DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Izložbeni prostor UŠPGospić (sl. 3. i 4.) uređen je s puno ukusa. Jednostavna šumska brvnara, uređen okoliš s puno zelenila (proizvodima rasadnika “Vujnović brdo”) i ukrasnih detalja (skulpture od slame, drveni most, staze i dr.) plijenile su pozornost odraslih i djece. Ideju i izvedbu uspješno je obavio JosipPapac dipl. ing., a za “logistiku” i prijam gostiju bio je zadužen upravitelj Šumarije Gospić, Mario Stilinović dipl. ing. Na usluzi su bili i mnogi ostali šumari. 3 4 5 Slijeva: mr. sc. Zoran Đurđević, mr. sp. Mandica Dasović i Oliver Vlainić, dipl. ing. Posebni gosti UŠPGospić i HŠD – ogranak Gospić bili su članovi HŠD ogranaka Split i Karlovac, predvođeni predsjednicima mr. sc. Zoranom Đurđevićem i OliveromVlainićemdipl. ing. (sl. 5.). Njih su na štandu, nakon jutarnjeg posjeta plantaži Žitnjak, dočekali upravitelj UŠPGospić DamirČanić dipl.ing. i predsjednica HŠD Ogranka Gospić mr. sp. MandicaDasović,koji su za svoje goste organizirali bogat program, a ličani su tradicionalno dobri domaćini. Izložba “Jesen u Lici”iz godine u godinu poprima sve veći interes i značenje. To je po riječima Ličkosenjskog župana gosp. Milana Jurkovića –”Manifestacija koja slavi obilje i vrijedne težačke ruke”. Frane Grospić IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA FROM THE HISTORY OF FORESTRY OŽIVLJENAUSPOMENA U obiteljskom albumuAnkiceAnić iz Krasna, sačuvano je i nekoliko fotografija nepoznatog autora o pilani Štirovača, koje su nastale neposredno prije početka II. svjetskog rata. Zahvaljujući njezinoj susretljivosti, ovih nekoliko neobjavljenih fotografija zajedno s njezinim sjećanjima, svakako će doprinijeti potpunijem upoznavanju života i rada pilane Štirovača. U tom razdoblju njezin otac LukaAnić (1908-1979) sa svojom vi NAPILANU ŠTIROVAČA šečlanom obitelji, boravio je nekoliko godina u Štirovači kao poslovođa iskorištavanja šuma Šumske uprave Kosinj u sastavu Direkcije šuma na Sušaku. Ova Šumska uprava u to doba bavila se iskorištavanjem šuma u vlastitoj režiji, pilanskom proizvodnjom na pilani Štirovača, održavanjem putova, prijevozom i manipulacijom piljene građe i drugih šumskih sortimenata na stovarištu u morskoj luci Stinica. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Slika 1. Radnička nastamba na pilani Štirovača O radu pilane Štirovača već je podrobno pisao “Šumarski list”, pa će se ovom prilikom ta saznanja dopuniti sa sjećanjimaAnkiceAnić iz njezinog djetinjstva, koja su također vezana za Štirovaču1. Prema njezinom prisjećanju život u Štirovači karakteriziraju dva potpuno različita vremenska razdoblja (zima i ljeto). Dugotrajni i obilni snježni pokrivač od kasne jeseni do ranog proljeća, dovodio je do potpunog prekida rada u šumi i na pilani. Zbog nepovoljnih zimskih uvjeta na višim predjelima Štirovače, mnogobrojna divljač najčešće se zadržava u njezinom donjem dijelu i to ponajprije kraj pilane i najizdašnijeg stalnog izvora vode. Razne vrste divljači često dolaze do nastambi obitelji Anić, koje su kod djece uvijek izazivali veliko oduševljenje. Dolaskom proljeća postupično kopni snijeg, pa u Štirovači ponovno započinju radovi u šumi i na pilani. Po- nuda radnika nadmašuje stvarne potrebe, pa zaposlenje u tadašnjoj teškoj ekonomskoj krizi predstavlja veliki dobitak za pojedino domaćinstvo.Veći dio radnika na pilani potječe iz najbližih ličkih mjesta (Pazarišta i Kosinja), a manjim dijelom iz Podgorja. ObiteljAnić obrađuje manju parcelu zemlje uz nastambu na kojoj uzgaja krumpir, luk i razno povrće za svoje potrebe. Od početka ljeta do duboke jeseni u Štirovači boravi veliki broj Slika 2.Visoki metalni dimnjak pilane Štirovača goveda u slobodnoj ispaši (pustopašica). Njihovi vlasnici, ponajviše iz okolnih ličkih naselja, znaju točno svoja grla koja se s dolaskom hladnijih jesenskih dana ponovno vraćaju u svoje staje. Ovaj nomadski način uzgoja goveda nije zahtijevao nikakvih izdataka, jer je bila osigurana ispaša u šumi i voda s mnogih izvora. Pustopašica je međutim potpuno onemogućavala prirodnu obnovu šuma.Velikom depopulacijom tih naselja u dru Tonković, D. 1995: Štirovača kao negdašnje središte za preradu Slika3.Radnici pilane Štirovača, pretežno iz Pazarišta. Skupni drva srednjegVelebita Š.L. 5-6. s. 201. Piškorić, O. 1995: snimak nakon čišćenja snijega i skorog početka rada na Marijan Matijašević, dipl. ing. šum. (1910-1945). Š.L. 5-6. s. 210. pilani Štirovača |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Slika 4. Marijan Matijašević, dipl. ing. šum., upravitelj pilane Štirovača, Nikola Popović, dipl. ing. šum., referent za iskorištavanje šuma Direkcije šuma Sušak i nepoznati lovac u lovu na području Štirovače goj polovici prošlog stoljeća, drastično se smanjuje broj goveda, pa zbog toga potpuno prestaje pustopašica u Štirovači. Ovakav razvoj događaja omogućio je nesmetanu prirodnu obnovu šuma. Inače pilanu Štirovača izgradio je Šumarski ured u Otočcu 1870. g., pa je to zacijelo i najstarija pilana na Velebitu. U ratnom vihoru II. svjetskog rata pilana je uništena i nakon toga nije se više obnavljala. Od osnutka do 1935. g. pilana se davala u zakup, a nakon toga posluje u režiji Šumske uprave Kosinj. Među najpoznatijim zakupcima spominju seVilhard iz Sušaka i Kalanj iz Pazarišta. Pilana je radila na parni pogon i pri tome koristila dovoljne količine vode iz najjačeg stalnog izvora u Štirovači. Godišnje je bila u pogonu 6–7 mjeseci i u dvije smjene prerađivala je oko 8.000 m3 oblovine. Nakon osnutka NP“SjeverniVelebit” 2000. g., granica prema Upravi šuma podružnice Senj prolazi sredinom Štirovače, pa nekadašnja lokacija pilane s glavnim izvorom vode ulazi u njegov sastav. Zbog potpunije informacije posjetitelja o nekadašnjoj pilani Štirovača, bilo bi poželjno na njezinoj nekadašnjoj lokaciji postaviti maketu s kratkim osnovnim podacima. Na kraju zahvaljujemoAnkiciAnić na ustupljenim fotografijama i sjećanju na život i rad pilane Štirovača uoči II. svjetskog rata, koja svakako predstavljaju jednu malu kockicu u mozaiku relativno slabo poznatih minulih događanja na prostorima ovog neponovljivog i jedinstvenog prirodnog predjela. Vice Ivančević IZ HRVATSKOGAŠUMARSKOGADRUŠTVA FROM THE CROATIAN FORESTRY ASSOCIATION GLAZBENAVEČER U HRVATSKOM ŠUMARSKOM DOMU Solističkim koncertom održanim 14. listopada, primadona Splitske opere Cynthia Hansell-Bakić, uz klavirsku pratnju mladog umjetnika Maria Čopora, na najljepši način započeo se ostvarivati glazbeno-kulturni program, kao jedno novo događanje u Hrvatskom šumarskom domu. Svojim izuzetnim glasom i interpretacijom prima- dona je posjetiteljima pružila nezaboravan glazbeni doživljaj. Na programu su bile arije i popularne melodije iz mjuzikla. Koncert je započeo nezaboravnim pjesmama Georgea Gershwina “The man I love”, “Someone to watch over me” i “Summertime”, potom su slijedile skladbe Rodgersa and Hammersteina “The Sound of Music” iz 1959. godine, iz veoma popularnog filma Moje pjesme, moji snovi i skladbe Leonadra Bernsteina, kao što su: “Peter, Peter” iz istoimenog mjuzikla iz 1950. i “I feel pretty”. Publika je s posebnim oduševljenjem dočekala pjesmu Jerome Kerna “Smoke gets in your eyes” hit iz mjuzikla “Roberta” 1933. go- dine i mnoge druge. Svoje oduševljenje publika je iskazala dugotrajnim pljeskom. Sopranistica Cynthia Hansell-Bakić rođena je u američkoj državiVirginija, najveći dio svoje bogate karijere ostvarila je na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, gdje je počela pjevati 1972. godine. U Splitu je zasnovala i obitelj i trajno preselila u Hrvatsku. Kao primadona ostvarila je nekoliko desetaka glavnih uloga i nastupala na brojnim domaćim i inozemnim po |