DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 30 <-- 30 --> PDF |
D. Pejnović, K. Krapinec, M. Slamar: LOVCI U HRVATSKOJ KAO SOCIJALNO-GEOGRAFSKASKUPINA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 461-474 To potkrjepljuju i prethodno izloženi podaci prema kojima većina stanovništva u županijama s najvećim koeficijentom lovno-demografske iskorištenosti živi u izrazito ruralnim (Ličko-senjska), odnosno pretežito ruralnim područjima (Šibensko-kninska i Karlovačka županija). Također, riječ je o županijama s najvećim udjelom starih (>65 godina) u ukupnom stanovništvu (Ličko-senjska županija 36,9 %, Karlovačka i Šiben sko- kninska županija 30,7%), odnosno najvišom pro- sječnom dobi (Ličko-senjska županija 43,1 godine, Karlovačka 42,0 i Šibensko-kninska 41,1 godina) među hrvatskim županijama 2001. godine (Nejašmić, 2008). Rezultati ankete među lovačkim udrugama pokazuju da su upravo starije dobne skupine glavni nositelji lovne aktivnosti u Hrvatskoj, dok anketirane lovačke udruge iz istih županija pokazuju da se 41–67%lovaca bavi lovom zbog tradicije u obitelji, a 45–61%njih ima u užoj obitelji još nekog od članova – lovca. Za razliku od Hrvatske te zemalja Europske unije, nacionalna anketa lovaca i ribolovaca u SAD-u pokazala je kako najviše lovaca ima u dobnom razredu od 16 do 17 godina, dok sa starošću udio lovaca u ukupnom broju lovaca pada. Osim toga, lovstvom se u SAD-u bave ljudi s višim primanjima (U.S.F.W.S., 1997). S druge pak strane, županije s najmanjim koeficijentom iskorištenosti lovno-demografskog potencijala nalaze se pod izrazitim utjecajem razvijenijih gradskih središta, kako makroregionalnih (Grad Zagreb i Zagrebačka županija), tako i regionalnih (Varaždinska, pa i Sisačko-moslavačka županija). Ponajprije Zagreb, a potomVaraždin i Sisak,žarišta su širenja modernizacijskih procesa koji dovode do kompleksne preobrazbe njihove uže (periurbani pojas) i šire okolice (urbana peri ferija). Najneposredniji izraz takve preobrazbe šire nje je procesa urbanizacije, odnosno usvajanje gradskog načina života. Širenje urbanizacije i s njom povezanog sustava vrijednosti posljedično odražava se i u načinu provođenja slobodnog vremena, a povezano s tim i promjeni odnosa u prirodi. Relativno značenje lova kao aktivne rekreacije pritom slabi na račun afirmacije drugih prostorno relevantnih aktivnosti. Koliko je i kakvo značenje gradova kao nositelja takvih promjena vidljivo je iz podatka da su glavna središnja naselja u pet od šest županija s najnižim koeficijentom lovno-demografske iskorištenosti u Hrvatskoj makroregionalna ili regionalna središta (Slika 2).Iznimka je Virovitičko-podravska županija u kojoj glavno središnje naselje – Virovitica (16.000 stan. 2001.) zadovolja va kriterij tek za subregionalno središte, pa je ispodprosječan broj efektivnih na tisuću potencijalnih lovaca u tom dijelu Hrvatske očigledno rezultat naglašenijeg utjecaja drugih čimbenika. Grafikon 2. Udio efektivnih na 1 000 potencijalnih lovaca po županijama Hrvatske 2001. godine. Županije: I – Zagrebačka, II – Krapinsko-zagorska, III – Sisačko-moslavačka, IV– Karlovačka,V–Varaždinska, VI – Kopriv ničko-križevačka, VII – Bjelovarsko,VIII – Primorsko-goranska, IX – Ličko-senjska, X –Virovitičko-podravska, XI – Požeško-slavonska, XII – Brodsko-posavska, XIII – Zadarska, XIV– Osječko-baranjska, XV– Šibensko-kninska, XVI –Vukovarsko-srijemska, XVII – Splitsko-dalmatinska, XVIII – Istarska, XIX – Dubrovačko-neretvanska, XX – Međimurska, XXI – Grad Zagreb. Figure 2 Share of active per 1,000 potential hunters by counties in Croatia in 2001 Izvor: Statistički ljetopis RH, 2002., DZS, Zagreb. Source: Republic of Croatia Statistical Annual, 2002, Zagreb: National Statistics Bureau. Prema podacima Europske lovačke federacije zemljama kreće se od 1:12 (Irska) do 1:626 (Belgija). (FACE) odnos lovaca prema broju stanovnika u kolo-Hrvatska se prema toj statistici nalazi na 13 mjestu (od vozu 2007. godine (http://www.face.eu) u europskim 36 zemalja). Naime, u njoj se odnoslovaca u ukupnom |