DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Dostupnost plijena određuje veličinu i vitalnost vučje populacije Prema istraživanjima doc.dr. sc. Josipa Kusaka i sur. u razdoblju od 2005. do 2008. telemetrijski je praćena jedna vučica u Dalmaciji i naVelebitu te deset različitih vukova iz triju čopora u Gorskom kotaru. Rekord drži alfa vučica Hilda koja se prati gotovo 7 godina i do sada je najduže praćeni vuk u Hrvatskoj. Pripadnik je čopora Snježnik,u kojemu je izbrojeno 6 vukova na teritoriju od 35.800 ha. Što se tiče genetske strukture,istraživanja dr.sc.Tomislava Gomerčića pokazala su da vučja populacija u Hrvatskoj nije ugrožena nedostatkom genske raznolikosti, što će reći da ne treba očekivati probleme u smanjivanju populacije zbog prečestog križanja u srodstvu kako je to primijećeno u reintroduciranog risa. Kako je dostupnost plijena jedan od glavnih čimbenika koji određuju veličinu i vitalnost vučje populacije, tom je pitanju u Planu dana značajna pozornost, lučeći divlje parnoprstaše (srna, jelen, divlja svinja) od broja i vrste stoke. Prometnice, posebno autoceste, ograničavaju kretanje slobodno živućih životinja pa tako i vukova, a što je još gore na njima stradava ne mali broj vukova. U protekle četiri godine pod kotačima automobila ili na pruzi prosječno gine 5–9 jedinki ili 52 % ukupno stradalih vukova (28 jedinki). Kontrolirani zahvati u populaciju vuka Počevši od 2005. g. jedna od aktivnosti koja je bila navedena i u dosadašnjem Planu upravljanja vukom, a kojom bi se osiguralo dugoročno očuvanje populacije vuka u što skladnijem suživotu s ljudima, bila je kontrolirani zahvat u populaciju vuka. Prema podacima koje navode mr.sc. Jasna Jeremić iPatricijaOković od ukupno dopuštenog zahvata od 28 jedinki u razdoblju od 2005. do 2008. g. bilo je odstrijeljeno 15 vukova ili nešto više od 50 % plana. To međutim nije konačna brojka zabilježenog mortaliteta, jer je u istom razdoblju evidentirano stradanje 11 jedinki od krivolova. Navedene autorice obradile su i pitanje utjecaja vuka na domaće životinje, temeljeći svoj izvještaj na zapisnicima očevida šteta koje provode ovlašteni vještaci Ministarstva kulture.Tijekom protekle četiri godine (2005–2008, za 2009. podatci nisu još do kraja sređeni) zaprimljeno je i analizirano ukupno 5 355 zahtjeva za naknadu štete od zaštićene zvjeradi. Daleko najviše šteta prijavljeno je u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji (80 %), a najmanje u Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji. Kao jedna od mjera zaštite stoke od vukova je donacija pastirskih pasa tornjaka (u minulom razdoblju donirano je ukupno 132 štenadi pasa tornjaka) te dodjela električnih ograda (donirano 69 ograda) koje provodi Državni zavod za zaštitu prirode. Kako ništa manji problem ne predstavlja ni utjecaj vuka na divljač, poglavito srneću, 2006.g. u sklopu Pravilnika o sadržaju i načinu izrade… lovnogospodarske osnove objavljene su izmjene i dopune Stručnih podloga za bonitiranje… kojima je predviđen znatno manji prirast u lovištima u kojima obitava vuk u odnosu na lovišta gdje tog predatora nema. S tim u vezi prilikom raspisivanja natječaja, odnosno određivanja početne cijene lovozakupnine za lovišta u kojima obitavaju krupne zvijeri,ista će morati biti niža (prof. dr. sc, Marijan Grubešić,Davor Zeci AntonijaBišćan). Plan upravljanja vukom donesen 15. srpnja 2010. U Planu je posebna pozornost dana pitanju poželjnom i mogućem kapacitetu staništa za vuka (prof. dr.sc. ĐuroHuber i sur.). U Hrvatskoj je gustoća prirodnog plijena vuka (jelen, srna, divlja svinja) znatno ispod mogućeg kapaciteta, što bitno ograničava i kapacitet staništa za vuka. Postojeće veličine populacije vuka u Hrvatskoj od 200 do 220 jedinki po svemu je sudeći ujedno i u granicama kapaciteta staništa na raspoloživu hranu, što potvrđuje izračun mogućeg broja vukova dobiven kombiniranjem telemetrijskih podataka i modela staništa vuka, posebno razrađen u ovome planu. Određena pozornost posvećena je zakonodavnom okviru zaštite vuka (IvnaVukšić), počevši od međunarodnih sporazuma i propisa Europske Unije s područja zaštite prirode kojih je RH potpisnica do doma ćih strateških dokumenata i propisa od Zakona o zaš titi prirode (2008) do zakona o lovstvu (2009), veterinarstvu Slika3. Telemetrijski praćeni vukovi u čoporima Risnjak, Suho i (2007), stočarstvu (2006) i Zakona o zaštiti životinja Snježnik u Gorskom kotaru, Krasno u SjevernomVelebitu (2006).Što se vuka tiče,on se nalazi na Dodatku II. i Kozjak u Dalmaciji Bernske konvencije,to jest na popisu strogo zaštićenih (Izvor: Kusak 2009) |