DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 33 <-- 33 --> PDF |
D. Pejnović, K. Krapinec, M. Slamar: LOVCI U HRVATSKOJ KAO SOCIJALNO-GEOGRAFSKASKUPINA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 461-474 vač ka kultura slabija u većim gradovima. Naime, pret-gdje je naglašenija orijentacija na lov ponajprije uzropostavljaju kako je ljudima iz urbanih sredina teže loci-kovana postojanjem odgovarajuće resursne osnove, rati i otputovati na neka lovačka odredišta. razmjerno značajan broj “gradskih”lovaca posljedica je potrebe gradskog stanovništva za rekreacijom u pri- Geografski je također relevantno da značajan broj rodi, ali i, u pravilu, većih materijalnih mogućnosti za lovaca, gotovo petina od ukupnog broja ispitanika, živi bavljenjem ovom razmjerno skupom aktivnošću. u jedinicama lokalne/područne samouprave s više od 40.000 stanovnika. Za razliku od ruralnih područja, Temeljne socijalne značajke hrvatskih lovaca i vrijednosni stavovi o lovnoj aktivnosti2007. godine Fundamental social features of Croatian hunters and attidudes on hunting activities in 2007 Izložene demogeografske karakteristike potkrjep -težno kao rezultat osobne potrebe za rekreacijom u priljuju i odgovarajuće socijalne značajke hrvatskih lova ca, rodi, da ih gotovo dvije trećine sudjeluje u više od poloodnosno vrijednosni stavovi lovaca i članova njihovih vice od ukupnog broja lovova tijekom lovne godine te obitelji o lovnoj aktivnosti. Provedeno istraživanje da u četiri petine slučajeva obitelj ispitanika ima pozitipokazuje da se natpolovičan broj lovaca za taj oblik re-van stav prema lovnoj aktivnosti (Tablica 4). kreacije odlučio već u dvadesetim godinama života, pre- Tablica 4. Temeljna demogeografska obilježja lovaca – ispitanika 2007. godine Table 4 Basic demographic features of hunters/respondents and attitudes on hunting activities in2007 Dobnisastav/Agestructure Dobne skupine/ Age groups 18-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 >75 % 2,72 5,72 7.97 8,26 12,57 12,66 16,80 11,63 9,29 6,00 4,03 2,35 Spolnisastav/Sexstructure Spol/Sex Muškarci/Men Žene/Women % 99,53 0,47 Obrazovnisastav Školska sprema/ Level of completed education Bez škole/None NSS/Primary school SSS/Secondary school VŠS,VSS/College,University % 1,96 12,84 68,46 16,74 Ekonomskisastav/Economicstructre Status Učenici, studenti/ Pupils, students Zaposleni/ Employed Nezaposleni/ Unemployed Umirovljenici/ Retired % 0,66 71,76 0,47 27,11 Mjestostanovanja/Placeofresidence Broj stanovnika jedinice lokalne ili područne samouprave/ Population of local or regional governmental unit <2.000 2.0005.000 5.00010.000 10.00020.000 20.00030.000 30.00040.000 >40.000 % 9,64 27,00 20,30 14,52 6,04 4,28 18,22 Izvor:Anketni upitnik (2007) Source: Survey questionnaire (2007) Podrobnija analiza pokazuje da je na motivaciju za polaganje lovačkog ispita u znatnoj mjeri utjecalo postojanje lovne tradicije u užoj obitelji, pri čemu su se lovom uglavnom bavili muški članovi, najčešće otac, sin ili brat (samo je 1,7%ispitanika navelo kćer kao drugog člana – lovca u obitelji).Apsolutna dominacija muškaraca u toj eminentno terenskoj aktivnosti korespondira s rezultatima sličnih istraživanja koji pokazuju da veći broj muškaraca, za razliku od žena, pokazuje sklonost za provođenjem odmora u ruralnim sredinama (Birch, 1979).Tome odgovara i podatak da najizrazitiji negativan stav prema lovnoj aktivnosti imaju upravo supruge/ djevojke ispitanika. No, kao glavne otegotne okolnosti za aktivnije bavljenje lovom većina ispitanika navodi obveze radnog mjesta, u smislu nedostatka vremena, i razmjerno visoke financijske troškove lova. |