DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 93 <-- 93 --> PDF |
doči da lovci PGŽ s pravom ističu da u svojoj prirodnoj baštini, u svojim lovištima, imaju sva tri krupna preda tora, smeđeg medvjeda, sivog vuka i euroazijskog risa. Knjigu “Vodič kroz lovišta”možemo podijelitiu dva dijela, opći i posebni dio. Iz prvog poglavlja općeg dijela koji nosi naslov Petnaest godina Lovačkog saveza PGŽ (1994–2009) tako saznajemo da je Lovački savez kao krovna udruga lovačkih društava županije osnovan 1994. i da danas, 15 godina kasnije broji 3.418 lovaca i nešto manje od stotinu pripravnika organiziranih u 40 lovačkih društava iz Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Kvarnerskih otoka. Društva gospodare s 28 otvorenih zajedničkih (županijskih) lovišta i sa 16 otvorenih državnih lovišta/uzgajališta ukupne površine 258.962 ha. Od svog osnutka pa sve do danas,Savez izuzetno mnogo napora ulaže u obrazovanje lovačkih kadrova. Prosječno godišnje lovačke ispite položi oko 90 pripravnika te 15–20 lovočuvara i ocjenjivača trofeja, tako da broj lovaca iz godine u godinu raste. Savez i njegove članice uložili su značajne napore na izdavanju prigodnih stručnih publikacija, knjiga i brošura, spomenica, kataloga, monografija o pojedinim vrstama divljači i sl. Stoga valja i u ovom prikazu istaći da se s ukupno 26 naslova izdanih tijekom minulih 15 godina rijetko može pohvaliti bilo koji od ukupno 21 županijskog lovačkog saveza, pa i sam Hrvatski lovački savez. Kako je to istakao autor ovog prilogaAnteŠoić,prof., inače tajnik Saveza, jedan je od ključnih problema s kojim se Savez još uvijek susreće je pitanje izlovljavanja nezavičajne divljači na Kvarnerskim otocima, pogla vito na Cresu, Lošinju i Krku. Iako lovci u organizaciji Saveza i uz potporu Županije čine velike napore da se brojno stanje krupnih vrsta, poglavito divljih svinja, stavi pod kontrolu, to se pokazalo teško provedivim. Slijedi opširno poglavlje Obilježja Primorsko-goranske županije, u kojemu su obrađeni smještaj i geografske značajke županije, geoprometni položaj te prirodnogeografske značajke.Teško se doimlje izneseni podatak da prosječna naseljenost primjerice na čabar 2 skom području iznosi svega 18,5 stanovnika/km (u Hr 2 vatskoj 85,14/km).Demografska slika Gorskog kotara je u cjelini nepovoljna. Godišnji prirast stanovništva je minus 149, što govori o jakoj depopulaciji, uz sve prisutnije napuštanje i propadanje malih sela i naselja. Da po svojim prirodnim ljepotama i znamenitostima ova županija spada u red najbogatijih (kažu i najljepših) u RH govori podatak, iznesen u poglavlju Zaštićena prirodna baština, da su na području te županije registrirani po jedan strogi rezervat (Bijele i Samar ske stijene), nacionalni park (Risnjak) i park prirode (Učka), 8 posebnih rezervata, 4 spomenika prirode, 6 park-šuma i više značajnih krajolika ukupne površine 27.600 ha ili 7,7 % po vršine županije.Tom poglavlju valja dodati i onaj pod naslovom Da nam priroda ne zanijemi, u kojemu se želi podsjetiti lovce i sve ljubitelje prirode na proklamirane “dane”, poput Dana planeta Zemlja, Svjetskog dana bio loške raznovrsnosti, Dana planina, Dana šuma… Kako svakog dana na globalnoj razini izumire gotovo stotinu životinjskih vrsta,lovci su posebno upozoreni na Svjetski dan životinja (4. listopada) na odavanje poštovanja životinjama, posebno onima koje su u nas ugrožene, poput tetrijeba gluhana, vidre, kamenjarke… Ne bez razloga riječki je Savez proteklog proljeća pokrenuo široku akciju utvrđivanja prisutnosti i preostale brojnosti tetrijeba na pjevalištima Gorskog kotara te iznalaženju mjera zaštite ove ptice-relikta. Kako je riječ o knjizi namijenjenoj poglavito lovcima, ne čudi da su poglavlja općeg dijelaVodiča poput: Divljač i zaštićeni krupni predatori, Lov i korištenje divljači, Načini lovljenja divljači i dr. najopsežniji i najiscrpnije obrađeni (autori dipl. ing. šum. JosipTrohar i AlojzijeFrković).Ako njima dodamo potpuno nova poglavlja: Lovačka etika, ponašanje i lovački običaji, Lovna kinologija (Josip Turina) i Lovno streljaštvo (Mi loradŠepić)onda stoji opaska jednog od predstavljača knjige da bi umjesto nazivaVodič knjizi bolje odgovarao naslov Lovački priručnik. U uvjerenju “da će novo izmijenjeno i dopunjeno izdanjeVodičamoći poslužiti i kao lovački udžbenik, posebno za mlade lovce pripravnike, ali i kao zanimljiv srednjoškolski priručnik na satovima biologije”, bio je razlog više da se knjiga otisne u novom suvremenijem formatu i s tvrdim koricama, ali samo u nakladi od 1000 primjeraka. Dok opći dio knjige zauzima ukupno 107 stranica, posebni dio knjige koji sadržava kataloški prikaz svih 57 lovišta/uzgajališta ustanovljenih na prostoru PGŽ 2 (3.588km kopnenog dijela ili 6,3% površine Hrvatske) predstavljen je na 133 stranice. Uz uvodne tekstove posebno sročene za primorska lovišta (17 lovišta/uzgajališta ukupne površine 115.648 ha), goranska lovišta (20 lovišta – 140.008 ha) i otočna lovišta (20 lovišta/uzgajališta – 102.708 ha) za svako su lovište dati, uz preglednu kartu (zemljovid) autora Borisa Miklića ml., dipl.ing. šum., sažeti prikazi prirodnih karakteristika lovišta, površina (ukupna/lovna), glavne vrste divljači s naznakom lovnoproduktivnih površina (LPP), matičnog fonda, prosječne godišnje dopuštene odstrjelne kvote s naznakom CIC-ovih ocjena najjačih trofeja. Uz prikaz glavnih vrsta spomenute su i sporedne odnosno migratorne vrste, poput šljuke bene kao jedne od atraktivnih vrsta za lovni turizam. Na istoj stranici slijedi prikaz lovnogospodarske i lovnotehničke opremljenosti lovišta te ono što je posebno interesantno za inozemnu lovnu klijentelu – popratni sadržaji u lovištu i u njegovu neposrednom okolišu (izletničke destinacije, kulturni programi, značajnija prirodna baština). Uz puni naslov i adrese ovlaštenika prava lova upisane su i osobe za kontakt, s naznakom broja tele fona i e-mail adrese. Svako je lovište predstavljeno i prepoznatljivom fotografijom. |