DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 9     <-- 9 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346


UDK 630* 156 (001)


ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICAGOSPODARENJA
LOKALNOM POPULACIJOM


ROE DEERANTLERSASAGUIDELINE FOR MANAGING
THE LOCAL POPULATION


Dražen DEGMEČIĆ1, Tihomir FLORIJANČIĆ2,


3
4


Krešimir KRAPINEC, Dražen DOMIĆ


SAŽETAK: Cilj rada je prikazati na primjeru Baranje, da razvoj rogovlja
srnjaka ovisi o manjim područjima unutar šireg područja uzgoja te da se zbog
raznih čimbenika, prije svega dobrote staništa, ne može očekivati ravnomjeran
razvoj rogovlja u cijeloj Baranji. Područje istraživanja je podijeljeno na tri
područja i 19 lokaliteta. Za istraživanje je korištena lovna evidencija odstrijeljenih
srnjaka u lovnom turizmu tijekom razdoblja od 1964. g. do 1991. g.Elementi
korišteni za istraživanje su: masa rogovlja u gramima, CIC vrijednost,
duljina grana u centimetrima te procjena ljepote rogovlja. Starost grla je procijenjena
na temelju osam elemenata lubanje. Baranjsko podravlje (xsred = 280 g i
85 CIC točaka) se pokazalo kao područje sa najvećim brojem lokaliteta gdje su
vrijednosti promatranih parametara rogovlja značajno veće u odnosu na područje
Baranjskog podunavlja (xsred = 240 g i 77 CIC točaka) i šuma središnje
Baranje(xsred = 254 g i 77 CIC točaka). Gospodarenje srnećom divljači potreb no
je prilagoditi rezultatima koje postižu trofeji srnjaka. Baranjsko podravlje je
područje gdje je isplativo čekati da srnjak ostari jer stanišni čimbenici dopuš taju
dostizanje kapitalnih trofeja kao što je slučaj s lokalitetima Medrović
(xsred= 304 g i 91 CIC točka), Židopustara(xsred= 292 g i 88 CIC točaka), Prud
(xsred = 292 g i 85 CIC točke),dok na lokalitetima Baranjskog podunavlja nije
isplativo čekati srnjaka jer u 95 % slučajeva do kapitalnih trofeja neće doći.
To su u prvom redu lokaliteti Bat-Siget (xsred = 219 g i 71 CIC točka), Siget
(xsred = 234 g i 76 CIC točaka), Dvorac (xsred = 221 g i 72 CIC točke) i dr. Pravilnog
rasta i pada vrijednosti trofeja tijekom starenja kod srnjaka nema, to nije
potvrđeno niti na jednom istraživanom lokalitetu (masa rogovlja tizr= 0,153,
p<0,05 / CIC vrijednost tizr= 0,111, p<0,05).


Ključne riječi:srnjak, Baranja, lovno područje, rogovlje, gospodarenje


1. UVOD – Introduction
Europska srna (Capreolus capreolus, L.) je u katego -nosti na prvom mjestu u Republici Hrvatskoj. Nalazi mo


riji krupna divljač, po svojoj brojnosti i rasprostranje -
ju u šumi i polju u nizini i u gorskim dijelovima zemlje.
Razumljivo je da razvoj rogovlja mužjaka nije na istoj


1


Dr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing. šum. – Hrvatske šume d.o.o.


razini diljem zemlje,te da se zbog raznih čimbe nika, po-


Zagreb, UŠPOsijek, šumarijaTikveš, Š. Petefija 35, 31327 Bilje,


najprije dobrote staništa ne može očekivati vi sok stupanj


Hrvatska (drazen.degmecic@hrsume.hr)


2


Doc. dr. sc.Tihomir Florijančić – Poljoprivredni fakultet Osijek,
kako tjelesnog rasta,tako i vrijednosti rogov lja (Klein
Zavod za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo,Trg sv.Trojstva 3,


i Strandgaard 1972, Strandgaard 1972, Lin31000
Osijek Hrvatska
3
nell i dr. 1998, Stubbe 1966 i 1997, Degmečić
Doc. dr. sc. Krešimir Krapinec – Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje
2006). Socijalni način života i teritorijalno ponašanje
Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
omogućuje srnama da na malim pov ršinama (područje
4
Mr. sc. Dražen Domić, dipl. ing. šum. – Hrvatske šume d.o.o.
aktivnosti 10 do 100 ha pa i više) pronalaze hranu, za-
Zagreb, UŠPOsijek, šumarija Baranjsko Petrovo Selo,
Židopustara bb, 31322 Baranjsko Petrovo Selo, Hrvatska
klon, mjesto za lanjenje i partnere za parenje (Ander-




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 10     <-- 10 -->        PDF

D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346


sen 1953, Nečas 1960, Kurt 1965 i 1967, Nikolandić
1968 i 1971,Danilkin 1996,Andersen i
dr. 1998). Takav teritorijalan način života i izrazita povezanost
za mjesto lanjenja ne daje prostora većim migracijama.
Nikolandić (1971) u sklopu istraživanja
teritorijalizma kod srneće divljači navodi podatak da su
tri i više godina stari srnjaci, koji su markirani kao lanad,
odstreljivani na udaljenosti u prosjeku 800 m od mjesta
markiranja. Nadalje napominje kako su grla koja su se
spašavala čamcima prilikom velikih poplava, markirana
i puštena u područje zaštićeno nasipom od poplave, odstreljivana
ponovo u poplavnom dijelu, po prilici na
mjestima gdje su uhvaćena prilikom poplave. Dakle, pojedina
odrasla grla su se znala vratiti i do devet kilometara
nazad (obala Hulovskog kanala) u područje gdje su
olanjena i podignuta kao pomladak. Spomenut ćemo i
eksperimentalne manipulacije koje opisuje Danilkin
(1996) kada su odrasla grla uhvaćena u poljskom staništu
puštena u šumu.Ta grla su se ubrzo vratila u polje.


Jednako tako su i lanad šumskog tipa srna koja su se olanila
u polju ubrzo vratila u šumu. Kod vrsta s takvim izraženim
teritorijalizmom i malim migracijskim kretanjima
možemo govoriti i o lokalnim populacijama. Takve lokalne
populacije koje su ili načinom života ili stanišnim
uvjetima odijeljene od dugih lokalnih populacija, su relativno
izolirane pa rijetko i nedovoljno izmjenjuju svoj genetski
materijal s drugim lokalnim populacijama (Bolen
iRobinson 2003). Relativna izoliranost pojedinih lokalnih
populacija nastala je u smislu njenog socijalnog
života i teritorijalnog ponašanja koje usmjerava srneću
divljač pomoću unutarpopulacijskih mehanizama na
formiranje prvo malih porodičnih skupina, zatim većih
rodbinskih skupina i na kraju do formiranja lokalnih populacija.
Cilj rada je kroz razvoj rogovlja ukazati na razlike
između lokalnih populacija unutar pojedinih lovnih
područja u Baranji. Razlike u smislu dostizanja određenih
vrijednosti kako u masi rogovlja, tako i u vrijednosti
CIC – točaka.


2. MATERIJAL I METODE – Material and Methods


Uzorci za istraživanje prikupljeni su na području Baranje
od 1964. do 1991. godine. Baranja je smještena na
sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske između rijeka
Dunava i Drave (slika 1.). Oba vodotoka svojom hidrodinamikom
djeluju i pozitivno i negativno na floru i
faunu baranjske regije. Istraživano je nizinsko lovno područje
s nadmorskom visinom između 82 do 89 metara.
Klima ovog područja nalazi se na granici između kontinentalne
klime srednjeeuropskog tipa i kontinentalne
klime panonske nizine. Srednja godišnja temperatura
zraka je 11,1 oC. Najnižu srednju – mjesečnu temperaturu
ima siječanj, -3,8 oC. Srednja godišnja količina padavina
iznosi 701 mm. Prosječno godišnje snijeg pada
26 dana, a zadržava se na zemlji u prosjeku 35 dana.Visina
snježnog pokrivača iznosi u prosjeku 20 cm. Kao
bitan i dominantan ekološki faktor šumsko-lovnog područja
Baranje je režim poplavnih i podzemnih voda.
Iako postoje razlike u režimu voda Dunava, Drave i s
njima povezanih vodenih tokova ili odvojenih starih korita,
bara i ritova, nema velikih florističkih razlika u vegetaciji
terena pod utjecajem ovih dviju rijeka. Međutim,
postoje velike razlike u vegetaciji terena zaštićenih nasi-
pom od onih ostavljenih punom utjecaju Dunava i Dra ve.
Autohtona vegetacija ovog područja sastoji se od
najvlažnijih, hidrofilnih, vodenih zajednica do kserotermnih
livadskih i šumskih fitocenoza. Zahvaljujući
vrlo velikim površinama pod utjecajem tekućih i stajaćih
voda, vodena i močvarna vegetacija je vrlo bujna.


Istraživanje je podijelilo Baranju na tri područja i
unutar njih na devetnaest lokaliteta (tablica 1.). Za
istraživanje je korištena lovna evidencija odstrijeljenih
srnjaka u lovnom turizmu tijekom navedenog razdoblja
(1964–1991) (izvor: arhiva mr. sc. Đuro Nikolandić).
Lovnu evidenciju čine elementi ocjene rogovlja srnjaka
prema formuli “Međunarodnog savjeta za lovstvo
i zaštitu prirode”(CIC). Elementi korišteni u istraživanju
su: masa trofeja u gramima, CIC – vrijednost u
točkama i duljina grana u centimetrima, te procjena ljepote
rogovlja u točkama: vrhovi parožaka, boja grana
rogovlja, ikričavost rogovlja te oblik ruža. Starost je
procijenjena na temelju osam elemenata: izmjena i rast
zuba, stupanj istrošenost pretkutnjaka i kutnjaka u donjoj
vilici, rožište (visina, promjer i kut), čeoni šavovi
(sraslost, gustina i ispupčenost), stupanj sraslosti klinaste
kosti, pregrada nosne kosti (okoštalost hrskavice),
završeci nosne kosti (dugački, šiljasti, tupi i kratki) te
debljina kostiju lubanje (orbitalni dio). Ovom metodom
nije moguće utvrditi starost točno na godinu,već
govorimo npr. o starosti pet godina (+ - 1 godina), no
ista je metoda primijenjena na čitavom uzorku jednako.
Starost je utvrđena procjenom svih elemenata te uvažavanjem
starosti na koju je ukazivala većina elemenata
(npr. ako je šest od osam elemenata ukazivalo da je


Tablica 1.Prikaz područja istraživanja i pripadajućih lovnih
područja – lokaliteta


Table 1 Research areas and localities


Baranjsko
podravlje
Središnja
baranja
Baranjsko
podunavlje
1. Medrović 11. Haljevo 15. Siget
2. Židopustara 12. Kovač salaš 16. Bat-siget
3. Repnjak 13. Kozarac 17. Dvorac
4. Prud 14. Koha 18. Zlatna Greda
5. Topolje 19. Monjoroš
6. Babin grob
7. Budvaj
8. Staro selo
9. Bezdan
10. Biljski rit




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 11     <-- 11 -->        PDF

D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346


Slika 1. Baranja je kao područje istraživanja podijeljenja na tri dijela:


Figure 1.Baranja is devided into tree areas of research:


– siva boja označava baranjsko podravlje s lokalitetima: 1. Medrović; 2. Židopustara; 3. Repnjak; 4. Prud; 5.Topolje; 6. Babin grob; 7. Budvaj;
8. Staro selo; 9. Bezdan; 10. Biljski rit.


–gray colour - Drava’s area


– žuta boja označava šume središnje Baranje s lokalitetima: 11. Haljevo; 12. Kovač salaš; 13. Kozarac; 14. Koha.


–yellow colour - Forests of central Baranja


– plava boja označava baranjsko podunavlje s lokalitetima: 15. Siget; 16. Bat-siget; 17. Dvorac; 18. Zlatna Greda; 19. Monjoroš.


–blue colour – Danube’s area


riječ o grlu koje je staro oko pet godina, onda se grlo Analiza i statistička obrada podataka je obavljena kroz
tako i evidentiralo) (usmeno Nikolandić). U istraživanju program SPSS 16.0.1.
je korišten uzorak koji obuhvaća 1.043 grla (N = 1.043).


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJAI RASPRAVA– Research Results and Discussion


Kako bi se što kvalitetnije obavila usporedba tri područja
istraživanja, prvo se pristupilo određivanju i analizi
statističkih parametara po manjim lokalitetima
unutar svakog područja istraživanja. Kroz tablicu 2. prikazane
su statističke vrijednosti koje opisuju svaki lokalitet
unutar područja istraživanja,te je na temelju njih
moguće uvidjeti promatrane zakonitosti. Podaci za duljinu
grane, masu rogovlja te CIC vrijednosti trofeja
uspoređene su LSD post hoc testom (95 %). Baranjsko
Podravlje pokazalo se kao područje s najvećim brojem
lokaliteta gdje su vrijednosti promatranih parametara
značajno veći u odnosu na područje Baranjskog Podunavlja
i šuma središnje Baranje. Baranjsko Podunavlje poka
zalo se kao područje s najnižim vrijednostima promatranih
parametara, dok su šume središnje Baranje s nešto
višim vrijednostima parametara. No, bolja slika će se s
obzirom na teritorijalni način života srnjaka dobiti analiziranjem
pojedinih lokaliteta. Promotrimo li Ba ranjsko
Podravlje kao najbolje područje prema os tva renim vrijednostima
rogovlja, vidimo kako su masa trofeja i CIC
vrijednost najviša na lokalitetima: Medrović, Židopustara,
Prud, Babin grob, Staro selo i Repnjak. Lokalitet
Budvaj u području Baranjskog Podravlje ima značajno
niže srednje vrijednosti promatranih parametara u odnosu
na druge lokalitete područja Podravlje. Kod šuma
središnje Baranje se kao lokaliteti s najvišim srednjim




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 12     <-- 12 -->        PDF

D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346


vrijednostima promatranih parametara izdvaja Kovač
salaš i Haljevo, dok je lokalitet Koha slabiji, a Kozarac
ima vrijednosti značajno manje i od Haljeva i od Kovač
salaša. Baranjsko Podunavlje kao područje pokazuje
najniže vrijednosti promatranih parametara, samo se
Monjoroš kao lokalitet može nositi s najvrednijim lokalitetima
Baranjskog Podravlja ili šuma središnje Baranje.
Ostali lokaliteti područja Baranjsko Podunavlje
pokazuju značajno manje srednje vrijednosti mase rogovlja
i CIC vrijednosti (grafikon 1. i grafikon 2.).


Grafikon1.Srednje vrijednosti mase rogovlja od najnižih prema
najvišim


Graph 1 Mean weight of antlers from the lowest to the highest


Iz rezultata je vidljivo kako su pojedini lokaliteti
čak i unutar pojedinih područja istraživanja postizali
više, a neki niže vrijednosti promatranih parametara.
Upravo takvi rezultati potvrđuju vrijednost mikrostaništa
(biotopa) u životu srnjaka, a jednako tako dobiveni
rezultati ukazuju na mogućnost pozitivnog usmjeravanja
budućeg gospodarenja populacijom srna i njenim
staništem.


Prema rezultatima naših istraživanja vidljivo je da
se u području Baranjsko Podravlje, kao u najkvalitetnijem
staništu srneće divljači, treba pokloniti najviše
pažnje gospodarenju srnećom divljači. Baranjsko Podunavlje
je područje gdje su srednje vrijednosti mase
rogovlja i vrijednosti prema CIC – točkama srneće divljači
niske u odnosu na jelensku divljač koja u tim staništima
posiže vrlo visoke trofejne vrijednosti
slučaj i s geografskim smještajem. S obzirom na sve
veći broj prometnica i ograđenih poljoprivrednih površina
koje sprječavaju migraciju jelenske divljači, svakako
bi se trebalo ulaganjima u stanište pomoći srnećoj
divljači,jer je ona s obzirom na način života i tjelesne
dimenzije budućnost lovnog gospodarenja u šumama
središnje Baranje. Istraživanja provedena u Danskoj
(Kalo) dokazala su kako je stanište u odnosu na genetiku
kod srneće divljači presudno. Naime na području
Kalo, čitava populacija je zbog loših rezultata izlovljena.
Nakon izlovljavanja unesena su grla koja su u
svom prvobitnom staništu pokazivala izuzetne rezultate.
Polako kako je populacija novo unesene krvne linije
rasla u novim stanišnim uvjetima, počela je
poprimati izgled populacije koja je izlovljena prije no
što je nova krvna linija unesena. Stanište, a ne krvna linija
je dominantna kada je riječ kako o tjelesnim masama,
tako i o razvoju trofeja (Andersen 1953,
Klein iStrandgaard 1972,Strandgaard 1972,
Prior 1995,Degmečić 2006,Moser i dr.2008).
Drugim riječima postoje lokaliteti,pa čak i cijela područja
u kojima se isplati čekati srnjaka da sazrijeva,
jer će uistinu postati iz godine u godinu značajno trofejno
jači te ga odstrijeliti kao gospodarski zrelo grlo.
Jasno takvo gospodarenje pretpostavlja i podržava stabilnost
populacije, prirodni omjer spolova i dobnu
strukturu koja omogućava optimalni broj zrelih srnjaka
po jedinici površine. Dok s druge strane postoje lokaliteti,
pa i čitava područja, gdje trofeji srnjaka niti u kasnoj
dobi ne dostižu vrijednosti koje će s vremena na


Grafikon 2.Srednje vrijednosti CIC – točaka po lokalitetima od


(Degmečić,2009). Šume središnje Baranje se prema


najnižih prema najvišim


rezultatima trofejne jačine nalaze između Baranjskog


Graph 2 Mean CIC value per localities of the lowest to


Podravlja i Baranjskog Podunavlja,baš kao što je to


the highest




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 13     <-- 13 -->        PDF

D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346


vrijeme dati određeni broj kapitalnih trofeja. Kod ta-oštre i duge zime, broj sunčanih sati (posebno zimi u


kvih populacija uzaludno, nepotrebno,pa i neisplativo vri jeme rasta i razvoja rogova), dugotrajan i dubok sni


je čekati gospodarsku zrelost srnjaka u razredu starijih jeg, poplave, unutarnji paraziti, konkurentne vrste, a


od pet godina, jer se vrijednost trofeja neće popraviti. U posebno slaba prehrambena baza uvjetovana sastavom


takvim područjima primjenjujemo smjernice s nižom vegetacije i tla. Slaba pjeskovita tla ne mogu konkurigospodarskom
starosti gospodarenja koje će dati što rati bogatim poljoprivrednim tlima na koje se svake goveći
broj mužjaka. Postoje ograničavajući stanišni čim-dine primjenjuje mineralno obogaćivanje tla. Kod
benici koji populaciji ne dozvoljavaju dostići određenu srnjaka za pojedine lokalitete čak možemo govoriti i o
razinu vrijednosti populacijskih parametara i pojavu standardiziranim trofejima (Vanpe i sur.2007).
kapitalnih trofeja. Limitirajući čimbenici mogu biti


Tablica 2. Prikaz vrijednosti parametara po područjima i lokalitetima


Table 2 Values of paramethars by area and locality


duljina lijeve duljina desne masa rogovlja CIC -
Područje Lokalitet Parametri grane (cm) grane (cm) (g) točke
Area Locality Paramethars left branch raight branch trophy CIC lenght
(cm) lenght (cm) mass (g) value
Baranjsko 1. Medrović arit. sred. -mean 22,07 22,09 304,11 90,61
podravlje veličina uzorka -N 47 47 47 47
min 13,1 13,7 90 33,7
max 27,3 28,5 522 151,55
2. Židopustara arit. sred. -mean 21,64 21,69 292,34 87,85
veličina uzorka -N 66 66 66 66
min 14,7 15,1 117 43,45
max 27 27 490 118,81
3. Repnjak arit. sred. -mean 21,64 21,99 283,97 84,91
veličina uzorka -N 34 34 34 34
min 13,7 14 118 44,7
max 28,1 28,3 420 126,37
4. Prud arit. sred. -mean 22,01 21,89 292,24 85,47
veličina uzorka -N 34 34 34 34
min 15 15 145 48,52
max 26,5 26,5 494 124,55
5. Topolje arit. sred. -mean 21,68 21,64 279,05 84,87
veličina uzorka -N 38 38 38 38
min 12,5 12,2 128 41,29
max 27,4 27,3 405 115,8
6. Babin grob arit. sred. -mean 21,34 21,18 277,61 83,52
veličina uzorka -N 36 36 36 36
min 13,2 10,9 108 38,34
max 27,1 26,8 412 116,23
7. Budvaj arit. sred. -mean 21,08 21,26 258,29 78,56
veličina uzorka -N 24 24 24 24
min 15,5 15,3 135 43,2
max 27,3 25,9 367 114,2
8. Staro selo arit. sred. -mean 21,22 20,71 280,35 83,78
veličina uzorka -N 17 17 17 17
min 17,2 16 150 42,1
max 24,8 25,7 372 110,18
9. Bezdan arit. sred. -mean 22,19 22,06 267,6 82,41
veličina uzorka -N 55 55 55 55
min 18,4 17,3 182 61,11
max 26,8 25,8 376 113,13
10. Biljski rit arit. sred. -mean 21,95 22,06 272,12 83,79
veličina uzorka -N 135 135 135 135
min 14,5 15,6 131 41,37
max 28,2 28,2 550 150,62




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 14     <-- 14 -->        PDF

D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346


duljina lijeve duljina desne masa rogovlja CIC -
Područje Lokalitet Parametri grane (cm) grane (cm) (g) točke
Area Locality Paramethars left branch raight branch trophy CIC lenght
(cm) lenght (cm) mass (g) value
Šume 11. Haljevo arit. sred. -mean 21,05 21,09 268,08 83,14
središnje veličina uzorka -N 85 85 85 85
Baranje min 12,3 11,5 94 35,57
max 27,4 26,9 401 118,03
12. Kovač salaš arit. sred. -mean 22,69 23,05 276,17 82,01
veličina uzorka -N 12 12 12 12
min 20 20,7 203 66,44
max 26,5 27,5 383 107,7
13. Kozarac arit. sred. -mean 20,64 20,24 227,91 68,73
veličina uzorka -N 22 22 22 22
min 14 14 140 46,8
max 25,5 25,7 301 93,3
14. Koha arit. sred. -mean 20,63 20,53 243,42 75,95
veličina uzorka -N 76 76 76 76
min 11,6 12,8 96 37,42
max 26,2 25,4 381 109,37
Baranjsko 15. Siget arit. sred. -mean 20,95 20,96 234,27 76,93
podunavlje veličina uzorka -N 22 22 22 22
min 16 15 138 47
max 29,6 25,7 372 108,97
16. Bat - Siget arit. sred. -mean 20,56 20,31 218,97 71,33
veličina uzorka -N 69 69 69 69
min 12,8 12 86 34,7
max 26,8 26,6 424 122,2
17. Dvorac arit. sred. -mean 20,45 20,34 220,86 72,44
veličina uzorka -N 131 131 131 131
min 15,4 11,2 19 28,1
max 26,6 30,2 347 107,1
18. Zlatna Greda arit. sred. -mean 21,41 21,27 261,09 82,12
veličina uzorka -N 75 75 75 75
min 14,6 13,8 135 48,29
max 26,2 26,9 390 112,2
19. Monjoroš arit. sred. -mean 21,27 21,27 268,86 83,54
veličina uzorka -N 65 65 65 65
min 13 13 85 31,75
max 25,8 25,5 432 129,87
Ukupno Uzorak -N 1.043 1.043 1.043 1.043


Kao što je vidljivo iz tablice 2. i grafikona 1. i 2. lokaliteti
područja Baranjsko Podunavlje imaju srednju
vrijednost mase trofeja 240,81 g. u odnosu na Baranjsko
Podravlje koje ima srednju vrijednost mase trofeja
280,77 g. Baranjsko Podunavlje kao područje ne treba
imati ista načela gospodarenja srnećom divljači kao
Baranjsko Podravlje. U Baranjskom Podravlju valja
čuvati uzgojno vrijedne srnjake do njihove gospodarske
zrelosti i provoditi uzgojne mjere i selekcijski odstrel,
dok u Baranjskom Podunavlju nije potrebno
čekati gospodarsku zrelost srnjaka, već gospodarskim
mjerama omogućiti dotok većeg broja mladih mužjaka
i podizati brojnost populacije. Dakle u Baranjskom Podravlju
će gospodarenje ići u smjeru kvalitete, dok će
gospodarenje u Baranjskom Podunavlje ići u smjeru
brojnosti. U prilog Baranjskom Podravlju kao dobrom
području za uzgoj srneće divljači idu u prilog i dva posljednja
trofejna prvaka Hrvatske koja su oba odstrijeljena
upravo na području Podravlja.


Što se tiče šuma središnje Baranje srednja vrijednost
mase rogovlja 253,90 g ne odaje posebno kvalitetnu
populaciju. No,s obzirom da se radi o šumama koje
su okružene poljoprivrednim staništem te na budućnost
ljudskog zadiranja u taj središnji dio Baranje,čini se
kako na tim prostorima od krupne divljači budućnost
jedino ima srneća divljač. Stoga je imperativ uzgojnim
mjerama poboljšati stanište i spolno-dobni sastav populacije,
a samim tim i popraviti trofejnu kvalitetu.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 15     <-- 15 -->        PDF

D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346


Grafikon 3. Ovisnost mase rogovlja o starosti


Graph 3 Dependence of the antler mass to age


Grafikon 4. Ovisnost vrijednosti rogovlja u CIC točkama o starosti


Graph 4 Dependence of antler values to age




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 16     <-- 16 -->        PDF

D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346


Prikupljeni parametri nadalje su analizirani kroz porast vrijednosti CIC – točaka nakon pete godine nije
odnos vrijednosti i mase rogovlja te pojedinih dijelova signifikantan (t = 0,111, p < 0,05). Ove rezultate po


rogovlja s godinama života. Uzorak čini kompletan od


strel srnjaka (N = 1.043) od 1964.g. do 1991.g. te obuh


vaća područje Baranjskog Podravlja, šume središnje
Baranje i Baranjskog Podunavlja. Nesporna je činjenica
kako masa rogovlja i vrijednosti u CIC – točkama
rastu s godinama života (Stubbe 1966 i 1997,Degmečić
2006), no do koje godine života je taj porast
značajan. Iz grafikona 3. i 4. je razvidna signifikantna


2


povezanost kako mase rogovlja sa starosti (R = 0,182)
tako i vrijednosti trofeja u CIC – točkama sa starosti
(R = 0,192). Drugim riječima vrijednost CIC – točaka
i masa rogovlja raste s godinama života srnjaka. Ono
što je interesantno primijetiti je distribucija vrijednosti
za masu rogovlja, ali i za CIC – točke. Naime signifikantan
rast kako mase rogovlja, tako i vrijednosti u
CIC – točkama završava oko pete godine života.T–test
usporedbe srednjih vrijednosti mase rogovlja ukazuje
da porast mase rogovlja nakon pete godine nije signifikantan
(t = 0,153, p < 0,05). Isto tako t – test uspo


izr


redbe srednjih vrijednosti CIC – točaka ukazuje da


izr


dupiru istraživanja provedena u Mađarskoj,gdje Laszu
u časopisu “Nimrod”ustvrđuje kako trofejno najjači srnjaci
bivaju odstrijeljeni u starosti od oko pet do šest
godina. Hafner (2004) na temelju istraživanja provedenog
u Sloveniji ustvrđuje kako populacija srneće divljači
najviše vrijednosti tjelesne mase doseže u petoj
godini života, a najviše vrijednosti rogovlja u starosti
od šest godina. Dieckert (1967) u sklopu istraživanja o
maksimiziranju uzgoja zrelih srnjaka u Njemačkoj navodi
kako srnjak u starosti od četiri do šest godina doživljava
kulminaciju vrijednosti rogovlja. Hell i
Cimbal(1974) su proveli istraživanje u Slovačkoj na
uzorku od 774 grla te utvrdili da rogovlje srnjaka kulminira
u sedmoj ili osmoj godini života. Jednako tako
Hell (1976) je tijekom izlaganja u sklopu savjetovanja
o uzgoju srneće divljači u Budimpešti istaknuo da
kulminacija razvoja srnećeg rogovlja ovisi ponajprije
od dobrote staništa. Naime u lošim životnim uvjetima
rogovlje srnjaka kulminira vrlo rano (već oko četvrte
godine), u osrednjim od pete do sedme, a u vrlo dobrim


Grafikon 5. Srednje vrijednosti mase rogovlja po godinama života (lokalitet Kovač salaš nije prikazan radi malog uzorka)


Graph 5 The mean weight of antlers per year of life (without locality Kovač salaš)




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 17     <-- 17 -->        PDF

D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346
343
Grafikon 8. Točke za oblik ruža u odnosu na starost srnjaka
Graph 8 Coronet CIC value in relation to the age
Grafikon 7. Točke za ušiljenost parožaka u odnosu na starost srnjaka
Graph 7 Top of the tines CIC value in relation to the age


ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 18     <-- 18 -->        PDF

D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346
344
iznad osme godine života.Stubbe (1966) je na uzor -
ku od 1.348 grla na četiri područja istraživanja u Nje-
mačkoj utvrdio kulminaciju rasta i razvoja rogovlja u
petoj godini. Jednako tako je utvrdio na istom uzorku
da kulminacija rasta grane rogovlja nastupila u četvrtoj
godini života mužjaka.
Promotrimo li srednje vrijednosti mase trofeja izra-
žene u gramima po godinama života za lokalitete u Ba-
ranji, uviđamo kako je na svim lokalitetima prisutan
porast do pete godine života, neovisno o iznosu srednjih
vrijednosti (grafikon 5). Nakon te pete godine krivulja
se po lokalitetima ponaša različito. Kod nekih je prisu-
tan porast, kod nekih pad, a kod nekih stagnacija. Rezul-
tati daju za pravo da je kod srnjaka, a što se tiče
vrijednosti rogovlja, nakon starosti od oko 4–5 godina
sve moguće, i porast i pad i stagnacija trofeja. Dakle,
može se slobodno zaključiti i potvrditi istraživanja Da-
nilkina (1996) iliPriora (1995) da vrijednost trofeja
kod srnjaka može enormno varirati od godine do godine.
Nema pravilnog rasta i opadanja jačine trofeja.
Analiza rezultata je dalje išla u smjeru usporedbe
subjektivne ocjene elemanata ljepote rogovlja srnjaka.
Elementi ocjene ljepote rogovlja srnjaka prema vrijed-
nosti u CIC – točkama – oblik ruža, ušiljenost parožaka i
ikričavost stavljeni su u odnos s godinama života. Niti
jedan od istraživanih elemenata nije pokazao signifikan-
tnu povezanost s godinama života (grafikon 7, 8 i 9).
Porast ili smanjenje broja točaka koje se dodijeljuju za
ušiljenosti parožaka nije značajno povezano s godinama
života (R
2
= 0,004), zatim s oblikom ruža (R
2
= 0,012) i
naposlijetku i s ikričavosti (R
2
= 0,019).
Grafikon 9. Točke za ikričavost u odnosu na starost srnjaka
Graph 9 Pearl CIC value in relation to the age
4. ZAKLJUČAK – Conclusion
Pojedini manji lokaliteti unutar šireg stanišnog po-
dručja uzgoja srneće divljači daju kvalitetnije trofeje u
odnosu na druge lokalitete. Čimbenici staništa tih ma-
njih lokaliteta imaju važniju ulogu od godina života
kada je riječ o porastu trofejne vrijednosti. Drugim rije-
čima starenje srnjaka nije jamstvo povećanja vrijednosti
trofeja. Srnjaci u četvrtoj ili petoj godini života mogu
imati vrednije trofeje no starija grla. U širem stanišnom
području uzgoja srneće divljači potrebno je gospodare-
nje prilagoditi vremenu kulminacije jačine rogovlja sr-
njaka. Na nekim lokalitetima isplativo je čekati da sr-
njak ostari (6 i više godina) jer stanišni čimbenici
dopuštaju dostizanje kapitalnih trofeja kao što je slučaj s
lokalitetima Medrović, Židopustara, Prud, Repnjak, dok
na drugim lokalitetima nije isplativo čekati srnjaka jer u
95 % slučajeva do kapitalnih trofeja neće doći.To su po-
najprije lokaliteti Bat-Siget, Siget, Kozarac, Dvorac i dr.
Pravilnog rasta i pada vrijednosti trofeja kod srnjaka u


ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 19     <-- 19 -->        PDF

D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346


odnosu na starost nema, to nije potvrđeno niti na jednom
istraživanom lokalitetu. Jednako tako elementi ljepote
rogovlja koji se koriste prilikom ocijene vrijednosti trofeja
u CIC – točkama: ušiljenost parožaka, oblik ruža i


5. ZAHVALA–
Hvala mr.sc. Đuri Nikolandiću,dipl. ing. šum.


na podacima iz osobne arhive i znanstveno-stručnoj
pomoći, te hvala DraženuBajtu,dipl. ing. šum. što je


ikričavost, ne mogu sa sigurnošću poslužiti za procjenu


starosti jer rezultati nisu pokazali značajnu povezanost


tih elemenata s godinama života.


Acknowledgment
pronađene podatke učinio dostupnim te na taj način
dao svoj doprinos ovom istraživanju.


6. LITERATURA– References


1. Andersen,J., 1953:Analysis of a Danish roe –
deer population. The Danish rewiew of game
biology, Vol. 2, pp. 127–155., Copenhagen.
2. Anderson,R., Gaillard,J., M., Liberg, O.,
San Jose, C., 1998: Variation in life-history
parameters in roe deer, The biology of success,
Scandinavian University Press, pp. 285–308.,
Oslo.


3.Bolen,E.G.,Robinson,W.L., (2003.):Wildlife
ecology and management, Pearson education
inc., pp. 1–634., New Jersy.


4.Danilkin,A., 1996: Behavioural ecology of siberian
and european roe deer. Chapman i Hall wildlife
ecolgy and behaviour series, pp. 1–277.,
Southampton.


5. Degmečić, D., 2006: Morfometrijske karakteristike
srne (Capreolus capreolus, L.) u otvorenim
lovištima i uzgajalištima. Magistarski rad, Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
6. Degmečić,D., 2009: Model sustava za potporu
pri uzgoju jelena običnog (Cervus elaphus, L.) u
slobodnoj prirodi. Doktorski rad, Poljoprivredni
fakultet u Osijeku, Osijek.
7. Dieckert, H., U., 1967: Wie erntet man die
hochstmogliche zahl an reifen Rehbocken. Zeitschrift
fur Jagdeissenshaft, No. 4, Dezember, pp.
129–140.


8.Hafner,M., 2004: Morfološke značilnosti rogovja
srnjakov v Škofjeloškem hribovju. Lovec, št. 4.,
str. 170–173., Ljubljana.


9.Hell,P.,Cimbal,D., 1974: K otazke vekovej kulminacie
srnčich parožkov., Polovnicky zbornik
(Folia venatoria), No. 4., pp. 15–24.


10.Hell,P.,1976:Taksonomija i kulminacija razvoja
trofeja srnjaka u Slovačkoj. Referat na savjetovanju
o uzgoju srneće divljači u Budimpešti 17–


21.lipanj 1976., Budimpešta.


11.Klein,D., R.,Strandgaard,H., 1972: Factors
affecting growth and body size of roe deer, Journal
ofWildlife management Vol. 36, No. 1, pp.
64–79, Alaska.


12.Kurt,F.,1965: Zur rolle des Geruchs imVerhalten
des Rehwildes.,Verhandlungen der Schweiz, Naturforschenden
Gesellschaft, pp. 140–142., Zurich.


13.Kurt,F.,1967: Beobachten zur fortpflanzungsleistung
des rehes,VII Congres des Biologistes du
Gibier, Beograd.


14.Linnell, J.D., C. P.Duncan, R.Andersen,
1998:The European roe deer: a portret of a successful
species,The biology of success, Scandinavian
University Press, pp. 11–22., Oslo.


15. Moser, B., M. Schutz, K. E. Hindenlang,
2008: Resource selection by roe deer:Are windthrow
gaps attractive feeding places?, Forest
Ecology and management, no. 255, pp. 1179–
1185. Zurich.


16.Nečas,J., 1960: Prispevek k poznani početnosti,
skladby a organisace tlup srnči zvere. Prace vyzkumnych
ustavu lesnickych, svezak 20., str.
111–142., ČSSR.


17. Nikolandić,Đ., 1968: Ekološke karakteristike
populacije srna na Belju, Jelen-posebno izdanje,
pp 1–101., Beograd.
18. Nikolandić, Đ., 1971: Teritorijalno ponašanje
srna u šumi Haljevo. Magistarski rad, Prirodnomatematički
fakultet, pp 1–105., Beograd.


19.Prior,R., 1995:The roe deer, Conservation of a
native species. Swan Hill Press, pp. 1–230.,
Shrewsbury.


20. SPSS Inc. Statistics for Windows Rel.16.0.1.
(2007.)


21.Strandgaard,H., 1972:The roe deer (Capreolus
capreolus) population at Kalo and the factors regulating
its size, Danish review of game biology,
Vol. 7, No. 1., pp. 1–205., Kalo, Dennmark.


22.Stubbe,C., 1966: Die altersbedingte Gehornentwicklung
beim europauschen Rehwild (Capreolus c.
capreolus, L.), Zoologische abhandlungen, No.
29, pp. 293–308., Leipzig.


23. Stubbe, C., 1997: Rehwild: Biologie, Okologie,
Bewirtschaftung, Die Deutsche Bibliotek, Berlin.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 20     <-- 20 -->        PDF

D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346


24. Vanpe,C., J. M.Gaillard,P.,Kjellander,A. nest signal of male phenotypic quality in roe
Mysterud, P. Magnien, D. Delorme, G. deer.The american naturalist, april, vol. 169, no.
Van Laere,F.Klein, O.Liberg,A. J. M. 4., str. 481–483., Chicago.
Hewison,(2007.):Antler size provides an ho-


SUMMARY: The aim of this paper is to show the example of Baranja that
development of roe-buck antlers depends on smaller areas within the wider
area of management and that due to various factors, primarily habitat goodness,
the manager can not expect equal development of the antlers across the
Baranja. Research area is divided into three areas and 19 localities. Hunting
records from the roe-buck hunting tourism (1964 to 1991) were used for research.
The elements used for the survey were: antler weight in grams, CIC
value, the length of the branch in centimeters and the assessment of antler
beauty. Age was estimated based on the eight elements of the skull. Baranjsko
podravlje (xmean= 280 g and 85 CIC points) is shown as an area with the greatest
number of localities where the values of observed antler parameters were
significantly higher than the area of the Baranjsko podunavlje (xmean= 240 g
and 77 CIC points) and forests of central Baranja (xmean= 254 g and 77 CIC
points). Roe deer management is necessary to adjust with the results achieved
by roe-buck trophies. Baranjsko Podravlje is an area where it is cost-effective
to wait to roe-bucks to grow old because habitat factors allow roe-bucks to
reach the capital value of trophies as it is the case with localities Medrović
(xmean= 304 g and 91 CIC point), Židopustara (xmean= 292 g and 88 points
CIC), Prud(xmean= 292 g and 85 CIC points), while the localities of Baranjsko
podunavlje is not profitable to wait because in 95 % of the roebuck
will never grow a capital trophy. These are primarily sites of Bat-Siget
(xmean= 219 g and 71 CIC point), Siget (xmean= 234 g and 76 points CIC), Dvorac
(xmean= 221 g and 72 CIC points) and others. It was not confirmd that
value of the roe-buck trophy is connected with age (antler mass tizr= 0,153,
p<0,05 / CIC value tizr= 0,111, p<0,05).


Key words:roedeer, Baranja, hunting area, antler, management