DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 113 <-- 113 --> PDF |
Prof. dr. sc. KONRAD PINTARIĆ (1919 – 2010) Četvrtog listopada ove godine preminuo je prof. dr. sc. Konrad Pintarić, redoviti profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i redoviti član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost. Iz naše sredine otišao je još jedan od malobrojnih profesora stare generacije Šumarskog fakulteta u Sarajevu, koji je dao velik doprinos njegovom razvoju i radu od prvih godina njegovog osnutka. Prije više od devet desetljeća, životni put prof. dr. sc. Konrada Pintarića počinje u Varaždinu, gdje je rođen 4. veljače 1919. godine. Školovanje je započeo u Petrovaradinu, gdje je završio osnovnu školu, a realnu gimnaziju u Novom Sadu. Nakon maturiranja upisao je studij šumarstva na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zemunu, a studij je okončao i diplomirao 1942. godine na Šumarskom odjelu Poljoprivredno- šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prvo službovanje započeo je u Srijemskoj Mitrovici, gdje je bio upravitelj Šumarije a potom upravitelj Šumarije kod Komande Posav skog područja u Zemunu i kod Oblasnog narodno-oslobodilačkog odbora za Srijem. Po demobilizaciji iz Jugoslavenske armije, u mjesecu listopadu 1945. godine, dekretom Vlade, poslan je na službu u Bosnu, gdje je radio kao sreski šumarski referent u Glamoču, zatim u Bugojnu. Kasnije je u Bugojnu bio šef Šumske uprave a zatim i direktor Šumskog gazdinstva “Semešnica” te direktor Šumskog gazdinstva “Ribnica” u Zenici. Na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Šumarski odsjek, zaposlio se 1. lipnja 1950. godine, gdje je izabran za asistenta na predmetu Uzgajanje šuma. Kao asistent bio je u dva navrata na stručnom usavršavanju na Institutu za uzgajanje šuma (Institut für Waldbau) Visoke tehničkeškole (Eidgenossische Technische Hochschule) u Cirihu, gdje je istovremeno bio i asistent na uzgajanju šuma na navedenom Institutu. Za vrijeme drugog boravka, 1. srpnja 1957. godine na Visokoj tehničkoj školi u Cirihu je obranio doktorsku disertaciju pod naslovom: “Studie zum lärchenanbau in Bosnien” i stekao znanstveni naslov doktora tehničkih znanosti. Na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, koji je u međuvremenu formiran “prerastanjem” Šumarskog odsjeka u samostalni fakultet, izabran je u zvanje docenta 7. prosinca 1959., u zvanje izvanrednog profesora 6. travnja 1966., a u zvanje redovitog profesora 7. srpnja 1972. godine. Umirovljen je 1. srp nja 1984. godine. Uz nastavu na drugom i trećem stupnju, intenzivno se bavio i znanstvenim radom. Objavio je preko 100 znanstvenih i stručnih radova iz područja obnove i njege prirodnih šuma, proučavanja brzorastućih vrs ta četinjača, rekultivacije degradiranih šuma, pošumljavanja šumskih goleti, utjecaja šume na životnu sredinu. U časopisima u zemlji i inozemstvu, publicirao je 12 knjiga, od kojih je zadnja “Značaj šume za čovjeka i životnu sredinu” tiskana 2004. godine u izdanju Udruženja šumarskih inženjera i tehničara Sarajevo. Bio je nositelj ili suradnik na više istraživačkih projekata od kojih su neki bili multidisciplinarni. Sudjelovao je s referatima na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Bio je vrlo angažiran u šumarskoj operativi Bosne i Hercegovine po pitanjima obnove šuma, rekultivacije degradiranih šuma, pošumljavanja šumskih goleti, sjemenarstva i rasadničarstva u šumarstvu. U vrijeme rata 1992–1995. go- dine i teškog fizičkog stradanja te kadrovskog slabljenja Šumarskog fakulteta, nesebično se uključio i dao velik doprinos u realiziranju nastavnog procesa, usprkos odmaklim godinama, vrlo teškim ratnim okolnostima i obiteljskoj tragediji, gubitkom dva člana obitelji (sin je poginuo kao pripadnikArmije BiH, a nedugo zatim snaha je podlegla teš koj bolesti). Smogao je nadnaravnu snagu u želji da opstane i obnovi se Šumarski fakultet. U tome je imao ogromnu podršku svoje supruge gos pođe Teodore i ostalih članova svo je obitelji. U poratnim godinama održavao je nastavu iz oblasti uzgajanja šuma i urbanog zelenila na Odsjeku šumarstva i Odsjeku hortikulture. Bio je mentor na preko 50 diplomskih radova, dva magistarska rada, četiri doktorske disertacije, te bio član u više komisija za ocjenu i obranu magisterija i doktorata. Uz osobit doprinos nastavnom procesu, prof. dr. sc. Konrad Pintarić posebno se angažirao tijekom rata na aktiviranju svojih poznanstava u šumarskoj javnosti u inozemstvu. Uspostavio je veze s kolegama šumarima iz Njemačke, Švicarske, Italije, Francuske…, što je iz opkoljenog i blokiranog Sarajeva bio pravi podvig.Već u ratnom vremenu uslijedile su posjete kolega šumara iz navedenih zemalja i pomoć koju su sa sobom donosili: kompjuteri, knjige, zbirke, sitnije šumarske instrumente, repromaterijal…, a prilikom posjete profesora i |