DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 59 <-- 59 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 497-502 UDK 630* 453 PRVI NALAZ KESTENOVE OSE ŠIŠKARICE (Drycosmus kuriphilus) U HRVATSKOJ FIRST RECORD OF ORIENTAL CHESTNUT GALLWASP (Dryocosmus kuriphilus) IN CROATIA 11 2 Dinka MATOŠEVIĆ , Milan PERNEK, Boris HRAŠOVEC SAŽETAK: U radu se prvi puta opisuje prisutnost karantenskog štetnika pitomog kestena, kestenove ose šiškarice (Dryocosmus kuriphilus) u Hrvatskoj. Šiške smanjuju fotosintetsku površinu, zaustavljaju rast izbojaka i smanjuju urod pitomog kestena. Porijeklom je iz Kine, a u Europi je prvi puta zabilježen 2002. godine u Italiji. Domaćini su vrste iz roda Castanea. U radu je opisana biologija ovog štetnika, simptomi napada, načini širenja, štetnost i mjere zaštite. Navedeni su točni lokaliteti i datumi prvog nalaza ovog štetnika u Hrvatskoj, na temelju čega je napravljena karta rasprostranjenosti u 2010. godini. Kestenova osa šiškarica može se smatrati novom, invazivnom vrstom štetnika u Hrvatskoj i sljedećih godina se može očekivati njezino širenje u svim kestenovim sastojinama. Ključne riječi:karantenski štetnik, šiške, pitomi kesten, štetnost UVOD – Introduction Kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus puta zabilježen 2002. godine u Italiji, u regiji Piemont Yatsumatsu; Hymenoptera: Cynipidae) je novi i znača-(Brussino i sur.2002),tri godine kasnije (2005.) u jan štetnik na pitomom kestenu(CastaneaMill.). U Eu-Sloveniji (Knapič i sur.2010) i Francuskoj (EPPO ropi i Hrvatskoj nalazi se na listi karantenskih štetočina 2007) te 2009. u Mađarskoj (Csoka i sur.2009) i Švi( EPPO 2009;MPRRR 2008).Vrsta potječe iz Kine, a carskoj (EPPO 2009a). U Hrvatskoj je kestenova osa šiprvi puta je, izvan svog prirodnog areala otkrivena u Ja-škarica prvi puta otkrivena u svibnju 2010. godine. panu 1941. (Moriya i sur.2003) i na korejskom poluo- U ovom članku daje se prikaz biologije i štetnosti toku 1961. godine(Rieske 2007).Izvan Azije,štetnik ove ose, lokaliteti njezinog prvog nalaza i prognozira se je prvi puta zabilježen u SAD-u1974.(Rieske 2007) i njezina pojava u Hrvatskoj. u Nepalu 1999. (Aebi i sur.2007). U Europi je prvi DOMAĆINI – Host plants Domaćini kestenove ose šiškarice su europski pitomi Borkh.)ikineski kesten(C. mollissimaBlume).U Hrvatkesten (Castanea sativaMill.), japanski kesten (C. crena -skoj je jedini domaćin pitomi kesten i štetnik se ne može taSiebold & Zucc),američki kesten (C. dentata(Marsh.) razviti niti na jednoj drugoj vrsti šumskog drveća. BIOLOGIJAKESTENOVE OSE ŠIŠKARICE – Biology of oriental chestnut gall wasp Kestenova osa šiškarica pripada porodici Cynipidae oko 1000 vrsta iz 27 rodova uglavnom na sjevernoj he( podporodica Cynipinae, pleme Cynipini) koja je ka-misferi, od kojih su najpoznatije hrastove ose šiškarice rakteristična po stvaranju šiški na velikom broju doma-(Csóka i sur.2005).Dryocosmus kuriphilus je jedna ćina. Pleme Cynipini je najbogatije vrstama i obuhvaća od dviju vrsta iz plemena Cynipini koja uzrokuje šiške na vrstama iz rodaCastanea(Ácsi sur. 2007). 1 Dr. sc. Dinka Matošević dinkam@sumins.hr 1 Kestenova osa šiškarica ima jednu generaciju godiš- Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Hrvatski šumarski Dr. sc. Milan Pernek milanp@sumins.hr nje, a razmnožava se partenogenezom, pa embrij nastaje institut, Jastrebarsko aseksualno, bez oplodnje. Imaga (poznate su samo Prof. dr. sc. Boris Hrašovec hrasovec@sumfak.hr ženke) izlaze iz šiški uglavnom od polovice lipnja do Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu |