DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 57     <-- 57 -->        PDF

M. Čas: DISTURBANCESAND PREDATIONAT CAPERCAILLIE LEK HABITATS INALPS ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 487-495


SAŽETAK: Populacije tetrijeba (Tetrao urogallusL.) u središnjoj i jugois toč
noj Europi obuhvaća fragmentirani rub staništa,. Brojnost je u opadanju
još od 1960. Staništa (pjevališta) tetrijeba u Sloveniji prisutna su na jugois toč
nom rubu alpske metapopulacije i na sjeverozapadnom rubu dinarske metapopulacije.
Te populacije praćene su na pjevalištima u dva razdoblja, u
1980. g. (466 praćenih lokaliteta) i 2000. g. (599). Svi lokaliteti pratili su lokalni
stručnjaci (lovci i / ili šumari). Promatrali su glavne uzroke pada populacija
u staništima, koje su utvrdili za svaki ugroženi lokalitet. Poseban
na glasak istraživanja bila je predacija staništa, kao što je predložio D. Jenkins
(2008). Glavni razlozi (od šest) ugrožavanja pjevališta (39 pjevališta) u
1980. g. bili su: sječa starih šuma (na 71,8 % lokaliteta) i izgradnje šumskih
cesta (7,7 %) i branja šumskih plodova (7,7 %), dok je u 2000. g. bilo devet
razloga na 92 ugrožena lokaliteta: (i) planinski turizam (26,1 %), (ii) sječa
starih šuma (19,6 %), (iii) predatori (18,5 %), (iv) šumski radovi tijekom proljeća
(9,8 %), (v) ispaša stoke u šumama, žičane ograde (6,5 %), (VI i VII)
branje šumskih plodova i zaraštanje pašnjaka, (viii) izgradnja šumskih cesta i


(ix) ostale infrastrukture. Najznačajniji razlozi promjena i ugrožavanja staniš
ta između 1980. i 2000. g. bili su: razvoj planinskog turizma, predatora na
staništima, radovi u šumama u proljeće, divlje pašarenje goveda i ovaca u šu-
mama, zaraštanje posljednjih pašnjaka u šumskim područjima. Usporedba
po većanja postotaka ugroženih lokaliteta od grabežljivaca od 1980 godine
pokazala su pozitivne korelacije s povećanjem gustoće populacija glavnih
grabežljivaca. Gustoća naseljenosti kuna (Martes spp.) i divlje svinje (Sus
scrofa) porasla je za 150 %, dok se gustoća naseljenosti lisice (Vulpes vulpes)
povećala od 1990. g. (za 35 %). Naši rezultati potvrđuju ocjenu uzroka negativnog
utjecaja na pjevališta, a temelje se na opisima i iskustvima promatrača
kao prikladan pristup za procjene rizika za staništa tetrijeba. Spoznaje o uzrocima
sadašnjeg pada pojavnosti tetrijeba nameću donošenje smjernica koje bi
omogućile promjenu načina gospodarenja šumama i divljači u cilju podizanju
kvalitete staništa za ovu vrstu.


Ključne riječi:tetrijeb (Tetrao urogallus), uzroci ugroženosti staništa,
predacija, planinski turizam, gospodarenje šumama i lovištima, zaštite populacija
rijetkih vrsta