DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 113     <-- 113 -->        PDF

Prof. dr. sc. KONRAD PINTARIĆ (1919 – 2010)


Četvrtog listopada ove godine
preminuo je prof. dr. sc. Konrad
Pintarić, redoviti profesor Šumarskog
fakulteta Univerziteta u
Sarajevu i redoviti član Hrvatskog
društva za znanost i umjetnost. Iz
naše sredine otišao je još jedan od
malobrojnih profesora stare generacije
Šumarskog fakulteta u Sarajevu,
koji je dao velik doprinos
njegovom razvoju i radu od prvih
godina njegovog osnutka.


Prije više od devet desetljeća, životni
put prof. dr. sc. Konrada Pintarića
počinje u Varaždinu, gdje je
rođen 4. veljače 1919. godine. Školovanje
je započeo u Petrovaradinu,
gdje je završio osnovnu školu, a
realnu gimnaziju u Novom Sadu.
Nakon maturiranja upisao je studij
šumarstva na Poljoprivredno-šumarskom
fakultetu u Zemunu, a studij
je okončao i diplomirao 1942.
godine na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.


Prvo službovanje započeo je u
Srijemskoj Mitrovici, gdje je bio
upravitelj Šumarije a potom upravitelj
Šumarije kod Komande Posav skog
područja u Zemunu i kod
Oblasnog narodno-oslobodilačkog
odbora za Srijem. Po demobilizaciji
iz Jugoslavenske armije, u mjesecu
listopadu 1945. godine, dekretom
Vlade, poslan je na službu u Bosnu,
gdje je radio kao sreski šumarski
referent u Glamoču, zatim u Bugojnu.
Kasnije je u Bugojnu bio šef
Šumske uprave a zatim i direktor
Šumskog gazdinstva “Semešnica”
te direktor Šumskog gazdinstva
“Ribnica” u Zenici.


Na Poljoprivredno-šumarskom
fakultetu Univerziteta u Sarajevu,
Šumarski odsjek, zaposlio se 1. lipnja
1950. godine, gdje je izabran za
asistenta na predmetu Uzgajanje
šuma. Kao asistent bio je u dva navrata
na stručnom usavršavanju na
Institutu za uzgajanje šuma (Institut
für Waldbau) Visoke tehničkeškole
(Eidgenossische Technische Hochschule)
u Cirihu, gdje je istovremeno
bio i asistent na uzgajanju
šuma na navedenom Institutu. Za
vrijeme drugog boravka, 1. srpnja
1957. godine na Visokoj tehničkoj
školi u Cirihu je obranio doktorsku
disertaciju pod naslovom: “Studie
zum lärchenanbau in Bosnien” i stekao
znanstveni naslov doktora tehničkih
znanosti.


Na Šumarskom fakultetu Univerziteta
u Sarajevu, koji je u međuvremenu
formiran “prerastanjem”
Šumarskog odsjeka u samostalni fakultet,
izabran je u zvanje docenta 7.
prosinca 1959., u zvanje izvanrednog
profesora 6. travnja 1966., a u
zvanje redovitog profesora 7. srpnja
1972. godine. Umirovljen je 1. srp nja
1984. godine.


Uz nastavu na drugom i trećem
stupnju, intenzivno se bavio i znanstvenim
radom. Objavio je preko
100 znanstvenih i stručnih radova iz
područja obnove i njege prirodnih
šuma, proučavanja brzorastućih vrs ta
četinjača, rekultivacije degradiranih
šuma, pošumljavanja šumskih
goleti, utjecaja šume na životnu sredinu.
U časopisima u zemlji i inozemstvu,
publicirao je 12 knjiga, od
kojih je zadnja “Značaj šume za čovjeka
i životnu sredinu” tiskana
2004. godine u izdanju Udruženja
šumarskih inženjera i tehničara Sarajevo.
Bio je nositelj ili suradnik na
više istraživačkih projekata od kojih
su neki bili multidisciplinarni. Sudjelovao
je s referatima na brojnim
znanstvenim skupovima u zemlji i
inozemstvu. Bio je vrlo angažiran u
šumarskoj operativi Bosne i Hercegovine
po pitanjima obnove šuma,
rekultivacije degradiranih šuma, pošumljavanja
šumskih goleti, sjemenarstva
i rasadničarstva u šumarstvu.


U vrijeme rata 1992–1995. go-
dine i teškog fizičkog stradanja te
kadrovskog slabljenja Šumarskog
fakulteta, nesebično se uključio i
dao velik doprinos u realiziranju nastavnog
procesa, usprkos odmaklim
godinama, vrlo teškim ratnim okolnostima
i obiteljskoj tragediji, gubitkom
dva člana obitelji (sin je
poginuo kao pripadnikArmije BiH,
a nedugo zatim snaha je podlegla teš
koj bolesti). Smogao je nadnaravnu
snagu u želji da opstane i obnovi se
Šumarski fakultet. U tome je imao
ogromnu podršku svoje supruge
gos pođe Teodore i ostalih članova
svo je obitelji. U poratnim godinama
održavao je nastavu iz oblasti uzgajanja
šuma i urbanog zelenila na
Odsjeku šumarstva i Odsjeku hortikulture.


Bio je mentor na preko 50 diplomskih
radova, dva magistarska
rada, četiri doktorske disertacije, te
bio član u više komisija za ocjenu i
obranu magisterija i doktorata.


Uz osobit doprinos nastavnom
procesu, prof. dr. sc. Konrad Pintarić
posebno se angažirao tijekom
rata na aktiviranju svojih poznanstava
u šumarskoj javnosti u inozemstvu.
Uspostavio je veze s
kolegama šumarima iz Njemačke,
Švicarske, Italije, Francuske…, što
je iz opkoljenog i blokiranog Sarajeva
bio pravi podvig.Već u ratnom
vremenu uslijedile su posjete kolega
šumara iz navedenih zemalja i
pomoć koju su sa sobom donosili:
kompjuteri, knjige, zbirke, sitnije
šumarske instrumente, repromaterijal…,
a prilikom posjete profesora i