DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 111 <-- 111 --> PDF |
IN MEMORIAM ANTON BRUKETA(1932 – 2009) Nakon kratkotrajne teške bolesti napustio nas je početkom 2009. god. Anton Bruketa, istaknuti građevinski stručnjak u domeni izgradnje šumskih prometnica. Otišao je jedan od posljednjih rukovodećih struč nja ka prve generacije samostalnog područnog šumarstva, koji je svojim kvalitetnim, i nadasve odgovornim ra dom, umnogome doprinjeo njego vurazvoju. Anton “Tonić” Bruketa rođen je u Križišću u Hrvatskom primorju 13.6. 1932. god. u skromnoj više čla noj obitelji oca Ivana, zidara i majke Slave Grbac, domaćice. U po trazi za poslom njegov otac odlazi u svijet, pa cjelokupno kućanstvo i odgoj djece postaje briga njegove majke. Niže razrede osnovne škole završio je u svom rodnom mjestu, a više razrede i malu maturu u susjednom Hreljinu.Za školovanja u Hrelji nu svakodnevno pješači i po nekoliko kilometara, što je poveza no i s određenim fizičkim naporom.Od svih predmeta u školi iskazuje najviše afiniteta prema matematici, koja će i pri izboru daljnjeg školovanja odigrati važnu ulogu. U nastav ku školovanja uspješno završava srednju građevinsku školu, a potom odlazi na odsluženje vojnog roka. Po izlasku iz vojske zapošljava se u po duzeću “Hidroelektra”Zagreb 1953. god. na izgradnji akumulacije Sabljaci i tunela Gojak kraj Ogulina. Mladi ambiciozniAnton ističe se u radu, pa je ubrzo promaknut za rukovoditelja velikog gradilišta tunela Gojak, gdje je zaposleno gotovo tisu ću radnika. Nakon višegodišnjeg te renskog rada i odvojenog života do lazi u Novi Vinodolski 1958.god. na pozivVilima Hiblera,dipl.ing. šum. upravitelja tamošnje Šuma rije. U to vrijeme upravo jezapočelaizgradnja moderne zgrade Šumarije s odgovarajućim uredskim prostorima i dva stana za rukovodeće osoblje, koja je pod njegovim neposrednim nadzorom i uspješno završena. Sa svojomobitelji dolazi u NoviVinodolski, koji će od tada postati njegovo stalno mjesto boravka. Neposredno po osnutku Šums kog gospodarstva Senj 1960.god. s pripadajućim šumarijama ukazala se potreba za osnivanjem dvajuposebnih pogona, i to građevinarstva i transporta 1962. god., pa je Anton iza bran za upravitelja Pogona za gra đevinarstvo sa sjedištem u Senju. Otvorenost visokih šuma je skrom na, pa šumarije počinju izdvajati znat no veća sredstva za šumske ces te. Ovaj zahtjevni posao izgradnje šumskih prometnicapovjeren jePogonu za građevinarstvo, koji će se jošprije dva desetljeća dopuniti s izgradnjom protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta na priobalnom kršu i susjednim otocima. U početnom intervalu izgradnje šumskih cesta dominirala je ručna izrada, koja je zahtijevala velik broj osposobljenih radnika za različite vrste građevinskihposlova. Na svakom gradilištu pojedine šumske ces tepodižu se radničke barake sa svim popratnim sadržajima. O cjelokupnoj pripremi, svakodnevnom životu na tim gradilištimai radu na terenu brine upravitelj Anton, uz pomoć ma lobrojnog tehničkog osoblja. Izra da takvih šumskih prometnica vrlo je skupa, jer zahtijeva na pojedinoj dionici nekad više i od pedesetak radnika. Međutim,postepenim uvođe njem mehanizacije smanjuje se broj radnika, pa danas Pogon ukup no zapošljava 25 radnika, sa suvremenom mehanizacijom od devet različitih građevinskih strojeva i tri kamiona. Pogon je u početku bio smješ ten u skučenom prostoru s neadekvatnom mehaničkom radionicom, pa zahvaljujući ponajviše upraviteljuAntonu izgrađena je najprije moderna mehanička radionica 1982.god. u industrijskoj zoni grada Senja, a potom i upravna zgrada 1985. god. s uredskim prostorima, modernom menzom i sobama za smještaj radnika. Zahvaljujući do- brim rješenjima financiranja krškog šumarstva prije četiri desetljeća započeo je Pogon s izgradnjom protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta na kopnenom dijelu primorskog krša i pripadajućim otocima, koja će se osobito intenzivirati nakon osnutka J.P. “Hrvatske šume” 1991. godine. Prema pedantno vođenoj eviden ciji upraviteljaAntona, za njego vog rukovođenja Pogonom za građevinarstvo od 1962–1991. god. ukupno jeizgrađeno326 km šumskih cesta ili prosječno godišnje 11.5 km i za osam godina 56 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih ces ta. Uz to, obavljeni su i ostali radovi, i to:riperanje na pripremi pošumljavanja krša, različite rekonstrukcije cesta i pripremni radovi prijeasfaltiranja šumskih, regionalnih i lokalnih cesta. Uz to,kod izgradnje različitih građevinskih objekata na području senjske šumske uprave bio mu je uvijek povjeren stručni nadzor. Zah |