DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 33     <-- 33 -->        PDF

D. Pejnović, K. Krapinec, M. Slamar: LOVCI U HRVATSKOJ KAO SOCIJALNO-GEOGRAFSKASKUPINA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 461-474


vač ka kultura slabija u većim gradovima. Naime, pret-gdje je naglašenija orijentacija na lov ponajprije uzropostavljaju
kako je ljudima iz urbanih sredina teže loci-kovana postojanjem odgovarajuće resursne osnove,
rati i otputovati na neka lovačka odredišta. razmjerno značajan broj “gradskih”lovaca posljedica
je potrebe gradskog stanovništva za rekreacijom u pri-


Geografski je također relevantno da značajan broj
rodi, ali i, u pravilu, većih materijalnih mogućnosti za


lovaca, gotovo petina od ukupnog broja ispitanika, živi
bavljenjem ovom razmjerno skupom aktivnošću.


u jedinicama lokalne/područne samouprave s više od


40.000 stanovnika. Za razliku od ruralnih područja,


Temeljne socijalne značajke hrvatskih lovaca i vrijednosni stavovi o lovnoj aktivnosti2007. godine


Fundamental social features of Croatian hunters and attidudes on hunting activities in 2007


Izložene demogeografske karakteristike potkrjep -težno kao rezultat osobne potrebe za rekreacijom u priljuju
i odgovarajuće socijalne značajke hrvatskih lova ca, rodi, da ih gotovo dvije trećine sudjeluje u više od poloodnosno
vrijednosni stavovi lovaca i članova njihovih vice od ukupnog broja lovova tijekom lovne godine te
obitelji o lovnoj aktivnosti. Provedeno istraživanje da u četiri petine slučajeva obitelj ispitanika ima pozitipokazuje
da se natpolovičan broj lovaca za taj oblik re-van stav prema lovnoj aktivnosti (Tablica 4).
kreacije odlučio već u dvadesetim godinama života, pre-


Tablica 4. Temeljna demogeografska obilježja lovaca – ispitanika 2007. godine


Table 4 Basic demographic features of hunters/respondents and attitudes on hunting activities in2007


Dobnisastav/Agestructure
Dobne skupine/
Age groups 18-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 >75
% 2,72 5,72 7.97 8,26 12,57 12,66 16,80 11,63 9,29 6,00 4,03 2,35
Spolnisastav/Sexstructure
Spol/Sex Muškarci/Men Žene/Women
% 99,53 0,47
Obrazovnisastav
Školska sprema/
Level of
completed
education
Bez škole/None NSS/Primary school SSS/Secondary school VŠS,VSS/College,University
% 1,96 12,84 68,46 16,74
Ekonomskisastav/Economicstructre
Status Učenici, studenti/
Pupils, students
Zaposleni/
Employed
Nezaposleni/
Unemployed
Umirovljenici/
Retired
% 0,66 71,76 0,47 27,11
Mjestostanovanja/Placeofresidence
Broj stanovnika jedinice lokalne
ili područne samouprave/
Population of local or
regional governmental unit
<2.000 2.0005.000
5.00010.000
10.00020.000
20.00030.000
30.00040.000
>40.000
% 9,64 27,00 20,30 14,52 6,04 4,28 18,22


Izvor:Anketni upitnik (2007)


Source: Survey questionnaire (2007)


Podrobnija analiza pokazuje da je na motivaciju za
polaganje lovačkog ispita u znatnoj mjeri utjecalo postojanje
lovne tradicije u užoj obitelji, pri čemu su se lovom
uglavnom bavili muški članovi, najčešće otac, sin ili
brat (samo je 1,7%ispitanika navelo kćer kao drugog
člana – lovca u obitelji).Apsolutna dominacija muškaraca
u toj eminentno terenskoj aktivnosti korespondira s
rezultatima sličnih istraživanja koji pokazuju da veći
broj muškaraca, za razliku od žena, pokazuje sklonost za
provođenjem odmora u ruralnim sredinama (Birch,
1979).Tome odgovara i podatak da najizrazitiji negativan
stav prema lovnoj aktivnosti imaju upravo supruge/
djevojke ispitanika. No, kao glavne otegotne
okolnosti za aktivnije bavljenje lovom većina ispitanika
navodi obveze radnog mjesta, u smislu nedostatka vremena,
i razmjerno visoke financijske troškove lova.