DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 32 <-- 32 --> PDF |
D. Pejnović, K. Krapinec, M. Slamar: LOVCI U HRVATSKOJ KAO SOCIJALNO-GEOGRAFSKASKUPINA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 461-474 Sudionici ove specifične socijalno-geografske sku- pine pretežno se regrutiraju iz radno aktivnog stanovništva (više od 70%su u radnom odnosu), a nešto više od četvrtine iz redova umirovljenika. Najveća povezanost (Tablica 2) dobivena je između odnosa lovaca prema broju stanovnika te gustoći naseljenosti (r= 0,93; p<0,05), odnosno prosječnom broju stanovnika po naselju (r= 0,90; p<0,05). Ovo nedvojbeno pokazuje kako udio lovaca u stanovništvu signifikant no pada što je koncentracija stanovnika po jedinici povr šineveća. U radu nije dobivena statistički značajna povezanost između udjela šumskih površina i odnosa lovaca prema ukupnom broju stanovnika u županiji (r= -0,23), koeficijentu iskorištenosti lovno-demografskog potencijala (r= 0,29) i lovno-geografskom intenzitetu (r= -0,37). Međutim, dobivena je dosta visoka povezanost između odnosa lovaca prema ukupnom stanovništvu i udjela površina pod naseljima (r= 0,87; p<0,05). S obzirom na mjesto stanovanja, natpolovičan udio hrvatskih lovaca živi u jedinicama lokalne samouprave ispod 10.000 stanovnika, a više od dvije trećine u jedinicama lokalne/područne samouprave ispod 20.000 sta nov nika (Tablica 3). Toje dodatna potvrda da je većina hrvatskih lovaca mjestom stanovanja pretežno vezana uz izrazito i prete- Tablica 3. Potencijalni broj lovaca i koeficijent iskorištenosti lovno-demografskog potencijala u županijamaHrvatske 2001. godine Table 3 Potential number of hunters and coefficient of use of hunting-demographic potential in Croatia’s counties in 2001 Prostorna jedinica/ Spatial unit Broj lovaca 2001./ No. of hunters in 2001 Potencijalni broj lovaca (> 18 godina)/ Potential no. of hunters (> 18 years of age) Koeficijent iskorištenosti lovnodemografskog potencijala (broj efektivnih na 1 000 potencijalnih lovaca)/ Coefficient of use of hunting-demographic potential (no. of active per 1,000 potential hunters) Hrvatska/Croatia 37 931 3 505 533 10,8 I – Zagrebačka 1 541 243 314 6,3 II – Krapinsko-zagorska 1 344 112 597 11,9 III – Sisačko-moslavačka 2 843 148 385 19,2 IV– Karlovačka 2 464 116 003 21,2 V–Varaždinska 703 145 350 4,8 VI – Koprivničko-križevačka 1 065 98 346 10,8 VII – Bjelovarsko-bilogorska 1 719 104 882 16,4 VIII – Primorsko-goranska 3 005 250 976 12,0 IX – Ličko-senjska 1 495 43 468 34,3 X –Virovitičko-podravska 521 72 476 7,2 XI – Požeško-slavonska 1 179 65 219 18,1 XII – Brodsko-posavska 2 122 134 421 15,8 XIII – Zadarska 1 046 126 057 8,3 XIV– Osječko-baranjska 2 736 257 923 10,6 XV– Šibensko-kninska 2 038 89 655 22,7 XVI –Vukovarsko-srijemska 2 407 156 592 15,4 XVII – Splitsko-dalmatinska 2 960 358 703 8,3 XVIII – Istarska 3 246 167 009 19,4 XIX – Dubrovačko-neretvanska 994 91 296 10,8 XX – Međimurska 1 353 95 404 14,2 XXI – Grad Zagreb 1 150 627 277 1,8 Izvor: Obrazac LOV-11, Statistički ljetopis RH 2001., Državni zavod za statistiku, 2002. Source: Form LOV-11, Statistical Yearbook 2001, Central bureau of statistic, 2002 žno ruralna područja. U svakom slučaju riječ je o sla-stupljene šumske i poljoprivredne površine, a u kulturbije naseljenim područjima izvan morfološki definira nom pejzažu dominiraju seoska naselja (više ili manje nih gradskih aglomeracija makroregionalnih i zahvaćena urbanom preobrazbom), mali gradovi, suregionalnih središta, različitih funkcionalnih i fizio bre gionalni centri i “industrijalizirane”ruralne zone. nomskih karakteristika. Zajedničko im je obilježje da Slično našim podacima,Heberleinisur.,(2002), su u njihovoj prostornoj strukturi u znatnijoj mjeri za-iako nisu dobili egzaktnu povezanost, smatraju da je lo |