DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 19 <-- 19 --> PDF |
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKAVEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 LITERATURA– References Braun-Blanquet, J., 1964: Pflanzensoziologie. Grundzüge derVegetationskunde. 3.Aufl. Sprin ger-Verlag. Wien. Duplančić-Leder,T.,T.Ujević,M.Čala,2004: Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of theAdriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25 000. Geoadria 9(1): 5–32. Hećimović, M.,1980: Biljni pokrov otoka Šipana. Magistarski rad (mscr.) PMF, Zagreb. Hećimović,M., 1982:Vegetacija razredaQuercetea ilicis Br.-Bl. 1947 na otoku Šipanu. Acta Bot. Croat. 41: 77–85. Hećimović,S., 1984:Vegetation der Inseln Bobara und Mrkan.Acta Bot. Croat. 43: 109–118. Horvat, I.,1949:Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske. Zagreb. Horvat,I., S. Horvatić, M. Gračanin, G. Tomažič, B.Maksić,1950:Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije. Metodika istraživanja i kartiranja vegetacije. Nakladni za vod Hrvatske, Zagreb. Horvatić, S., 1934: Flora i vegetacija otoka Paga. Prirodosl. Istraž. Jugosl.Akad. 19: 1–372. Horvatić,S., 1939: Pregled vegetacije otoka Raba s gle dišta biljne sociologije. Prir. Istraž. Jugosl. Akad. 22: 1–96. Horvatić, S., 1957: Biljnogeografsko raščlanjenje krša. Krš Jugoslavije 5: 35–65. Horvatić,S., 1958:Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma.Acta Bot. Croat. 17: 7–102. Horvatić,S., 1961/62: Novi prilog poznavanju primorske vegetacije gariga i kamenjarskih pašnjaka. Acta Bot. Croat. 20–21: 243–259. Horvatić, S.,1963:Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Jugosl. Akad. 33. Acta bilogica 4. Zagreb. Horvatić, S.,1963a: Biljnogeografski položaj i raš čla njenje našeg Primorja u svjetlu suvremenih fitocenoloških istraživanja.Acta Bot. Croat. 22: 27–81. Horvatić,S., 1964: Fitocenološke jedinice vegetacije krškog područja Jugoslavije kao osnova njegovog biljnogeografskog raščlanjenja.Acta Bot. Croat. Extraord., 15–34. Horvatić, S., 1967: Fitogeografske značajke i ra ščlanjenje Jugoslavije. U: Horvatić S (ed.)Ana litička flora Jugoslavije 1 (1): 23–61. Horvatić, S., 1971: Osnovne vegetacijske jedinice primorskog krša i pitanje njihove pojačane zaštite. Simpozij o zaštiti prirode u našem kršu 109–144. JAZU Odjel za prirodne znanosti, Zagreb. Jasprica,N., M.Ruščić, S.Kovačić,2000: Floristički sastav makije somine (as.Pistaciolentisci- Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Zbornik sažetaka pri općenja sedmog hrvatskog biološkog kongre sa, Zagreb, 268–269. Kovačić,S., N.Jasprica, M.Ruščić,2001: Floristic characteristic of Phoenician juniper machia (ass. Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) in Central and Southern Dalmatia (Croatia). Nat. Croat.10 (2):73–81. McGarigal,K., S.Cushman, S.Staford,2000: Multivariate Statistics forWildlife and Ecology Research. SpringerVerlag. NewYork. Mamužić,P., I.Borović,B.Korolija,1975: Tumač osnovnegeološkekarte1:100 000, List Šibenik, K 33–8. Institut za geološka istraživanja, Zagreb. Nikolić,T.,(ed.), 1994–2000: Flora Croatica. Indeks florae Croaticae 1–3.Nat. Croat. Nikolić,T.(ed.),2010: Flora Croatica baza podataka / Flora Croatica Database. On-Line URL: http://hirc.botanic.hr/fcd. Botanički zavod s Botaničkim vrtom, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Pandža,M., 2003:Vegetacija otoka Murtera. Disertacija (mscr.), PMF, Zagreb. Pandža, M.,2004:Vegetation of the Phoenician juniper macchia – Pistacio lentisci-Juniperetum phoe niceaeTrinajstic 1987 (Oleo-Ceratonion) on the island of Murter and small surrounding islands. Nat. Croat. 13 (3): 201–212. Pandža,M., J. Franjić, Ž. Škvorc, I. Trinajstić, Zi. Pavletić, 2004: Šumska vegetacija oto ka Murtera. Rad. Šumar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko. Pavletić,Zi.,1973: Flora i vegetacija Biševa s posebnim obzirom na biljnogeografski položaj oto ka. Disertacija (mscr.), PMF, Zagreb. Penzar,B., I.Penzar,1979–1980:O položaju i uz ro cima ekstrema u godišnjem hodu oborine u Hr vatskoj. Geografski glasnik 41–42: 27–48. Penzar,B., I.Penzar,1981:O položaju i uzrocima ekstrema u godišnjem hodu oborine u Hrvatskoj. Geografski glasnik 43: 27–49. Piljac-Kosović, L., 2009: Flora i vegetacija otočne skupineVrgada. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu , magistarski rad (mscr.), pp. 123. |