DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 34 <-- 34 --> PDF |
D. Pejnović, K. Krapinec, M. Slamar: LOVCI U HRVATSKOJ KAO SOCIJALNO-GEOGRAFSKASKUPINA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 461-474 Tablica 5. Temeljne socijalne karakteristike lovaca-ispitanika i vrijednosni stavovi o lovnoj aktivnosti 2007. godine Table 5 Polaganje lovačkog ispita (odabir lova kao oblika rekreacije) godine života 20-e 60,55 % 30-e 25,55 % 40-e 10,97 % 50-e 2,37 % 60-e 0,56 % da – 39,10% ne – 60,90% Prisutnost lovne aktivnosti kod drugih članova uže obitelji sin 30,69 otac 39,91 brat 22,75 ostali 6,65 Interes za polaganjem lovačkog da – 19,29% ne – 80,71%ispita u bliskoj budućnosti kod članova uže obitelji sin 80,00 unuk 8,8 kći 6,4 brat 2,4 žena 1,6 otac 0,8 osobna potreba za rekreacijom u prirodi 71,30% tradicija u obitelji 31,61% Glavni razlozi odabira lova kao trend u društvu – nagovor prijatelja ispitanika 16,70% oblika rekreacije (ispitanici su mogućnost posjedovanja lovačkog oružja 5,82% mogli zaokružiti više odgovora) položen lovački ispit u sklopu obrazovanja 5,82% ostali razlozi 7,76% Sudjelovanje u lovu kroz lovnu godinu više od polovice ukupnog broja lovova manje od polovice ukupnog broja lovova 67,23 % 32,77 % Glavne otegotne okolnosti obveze radnog mjesta 25,23% aktivnijeg bavljenja lovom financijski troškovi lova 20,27% (ispitanici su mogli zaokružiti obiteljske obveze 17,36% više odgovora) nedovoljna vlastita zainteresiranost 8,63% Stav obitelji ispitanika prema pozitivan negativan bez izraženog stava lovnoj aktivnosti kao obliku rekreacije (prema procjeni ispitanika) 80,34 % 4,06 % 15,60 % supruga / djevojka 60,46% djeca 23,26% Negativan stav prema lovnoj aktivnosti roditelji 13,95% suprug / dečko 2,33% Izvor:Anketni upitnik (2007) Source: Survey questionnaire (2007) ZAKLJUČCI – Conclusions Na temelju provedenog istraživanja lovaca u Hrvat-najmanji uVaraždinskoj, odnosno Dubrovačko-neskoj kao socijalno-geografske skupine moguće je uopćiti retvanskoj županiji; sljedeće zaključne postavke o njihovim demosocijalnim 5.najveći lovno-geografski intenzitet karakterizira karakteristikama: Međimursku, a najmanjiVirovitičko-podravsku žu 1.sviše od 50.000 aktivnih članova, lovci u Hrvatskoj paniju, dok se najvećim lovno-demografskim intenpredstavljaju brojnu i razmjerno utjecajnu socijalnu zitetom ističe Ličko-senjska, a najmanjim, poslije skupinu; Grada Zagreba, Varaždinska županija. Ličko-senj 2.povezuje ih sličan način ponašanja u slobodno vri-sku županiju karakterizira i najveći koeficijent iskojeme, akcijski prostor (lovište) i prostorni učinci rištenosti lovno-demografskog potencijala među (izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih obje-hrvatskim županijama, trostruko veći od prosjeka kata), po čemu čine jasno izdvojenu i dobro defini-Hrvatske; ranu socijalno-geografsku skupinu; 6.glavni su nositelji lovne aktivnosti u Hrvatskoj mu- 3.kretanjebroja lovaca u Hrvatskoj od početka 1960-ih škarci u dobi između 45 i 65 godina, s težištem na godina karakterizira izrazito kolebanje, pri čemu se dobnoj skupini 50-54 godine, s prosječnom starosti izdvajaju tri temeljne etape: porast njihova broja do lovca od 49 godina, od kojih većina ima srednju početka 1990-ih kada je registriran najveći broj lo-stručnu spremu i u radnom su odnosu, a pretežno vaca u povijesti razvoja hrvatskog lovstva, osjetan žive u ruralnim područjima; pad broja lovaca u ratnom i poratnom razdoblju te nji-7.najveći broj lovaca tom se aktivnošću počinje baviti hov zamjetan porast od početka tekućeg desetljeća; tijekom 20-ih godina života, kao rezultat osobne po 4.najveći broj lovaca 2001. godine registriran je u trebe za rekreacijom u prirodi, sudjeluje u više od Istarskoj, a potom i Primorsko-goranskoj županiji, a po lovice ukupnog broja lovova tijekom lovne sezo |