DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 88     <-- 88 -->        PDF

načelu potrajnosti gdje posebno ističe da u to načelo
spadaju i općekorisne funkcije šuma. Navodi definiciju
šume na kojoj su temeljeni uzgojni zahvati njege i obnove,
a čemu treba zahvaliti prirodnosti naših šuma. S
po nosom ističe da su zagrebačke šume zadržale svoju
prirodnost,što je rijetkost za bilo koji gradu Europi.


U drugom podpoglavlju naglašena je osnovna razlika
između gospodarskih i park-šuma. Naglašava da je
osnovna zadaća park-šuma u općekorisnim dobrima.
One su u svakom pogledu specifičnih gospodarskih
zah vata na što autor jasno upozorava i daje težište na
njegu i obnovu istih.


Njezi park-šuma (treće podpoglavlje) daju najviše
prostora. U početku ističe da njega park-šuma obuhvaća
sve faze radova kao i u prirodnim sastojinama,uz
uvažavanje bitnih specifičnosti. Objašnjeni su razlozi
takvih zahvata. Jasno je postavljen cilj i zadatak njege,
razjašnjena pozitivna i negativna selekcija, te navedene
faze njege.


U daljnjem tekstu naglašena je i u detalje opisana
njega park-šuma do prvih proreda i njega proredom.
Važno je istaknuti da autor sve bazira na složenosti parkšuma,
zahtjevima i utjecaju ljudi i naglašava da je za provođenje
tih mjera neupitna visoka stručnost. Na kra ju
ističe da se u park-šumama često provode i posebni zahvati
njege kojima se također zadržava njena prirodnost.


U sljedećem podpoglavlju objašnjena je nužnost i
način obnove park-šuma. Iz toga proizlazi da se one treba
ju obnavljati kombiniranim načinima obnove, u veći ni
slučajeva postupcima oplodnih zahvata na ma lim površinama
s kombinacijom pomlađivanja rubnim zahvatima
uz relativno dugozahtjevno pomladno razdoblje.


Autor završava svoj članak uputama o čitavom nizu
drugih radova neophodnih za život i funkcioniranje
park-šuma. Ovo je poglavlje obogaćeno s 60 fotografija.


PoglavljeMorfološka i šumsko-uzgojna obilježja
park-šuma grada Zagreba, čijiautoriAnić i Oršanić
govore o 22 zagrebačke park-šume.Autori u uvodnom
dijelu govore o geografskom smještaju zagrebačkih
park-šuma, vlasničkim odnosima, površinama, bogatstvu
biljnih vrsta, uređenju itd. Slijedi opis svake parkšume
zasebice. Pri tome se navodi smještaj, površina,
reljef, autohtone i unesene vrste, oblik smjese, sklop,
struktura i druge značajke.


Posljednje poglavlje monografije nosi naslovZagre bačke
perivojne i parkovne šume – čudesne ljepote
dargradunapisao je Ricov. Ovo se poglavlje u priličnoj
mjeri razlikuje od prethodnih. Naime autor nadahnut
zanosom govori o prirodnoj povezanosti čovjeka i bilja
koja čini njegovu kulturu, ocrtava njegov duh i oslikava
se u perivojima. Upućuje da zagrebački stanovnik tako
živi već devet stoljeća, razvio je parkovnu kulturu s
kojom se diči Zagrepčanin, Zagreb i Hrvatska. Na kraju
ističe da su šume slika kulture čovjeka, poziva na njihovo
čuvanje, a svakoga čovjeka na nesebičnadobročinstva.
Poglavlju su priključene 42 fotografije.


ZAKLJUČAK


Monografija Park-šume grada Zagreba predstavlja
specifično i jedinstveno djelo nastalo na temelju dugogodišnjih
istraživanja, radova i opažanja. S obzirom da
se radi o 22 park-šume, od kojih su neke cjelovite, a
druge isprekidane i ograničene gradskim četvrtima, unatoč
zajedništvu svaka je specifična za sebe, aopisalo ih
je više autora prema svojim specijalnostima. Zato je čitavo
djelo složeno od više poglavlja. Poglavlja govore
svoje zasebne segmente i koliko god izgledaju kao
odvojene cjeline,međusobno su ovisna i povezana. Sva
su poglavlja raspoređena logičnim redom u međusobnu
cjelinu.Tekstje pisan vrlo tečnim i za svakoga lako razumljivim
stilom, stručno vrlo visoke razine.


U uvodnom dijelu čitatelj stječe pregled cijele monografije.
Nadaljese nailazi na povijesni prikaz razvoja zagrebačkih
park-šuma i ulazi u stručnu terminologiju.
Opis staništa i biljnog svijetaizrazito sustručni dijelovi,
a iza toga slijedi sveobuhvatna valorizacija park-šuma.
Kako gospodariti i trajno ih održavati, precizno i stručno,
jasno je opisano u posebnom poglavlju.Vrlo vrijedno
poglavlje odnosi se na opis svake park šume
posebno. U poslijednjem poglavljusvakom sečovjeku
ukazuje na sveobuhvatnu vrijednost zagrebačkih parkšuma
i svakog pojedinca poziva na dobročinstva.


Na osnovi svega navedenoga, smatram da je ova monografija
novost u problematici zagrebačkih park-šuma,
a primjenjiva je i za park-šume drugih gradova. Ona je
veliki doprinos stručnjacima različitih profila, pogotovo
šumarima.Veliku primjenunaći će kod studenata urbanoga
šumarstva. Preporučam svim zainteresiranima da
koriste ovo vrijedno visokostručno djelo. Autorima i
svim suradnicima upućujem iskrene čestitke


Prof. dr. sc. Milan Glavaš
Šumarski fakultet Zagreb
Zavod za zaštitu šuma i lovstvo