DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 34     <-- 34 -->        PDF

D. Pejnović, K. Krapinec, M. Slamar: LOVCI U HRVATSKOJ KAO SOCIJALNO-GEOGRAFSKASKUPINA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 461-474


Tablica 5. Temeljne socijalne karakteristike lovaca-ispitanika i vrijednosni stavovi o lovnoj aktivnosti 2007. godine


Table 5


Polaganje lovačkog ispita
(odabir lova kao oblika rekreacije)
godine života
20-e
60,55 %
30-e
25,55 %
40-e
10,97 %
50-e
2,37 %
60-e
0,56 %
da – 39,10%
ne – 60,90%
Prisutnost lovne aktivnosti kod
drugih članova uže obitelji
sin
30,69
otac
39,91
brat
22,75
ostali
6,65
Interes za polaganjem lovačkog da – 19,29%
ne – 80,71%ispita u bliskoj budućnosti kod
članova uže obitelji
sin
80,00
unuk
8,8
kći
6,4
brat
2,4
žena
1,6
otac
0,8
osobna potreba za rekreacijom u prirodi 71,30%
tradicija u obitelji 31,61%
Glavni razlozi odabira lova kao
trend u društvu – nagovor prijatelja ispitanika 16,70%
oblika rekreacije (ispitanici su
mogućnost posjedovanja lovačkog oružja 5,82%
mogli zaokružiti više odgovora)
položen lovački ispit u sklopu obrazovanja 5,82%
ostali razlozi 7,76%
Sudjelovanje u lovu
kroz lovnu godinu
više od polovice ukupnog
broja lovova
manje od polovice ukupnog
broja lovova
67,23 % 32,77 %
Glavne otegotne okolnosti obveze radnog mjesta 25,23%
aktivnijeg bavljenja lovom financijski troškovi lova 20,27%
(ispitanici su mogli zaokružiti obiteljske obveze 17,36%
više odgovora) nedovoljna vlastita zainteresiranost 8,63%
Stav obitelji ispitanika prema pozitivan negativan bez izraženog stava
lovnoj aktivnosti kao obliku rekreacije
(prema procjeni ispitanika)
80,34 % 4,06 % 15,60 %
supruga / djevojka 60,46%
djeca 23,26%
Negativan stav prema lovnoj aktivnosti
roditelji 13,95%
suprug / dečko 2,33%


Izvor:Anketni upitnik (2007)


Source: Survey questionnaire (2007)


ZAKLJUČCI – Conclusions


Na temelju provedenog istraživanja lovaca u Hrvat-najmanji uVaraždinskoj, odnosno Dubrovačko-neskoj
kao socijalno-geografske skupine moguće je uopćiti retvanskoj županiji;
sljedeće zaključne postavke o njihovim demosocijalnim 5.najveći lovno-geografski intenzitet karakterizira
karakteristikama: Međimursku, a najmanjiVirovitičko-podravsku žu


1.sviše od 50.000 aktivnih članova, lovci u Hrvatskoj paniju, dok se najvećim lovno-demografskim intenpredstavljaju
brojnu i razmjerno utjecajnu socijalnu zitetom ističe Ličko-senjska, a najmanjim, poslije
skupinu; Grada Zagreba, Varaždinska županija. Ličko-senj


2.povezuje ih sličan način ponašanja u slobodno vri-sku županiju karakterizira i najveći koeficijent iskojeme,
akcijski prostor (lovište) i prostorni učinci rištenosti lovno-demografskog potencijala među
(izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih obje-hrvatskim županijama, trostruko veći od prosjeka
kata), po čemu čine jasno izdvojenu i dobro defini-Hrvatske;
ranu socijalno-geografsku skupinu; 6.glavni su nositelji lovne aktivnosti u Hrvatskoj mu-


3.kretanjebroja lovaca u Hrvatskoj od početka 1960-ih škarci u dobi između 45 i 65 godina, s težištem na
godina karakterizira izrazito kolebanje, pri čemu se dobnoj skupini 50-54 godine, s prosječnom starosti
izdvajaju tri temeljne etape: porast njihova broja do lovca od 49 godina, od kojih većina ima srednju
početka 1990-ih kada je registriran najveći broj lo-stručnu spremu i u radnom su odnosu, a pretežno


vaca u povijesti razvoja hrvatskog lovstva, osjetan žive u ruralnim područjima;


pad broja lovaca u ratnom i poratnom razdoblju te nji-7.najveći broj lovaca tom se aktivnošću počinje baviti


hov zamjetan porast od početka tekućeg desetljeća; tijekom 20-ih godina života, kao rezultat osobne po


4.najveći broj lovaca 2001. godine registriran je u trebe za rekreacijom u prirodi, sudjeluje u više od


Istarskoj, a potom i Primorsko-goranskoj županiji, a po lovice ukupnog broja lovova tijekom lovne sezo