge generacije krajem lipnja, što je sredina leta zabilježena našim istraživanjem. Prema Maceljskom i Bertiću (1995), u Zagrebu su 1995. godine opaženi jaki rojevi leptira treće generacije u kolovozu, a u našim istraživanjima također je zabilježena pojava brojne treće generacije tijekom kolovoza. U Zagrebu smo proveli i istraživanja praćenja raličitih razvojnih stadija kestenovog moljca minera. Prikup ljeni rezultati podudarju se s istraživanjima trajanja razvoja različitih životnih stadija kestenovog moljca minera pri konstantnim temperaturama koja su proveli FreiseiHeitland(2004). Nakon iskustava stečenih proučavanjem biologije vrs teC. ohridellau kontinentalnoj Hrvatskoj i uspored be prikupljenih rezultata s dostupnom literaturom inozemnih i domaćih autora, smatramo da vrstaC. ohri della na divljem kestenu ne može razviti više od četi ri generacije godišnje, kako tvrde Skuhravy (1999), te Del BeneiGargani(2004) jer gubitak lisne mase uslijed kraja vegetacije divljeg kestena i niže temperature krajem jeseni to onemogućavaju. Pritom treba uzeti u obzir kako svi spomenuti autori nisu koristili istu metodu praćenja pojave populacije kestenovog moljca minera. Provedenim istraživanjem doprinijelo se poznavanju biologijeC. ohridellau Hrvatskoj.Ta istraživanja treba nastaviti, jer je kestenov moljac miner novija vrsta u Hrvatskoj koja će tijekom godina postati dio hranidbenih lanaca različitih predatora i parazitoida, koji će utjecati na njegovu štetnost i biologiju. – References Aiëns, M., 2004: Development of the Cameraria ohridella population in the city of Rotterdam, st Netherlands. 1 International Cameraria Symposium – Cameraria ohridella and other invasive leaf-miners in Europe, IOCB Prague, March 24–27, 2004, Book ofAbstracts: 1., Prag. |