DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 86 <-- 86 --> PDF |
524 IZ INOZEMNOGŠUMARSTVA FROM FOREIGN FORESTRY GOSPODARENJE DRŽAVNIM ŠUMAMAU BAVARSKOJ PRIMJER ŠUMARIJAOBERAMMERGAU Logo Bavarskih državnih šuma “Bavarske državne šume”, poduzeće je koje gospo- dari državnim šumama na području njemačke savezne države Bavarske.To je vrlo mlado poduzeće koje je u današnjem organizacijskom obliku osnovano 1. 7. 2005. godine. Bavarske šume gospodare sa 720.000 ha šuma i 85.000 ha ostalih površina. Godišnji etat je oko 5 mili- ju na prostornih metara,čime se svrstavaju među zna- čaj nije šumarske organizacije u Europi i vodeće u Njemačkoj. S oko 3.000 zaposlenih predstavljaju i jed- nog od važnijih poslodavaca. Centrala bavarskih šuma smještena je u Regens- burgu,a čitavu Bavarsku pokriva 41 šumarija, koje go- spodare s 370 gospodarskih jedinica. Proizlazi da je prosječna gospodarska jedinica od oko 2.000 ha (ne ra- čunajući tzv.ostale površine). Šumarija Oberammergau Šumarija Oberammergau jedna je od 41 šumarije na Slika 1. Karta Bavarske s lokacijama šumarija i ostalih radnih jedinica (detaljnije na www.baysf.de) Šumarije (41) Ostale radne jedinice bavarskih državnih šuma (7) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 87 <-- 87 --> PDF |
području Bavarske, a gospodari državnim šumama južne Bavarske smještene u alpskom području. Na ukupnoj površini od 28.600 ha, gospodarenje se provodi na 28.000 ha . Sipina (sipara) ima oko 4.200 ha, ostale površine 16.000 ha i golih stijena i liticana površini od 8.500 ha. Specifičnosti šuma, njihova flornog sastava i gospodarske namjene proizlaze iz reljefnih, geoloških i klimatskih specifičnosti.Tespecifičnosti u velikoj mjeri diktiraju funkciju šume te način gospodarenja. Glavnina šuma nalazi se na nadmorskoj visini od 700 – 1440 mnv, stoga su sastojine razdjeljene obzirom na geološki podlogu, tlo i nagnutost terena navisoko gorsko područje i udoline. U visokom gorskom području razlikuju se tri tipa staništa: – fliš iz razdoblja Krede s plitkim slojem tla, izraženom erozijom ili nanosima materijala (sipine); – vapnenačke rendzine iz razdobljaTrijasa, plitko tlo s ograničenim kapacitetom za vodu; – duboka tla koja su između stijena,a potječu iz razdoblja Krede i Jure U udolinama,na zaravnima ili blago nagnutim terenima nalaze se duboka i plodna tla iz dobaTercijara, a karakterizira ih znatan udio pješčenjaka, odnosno mla di morenski nanosi vapnenca iz razdoblja Kvartara.To su udoline uz vodotoke i u podnožju visokih masiva, te predstavljaju najkvalitetnija staništa za vegetaciju, odnosno sastojine. Vrlo značajnu ulogu ima klima koju karakteriziraju obilne oborine i niske temperature. Na promatranom području godišnji prosjek oborina je između 1000 i 2000 mm. Obzirom da su ovdje izraženi ekstremi (obilne kiše, velike količine snijega),ukratkom razdoblju dolazi do velike količine vode ili snijega,što redovito izaziva pojavu lavina ili bujičnih tokova, a to se odražava još uvijek prisutnom snažnom erozijom. Osnovni cilj gospodarenja bavarskim šumamateme lji se na prirodnim sastojinama,a ostvarujese u međusobnom odnosu ekologija – ekonomija – društvena zajednica i na načelu dijaloga i transparentnosti. Sve obveze vezane uz gospodarenje šumama,ali i divljači, jer šuma rija gospodari i lovištem također od 28.000 ha, obavlja ukupno 75 dje latnika, sljedeće strukture: – 2voditelja (upravitelja šumarije), – 2voditelje administracije, – 1servisna osoba, – referent zanekretnine, – referent zašume, – 5 namjesnika (administratora), od toga 3 s punim rad nim vremenom i 2 s pola radnoga vremena, – 44 šumska radnika, – 9lovnika, – 10 revirnika, od čega 2 u nizinskom području. Najveći dio šuma nalazi se na nadmorskoj visini između 700 i 1400 mnv, a zastupljene su s prirodnim mješovitim sastojinama smre ke, jele, bukve i gorskog javora. Omjer smjese varira ovisno o visi ni, ekspoziciji, inklinaciji, ocjedi tosti i dubini tla. Na južnim ekspozicijama uz navedene vrste redovito se javlja kao primjesa bor imukinja. U predalpskom prostoru nalazimo pretplaninske bukovo-jelove sastojine sa smrekom i nešto ostale listače. S obzirom na način gospodarenja ovim sastojinama, a posebno zbog njihove značajne zaštitne funkcije prevladavaju starije sastojine (iako se načelno gospodari preborno). Slika 2. Shema održivog gospodarenja bavarskih državnih šuma (prevela i prilagodila: Linda Bjedov) Gle dano po dobnim razredima čak |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 88 <-- 88 --> PDF |
52 % sastojina je IX.dobnog razreda ili starije,a mlađi dobni razredi (I –VIII) zastupljeni su sa 5–7% u ukupnoj površini. U visokoplanins kom području je oko 9.500 ha sas to ji na starijih od 160 go dina, te sastojine osnovane su 1845 godine. Što se razvojnih stadija sastojina tiče,u visokoplaninskom području je oko 37% mladih sastojina (pomladak, mladik),a 63% su starije sastojine. Što se tiče zastupljenosti vrsta,u drvnoj zalihi dominira smreka sa čak 67% udjela, bukva je zastupljena s 12%, jela sa 6%, bor sa 4%,aostale listače i četinjače sa 11%. Strukture sastojina s obzirom na zastupljenost vrsta također su u znaku smreke, naime čistih smrekovih sastojina je ukupno 40 %, smreka s primjesama listača zauzima 25%, dok je mješovita sastojina smreke, jele, bukve i javora na 23% površine.Listače (uglavnom bukove sastojine)zastupljene su s 10%, a smreka s os ta lim četinjačama zauzima samo 2%sastojina. Zanimljiva je i debljinska struktura stabala, kojih je u prosjeku 272 kom/ha. Stabla prsnog promjera do 25 cm zastupljena su sa 14%, od 25 – 35 cm sa 27%, od 36–47 Slika 3. Tehnička zaštita od lavina (Foto:M. Grubešić) s 31%,a preko 48 cm sa 28%. Prema zastupljenosti deb ljinskih razreda ne može se govoriti o prebornom go- s podarenju,a što prethodno potvrđuje i starosna struktura sastojina. Iako se radi o sastojinama gorskog i visokoplaninskog područja sa specifičnom klimom, odnosno kratkim vegetacijskim razdobljem,prosječni prirast iznosi 3 5,2 m/ha. Već je spomenuto više funkcija ovih sastojina. S obzirom na namjenu prilagođeno je i gospodarenje pojedinim sastojinama. Ovisnoo specifičnosti staništa i važnost zaštitne uloge šume, sukladno bavarskom zakonu o šu- mama, na ovome prostoru zaštitnu ulogu ima 15.500 ha šume, u okviru zaštite prirode (zaštićena područja) nalazi se čak 23.600 ha, aposebno zaštićenih područja (FFH)je na 8.500 ha.(FFH= Fauna-Flora-Habitat). Specifičnu zaštitnu ulogu šuma ima,prema namje ni, u sljedećem opsegu: – zaštita tla – 11.100 ha, – zaštita voda – 23.600 ha, – zaštita od lavina – 5.500 ha, – zaštita staništa – 7.800 ha. Slika 4. Biološka zaštita od lavina – zadaća šumara (Foto:M. Grubešić) Slika5. Sudionici ekskurije tijekom obilaska sastojina šumarije Slika 6. Detalj iz sastojine smreke u okolici Oberammergaua Oberammergau uz stručno vođenje direktora gospodina (Foto: M. Grubešić) Meinharda Süssa (prvi s desna) (Foto: M. Grubešić) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Štete od divljači Zbog relativno velike brojnosti divljači na ovom području (u lovištu obitava oko 2.000 grla jelenske divljači, oko 3.000 grla srneće divljači i oko 2.000 divokoza), veliki problem predstavljaju štete od divljači na mladim sastojinama i stablima koje nastaju guljenjem kore i brštenjem. Guljenje kore – oko 25% smrekovog pomlatka, odnosno oko 22 % mladih stabala promjera 12–23 cm biva oguljeno od divljači,a što čini oko 50 % mase u tom razvojnom stadiju koja je oštećena. Brštenjem također nastaju enormne štete, s obzirom da se povećanjem broja divljači i ove štete znatno povećavaju. Praćenjem šteta koje nastaju kao posljedica brsta,utvrđeno je da su se štete u proteklih desetak godina znatno povećale,tako da su 1997.godine u odnosu na 1985. godinu povećanja brštenja na jeli za 80%, na bukvi za 190%,a na ostalim listačama čak za 380%. Tako velike štete primorale su šumariju da osnuje tzv.Wintergatere (zimovališta) koja su ograđena, u njih se na hranu primami veći dio fonda jelenske divljači iz otvorenog lovišta te se tijekom zime tu intenzivno hrani (i drži u ogradi) kako bi se izbjeglo brštenje u otvo renom dijelu lovišta. U proljeće se ta divljač ispušta ponov no u otvoreni dio lovišta. Šumarstvo kao gospodarstvo Glavna zadaća šumarstva je: – postizanje mješovite sastojine sa stabilnom i trajnom strukturom, bez oplodnih ili čistih sječa, – preferirajuće vrste su jela i bukva, – minimalne površine u obnovi su: pomladak 100 ha, mladik 150 ha, – saniranje zaštitnih šuma – ponovno pošumiti oko 60 ha, – svesti štete od brštenja kod jele i bukve ispod 20%, a kod ostalih listača ispod 30%. Etat i prirast Prema izmjerama i propisima iz 2005.godine utvr 3 đen je godišnji prirast od 141.000 m, godišnji etat tada 3 je propisan od 84.000m. Od 2009. godine povećan je etat na temelju uputa odjela za uređivanje šuma na 3 95.000m. Prepoznatljivo gomilanje drvnih zaliha od otprilike 3 133.000m godišnje odvija se pretežno ponamjenskim kategorijama razvijenihi nerazvijenih (inicijalna faza sastojine)zaštićenih šuma. U zaštićenim šumama osiguravanje i poboljšanje zaštitnih funkcija imaju apsolutni prioritet, dok samo iskorištavanje stoji u drugom planu i najčešće zahtijeva privlačenje žičarom (da se zaštiti tlo, prizemo rašće i pomladak). Oko 72% iskorištavanja pripada u namjensku kate goriju gospodarske šume(5.436 ha), 26 % pripada u ka tegoriju razvijenezaštićene šume(3.584 ha) i samo 2% u kategoriju nerazvijene zaštićene šume (5.951 ha). Torezultira visokom starosti sastojine i odgovara uzgajanju planinskih šuma sukladno pravilima zaštite prirode. Obnova sastojina Propisi nalažu uzgojne radove i to 110 ha obnove sastojina (pomlađivanja) te 223 ha na njezi podignutih sastojina. Glavna zadaća šumara kod uzgojnih radova je uzgoj stabala listača. Želja je da se u kasnijim razvojnim fazama sastojine smanji dominacija smreke. Stoga je u mladim sastojinama zadaća regulacija omjera smje se radi osiguranja mješovitosti sastojine u kojoj će značajniju zastupljenost imati listače i jela. Umjetno pošumljavanje Godišnje se treba pošumiti sjetvom ili sadnjom sadnica 30 ha novih sastojina – kultura. Od toga 40 % kultura treba podići u nizinskom dijelu,a 60% u visokoplaninskom području.Težište kod odabira vrsta je na jeli i bukvi. Ekonomski pokazatelji gospodarenja Troškovi i zarada: – Prihodi šumarije (6,5 mil. €): – 4,7 mil. € od drvne mase, – 1,1 mil. € od korištenja ustanova, – 0,35 mil. € od lovstva, – 0,2 mil. € iz subvencija. Troškovi (6,5 mil. €): – plaće 3,6 mil. € – sječa 0,6 mil. € – transport drva 0,6 mil. € (odnosi se na iznošenje drva od panje do prometnice, s obzirom da se većina izvlači žičarama), – vanjski transport 0,5 mil. € (odnosi se uglavnom na kamionski prijevoz). Područje poslovanja šumom i drvom sastoji se od zahtjevne metode sječe drva na strmom terenu. Sječa i transport mogu se samo uvjetovano racionalizirati i mehanizirati. Šumski radnici U posljednje vrijeme šumarija Oberammergau zapošljava 45 šumarskih radnika, od čega su tri poslovođe. Govoreći o kvalitetnom planu i rasporedu poslova, ovi radnici obave oko 50 % poslova na sječi i izradi. Ponajprije rade na sječi i izradi u starim sastojinama s kvalitetnom drvnom masom. Ostali poslovi na kojimrade su poslovi pošumljavanja, na uzgojnim radovima i posebno na poslovima saniranja zaštitnih sastojina. Preostalih 50 % sječe i izrade obavljaju vanjski izvođači, odnosno registrirane firme ili privatni poduzetnici koji na natječaju dobiju propisani posao.Vanjski suradniciza predviđene radove koriste tešku mehanizaciju poput harvestera i jednojarbolnih žičara. Cijena takvih poslova računa se između 12–26 €/prm, ovisno koristi li se samo harvester ili je u kombinaciji i žičara. Prijevoz drva Od ukupnesječive mase oko 60% prodaje se (odnosno otpremi) sa stovarišta, oko 35% franko šumska |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 90 <-- 90 --> PDF |
cesta, a samo 5% na panju; tu se radi ponajprije o ogrjevnom drvu koje si lokalno stanovništvo samo izrađuje, odnosno otprema. Tehničko drvo uglavnom prevoze vanjski suradnici, odnosno registrirane firme – privatnici za te poslove, a cijena prijevoza je definirana prijevoznim tarifama na razini bavarskih državnih šuma. Cjelokupni godišnji etat od oko 85.000 prm prodaje se pilanama (drvnoj industriji), kupcima ogrjevnog drva ili sječka (biomasa) kupcima u regiji (Bavarska,Tirol). Glavninu tehničkog drva (smrekovih trupaca) kupuju veliki drvoprerađivači u krugu 50–120 km, i nešto manje pilane koje uzimaju trupce najbolje kvalitete. Kod uzimanja kvalitetnijih sortimenata najvažniju ulo gu imaju kupci iz JužnogTirola. Od prodanih sortimenata izrađuje se tehničko drvo, celuloza, a sječka se koristi za bioenergiju. Listače imaju manje značenje, nešto bukovine se pre rađuje u tvornicama namještaja,ali glavnina listača slu ži kao ogrjevno drvo, što uzimaju uglavnom privatni kupci, odnosno lokalno stanovništvo. Lovno gospodarenje U lovištu kojim gospodari šumarija na površini nešto većoj od 28.000 ha definirana je lovnoproduktivna površina za srneću i jelensku divljač na oko 28.000ha, za divokozu od 14.150 ha te samo za srneću divljač u nizinskom području na 3.600 ha. Na toj površini i sa zavidnim matičnim fondom godišnje se odstrijeli (podaci o realizaciji za 2007/08. lovnu godinu): – 460 grla jelenske divljači – 1.031 grlo srneće divljači – 593 divokoze. Lovno gospodarenje u sklopu integralnog gospodarenja ima zadaću da preživače održava u optimalnom broju koji će omogućiti pomlađivanje sastojina,odnos no glavnih vrsta drveća, bez ograđivanja,a da štete uz ro kovane brštenjem budu podnošljive. Zadaća je da se brštenje svede ispod 20% na jeli i bukvi te ispod 30% na ostalim listačama. Kako je već ranije spomenuto, jedna od važnijih zadaća stručnog osoblja zaduženog za lovište i divljač je omogućiti prirodno (biološko) saniranje zaštitnih sastojina, koje se prostiru na gotovo 2.000 ha. Stoga se posebno realizacija odstrela usmjerava upravo na divljač na tim površinama kako bi se maksimalno smanjio utjecaj divljači brstom na te sastojine i njihovu obnovu. Trofejni odstrel nije prioritet u lovnom gospodarenju, iako se realizira, posebno kod jelenske divljači i divokoza; primarni cilj je zapravo proizvodnja divljačine (mesa divljači). Značajan dio odstrela realizira se putem pojedinačnih gostiju, kojih je tijekom godine preko 200, a lovi se uglavnom šuljanjem (prikradanjem, Pirsch). Također značajan dio odstrela, posebno uzgojnog i redukcijskog odstrela, realizira samo osoblje. Lovište je podijeljeno u revire,tako da je profesionalno osoblje zaduženo za lovno gospodarenje (lovnici) zaduženo za oko 1.500 ha,a šumari (revirnici), koji uz šumarske poslove dijelom provode i mjere gospodarenja lovištem,zaduženi su za prosječno 550 ha. Zadaća je jasna:u svakom reviru potrebno je izvršiti plan odstrela sukladno propisima. Što se gospodarenja s divljači tiče,propisana je prihrana samo za jelensku divljač, dok se ostala ne prihranjuje. Radi smanjenja šteta brstom i guljenjem, te jednostavnijim načinom prihrane, nadzora populacije i drugih pogodnosti, u lovištu je formirano 9 tzv.Wintergatera, odnosno ograđenih površina u kojima se ujesen okupi većina jelenske divljači i u tom se prostoru redovito prihranjuje. Ekologija i zaštita prirode Kroz prikaz sastojina i njihove namjene uočava se činjenica da dio šume ima posebno važnu ulogu u zaš titi staništa od lavina, erozije ili zaštita posebno vrijednih ekoloških područja (staništa rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta). Za svaki segment ekologije i zaštite prirode jasno su definirana područje i mjere koje se u njima trebaju provoditi. Valja napomenuti da je na promatranom prostoru čak 23.600 ha koji su svrstani u područje zaštite prirode. Uz zaštitu prirode,ovaj prostor predstavlja vrlo značajne turističke destinacije tijekom čitave godine. Napo menimo samo područje Garmisch – Partenkirchena kao svjetski poznate skijaške i destinacije skijaških sko kova. Druga turistička atrakcija je poznati dvorac bavarskog kralja Ludviga II – LINDERHOF, koji je cilj brojnih posjetitelja. Potom i sam gradić Oberammergau, koji je nadaleko poznat po kazališnim predstavama – Prikazanje muke Isusove (Passionspil),koje su se održavale upravo tijekom 2010. godine u vremenuu od 15.5. – 3. 10. 2010. godine, ukojemu razdoblju se odr žalo točno 100 predstava,a svaku posjeti oko 2500 gle datelja, koliko je kapacitet kazališne dvorane. Tase pred stava priređuje svakih 10 godina. Inače je cijelo područje,koje je pod upravom šumarije Oberammergau, vrlo atraktivno turistički i rekreativno, zbog čega, posebno vikendom, dolazi do prevelikog “pritiska” turista na to područje, gdje je upravo šuma cilj mnogih posjetitelja. Više na Web stranicama: www.hkisdt.hr www.schlosslinderhof.de www.baysf.de www.baysf.de/no_cache/de/startseite/standorte.html www.baysf.de/uploads/media/Uebersichtskarte_Web_ ohne_Rahmen.pdf Prof. dr. sc. Marijan Grubešić Silvija Zec dipl. ing. šum. |