DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 79     <-- 79 -->        PDF

PLAN UPRAVLJANJAVUKOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
2010 – 2015.


Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u
kojoj žive sve tri velike zvijeri – smeđi medvjed, sivi
vuk i euroazijski ris.Takvo stanje samo potvrđuje bogatstvo
i razmjernu očuvanost prirode u Hrvatskoj. Rezultat
je to brojnih čimbenika i okolnosti, a u središtu svih
njih je uvijek bio i bit će čovjek. Upravo je taj ljudski
čimbenikodlučujući u očuvanju prirode uopće, pa tako i
velikih zvijeri, odnosno vuka. Riječi su touredniceAne
Štrbenac iz predgovora Plana upravljanja vukom u
Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2010. do 2015. g. s
vizijom “jačanja svijesti o vuku i potpore javnosti vukovima
te osiguranja njihova dugoročnog očuvanja u Hrvatskoj”.
Iako se kao autore tekstova Plana uz spomenutu
urednicu vodi još desetak suradnika iz Državnog zavoda
za zaštitu prirode,Veterinarskog i Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Uprave za lovstvo Ministarstva
regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva,
Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture i dr.,Plan
upravljanja vukom izrađen je uz sudjelovanje predstavnika
svih interesnih skupina kroz zajedničke radionice
održane u Šibeniku 2007. i Zagrebu 2009.


U 2008. u Hrvatskoj procijenjeno 210 vukova


Obima 128 stranica velikogA4 formata Plan je podijeljen
u četiri osnovna poglavlja: Osnove za izradu plana
upravljanja, Ocjena provedbe Plana upravljanja vukom
iz 2005.g., Operativni plan upravljanja vukom i Nadzor
provedbe i revizije plana upravljanja. Najopsežnije je
prvo poglavlje u kojemu je obrađeno stanje vuka u Hrvatskoj,
točnije njegova rasprostranjenost, dinamika,
brojnost i trend populacije, kretanje vukova i struktura
čopora, stanište, te ugroženost vukova s dinami kom smrtnosti
u razdobljuod 1945. do 2008.g. Iz Plana je tako
vidljivo da je vuk u 2009.g. u Hrvatskoj bio prisutan na


2


17 187 km (31,9%površine kopna), a povremeno se
pojavljuje na još 7 230 km2(13,5%). Što se brojnosti
vuka u Hrvatskoj tiče,ona je u Hrvatskoj utvrđivana u
više navrata. Tako je početkom 90-ih godina prošloga
stoljeća bila najniža,s procijenjenih 20 jedinki,da bi tijekom
minule dvije dekade bila povećana za više od četiri
puta.Analizom prikupljenih podataka ona je u 2008.


g.procijenjena na 209 jedinki (najmanje 175 do najviše
244 jedinke) raspoređenih u pedesetak čopora, dostigavši
tako mogući kapacitet staništa. Najveći broj vukova
procijenjen je u Ličko-senjskoj županiji (54 vuka),
potom u Splitsko-dalmatinskoj (38 jedinki) itd.


Slika1.Naslovnica Plana upravljanja vukom u Republici Hrvat-Slika 2. Rasprostranjenost populacije vuka u Hrvatskoj 2009. g.
skoj 2010–2015. g. (Izvor: Oković 2010)




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Dostupnost plijena određuje veličinu i vitalnost vučje populacije


Prema istraživanjima doc.dr. sc. Josipa Kusaka i
sur. u razdoblju od 2005. do 2008. telemetrijski je praćena
jedna vučica u Dalmaciji i naVelebitu te deset različitih
vukova iz triju čopora u Gorskom kotaru. Rekord
drži alfa vučica Hilda koja se prati gotovo 7 godina i do
sada je najduže praćeni vuk u Hrvatskoj. Pripadnik je
čopora Snježnik,u kojemu je izbrojeno 6 vukova na teritoriju
od 35.800 ha. Što se tiče genetske strukture,istraživanja
dr.sc.Tomislava Gomerčića pokazala su da
vučja populacija u Hrvatskoj nije ugrožena nedostatkom
genske raznolikosti, što će reći da ne treba očekivati probleme
u smanjivanju populacije zbog prečestog križanja
u srodstvu kako je to primijećeno u reintroduciranog
risa. Kako je dostupnost plijena jedan od glavnih čimbenika
koji određuju veličinu i vitalnost vučje populacije,
tom je pitanju u Planu dana značajna pozornost, lučeći
divlje parnoprstaše (srna, jelen, divlja svinja) od broja i
vrste stoke. Prometnice, posebno autoceste, ograničavaju
kretanje slobodno živućih životinja pa tako i vukova,
a što je još gore na njima stradava ne mali broj
vukova. U protekle četiri godine pod kotačima automobila
ili na pruzi prosječno gine 5–9 jedinki ili 52 %
ukupno stradalih vukova (28 jedinki).


Kontrolirani zahvati u populaciju vuka


Počevši od 2005. g. jedna od aktivnosti koja je bila
navedena i u dosadašnjem Planu upravljanja vukom, a
kojom bi se osiguralo dugoročno očuvanje populacije
vuka u što skladnijem suživotu s ljudima, bila je kontrolirani
zahvat u populaciju vuka. Prema podacima koje
navode mr.sc. Jasna Jeremić iPatricijaOković od
ukupno dopuštenog zahvata od 28 jedinki u razdoblju od
2005. do 2008. g. bilo je odstrijeljeno 15 vukova ili
nešto više od 50 % plana. To međutim nije konačna
brojka zabilježenog mortaliteta, jer je u istom razdoblju
evidentirano stradanje 11 jedinki od krivolova. Navedene
autorice obradile su i pitanje utjecaja vuka na domaće
životinje, temeljeći svoj izvještaj na zapisnicima
očevida šteta koje provode ovlašteni vještaci Ministarstva
kulture.Tijekom protekle četiri godine (2005–2008,
za 2009. podatci nisu još do kraja sređeni) zaprimljeno
je i analizirano ukupno 5 355 zahtjeva za naknadu štete
od zaštićene zvjeradi. Daleko najviše šteta prijavljeno je
u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji
(80 %), a najmanje u Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj
županiji. Kao jedna od mjera zaštite stoke od vukova
je donacija pastirskih pasa tornjaka (u minulom
razdoblju donirano je ukupno 132 štenadi pasa tornjaka)
te dodjela električnih ograda (donirano 69 ograda) koje
provodi Državni zavod za zaštitu prirode. Kako ništa
manji problem ne predstavlja ni utjecaj vuka na divljač,
poglavito srneću, 2006.g. u sklopu Pravilnika o sadržaju
i načinu izrade… lovnogospodarske osnove objavljene
su izmjene i dopune Stručnih podloga za bonitiranje…
kojima je predviđen znatno manji prirast u lovištima u
kojima obitava vuk u odnosu na lovišta gdje tog predatora
nema. S tim u vezi prilikom raspisivanja natječaja,
odnosno određivanja početne cijene lovozakupnine za
lovišta u kojima obitavaju krupne zvijeri,ista će morati
biti niža (prof. dr. sc, Marijan Grubešić,Davor Zeci
AntonijaBišćan).


Plan upravljanja vukom donesen 15. srpnja 2010.


U Planu je posebna pozornost dana pitanju poželjnom
i mogućem kapacitetu staništa za vuka (prof. dr.sc.
ĐuroHuber i sur.). U Hrvatskoj je gustoća prirodnog
plijena vuka (jelen, srna, divlja svinja) znatno ispod
mogućeg kapaciteta, što bitno ograničava i kapacitet
staništa za vuka. Postojeće veličine populacije vuka u
Hrvatskoj od 200 do 220 jedinki po svemu je sudeći
ujedno i u granicama kapaciteta staništa na raspoloživu
hranu, što potvrđuje izračun mogućeg broja vukova dobiven
kombiniranjem telemetrijskih podataka i modela
staništa vuka, posebno razrađen u ovome planu. Određena
pozornost posvećena je zakonodavnom okviru zaštite
vuka (IvnaVukšić), počevši od međunarodnih
sporazuma i propisa Europske Unije s područja zaštite
prirode kojih je RH potpisnica do doma ćih strateških
dokumenata i propisa od Zakona o zaš titi prirode


(2008) do zakona o lovstvu (2009), veterinarstvu


Slika3. Telemetrijski praćeni vukovi u čoporima Risnjak, Suho i


(2007), stočarstvu (2006) i Zakona o zaštiti životinja


Snježnik u Gorskom kotaru, Krasno u SjevernomVelebitu


(2006).Što se vuka tiče,on se nalazi na Dodatku II.


i Kozjak u Dalmaciji


Bernske konvencije,to jest na popisu strogo zaštićenih


(Izvor: Kusak 2009)




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 81     <-- 81 -->        PDF

519
vrsta koje je zabranjeno iskorištavati, uznemiravati i
ugrožavati njihova staništa. U Operativnom planu
uprav ljanja vukom u RH izrijekom stoji da se “iznimno,
krzno i lubanja odstrijeljenog vuka mogu ustupiti lovcu
koji je izvršio odstrjel ako je tako rješenjem dopustilo
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode; za-
molba za izdavanjerješenja podnosi se na obrascu koji
izdaje Ministarstvo; dopuštenjem se propisuju uvjeti
zadržavanja krzna i lubanje vuka, koji između ostalog
uključuju i zabranu njihova izlaganja, prodaje ili raz-
mjene, nuđenje na prodaju ili razmjenu i dr. u skladu s
odredbama Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o pre-
kograničnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama.
Uz prikaz stanja populacije i statusa zaštite vuka u
susjednim zemljama, Bosni i Hercegovini (brojnost po-
pulacije vuka pokazuje lagani porast i procjenjuje se na
600–650 jedinki uz godišnji ulov od 282 jedinke, uz
napomenu da je vuk u Republici Srpskoj nezaštićena
vrsta,a u Federaciji BiH lovostajem zaštićena vrsta) i
Sloveniji (stabilna populacija vuka u laganom porastu
iznosi 70–100 jedinki uz dozvoljeni godišnji odstrjel
od 15 jedinki) te provedbe i ocjene Plana upravljanja iz
2005. na punih 12 stranica uvršten je Operativni Plan
upravljanja vukom u Republici Hrvatskoj s pomnim
opisom svih aktivnosti, počevši od istraživanja i praće-
nja te očuvanja staništa do zahvata u populaciju vuka i
same provedbe Plana. Kako je Povjerenstvo za praće-
nje populacije velikih zvijeri dalo pozitivno mišljenje o
Planu, u skladu s člankom 96. stavkom 2 Zakona o za-
štiti prirode, 15.srpnja 2010. ministar kulture mr. sc.
Božo Biškupić donio je odluku o usvajanju Plana
upravljanja vukom u RH za razdoblje 2010. do 2015.g.
Alojzije Frković
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS
XXIII IUFRO SVJETSKI ŠUMARSKI KONGRES,
23–28. kolovoza 2010., Seul, Republika Koreja–
do sada održan najveći šumarski skup
Moto XXIII IUFRO svjetskog šumarskog kongresa
bio je “Šume za budućnost:održivost društva i oko li ša”,
domaćin je bila Republika Koreja.Kongres je održan u
najvećem multifunkcionalnom kongresnom i trgova-
čkom centru uAziji – COEX-u. Centar se prostire na
osam etaža, od kojih su četiri podzemne, a ukupne je po-
vršine 225 000 m
2
.Osim Konvencijske dvorane sadrži
još ukupno 89 dvorana za sastanke. Uz IUFRO organiza-
ciju, kao domaćin i organizator bio je uključen i Korejski
šumarski istraživački institut (KFRI). Republika Koreja
danas predstavlja 11-tu najveću ekonomsku svjetsku
silu, koja se spojem stare tradicije i novih tehnologija
transformirala u vodećeg gospodarskog diva (Slika 1).
Zadržavanjem svoje 5000 godina stare Konfucijevske
tradicije i jedinstvene kulture, uspjeli su i uz današnji
Slika 1. Spoj tradicionalnog i modernog Seula