DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 9     <-- 9 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459


UDK 630* 187 + 188 (001)


ŠUMSKA VEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE
(DALMACIJA, HRVATSKA)


FORESTVEGETATION OF THE ISLAND OF VRGADAAND ITS ISLETS
(DALMATIA, CROATIA)


Marija PANDŽA1, Vesna KRPINA2


SAŽETAK: U radu su analizirane fitocenološke značajke vegetacije na području
otočne skupine Vrgada (otoci zadarskog arhipelaga). S obzirom da
otok Vrgada u svom najvišem dijelu vrh Strabinovac doseže visinu od 112 m,
na njoj možemo razlikovati samo mediteransko-litoralni vegetacijski pojas.
Taj je pojas zastupljen u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, a najznačajnija
zajednica je Myrto-Quercetum ilicis, a na zaštićenim položajima Vrgade, te na
južnoj i jugozapadnoj ekspoziciji otoka i na otočićima zastupljena je stenomediteranska
asocijacija Pistacio-Juniperetum phoeniceae. Ukupno je napravljena
31 fitocenološka snimka. Snimke su rađene i analizirane po metodi
Braun-Blanquet-a. Na svim snimkama provedene su dvije metode numeričke
analize - klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje. Rezultati su prikazani
u tablicama 1–5 klasičnim prikazom fitocenoloških snimaka, a numeričkom
analizom dobiven je grafički prikaz (sl. 3 i 4). Sintaksonomskom
analizom utvrđene su šumske zajednice gariga –Erico-Cistetum creticiH-ić
1958 i makije: Myrto-Quercetum ilicis (H-ić 1963) Trinajstić (1976) 1985,
Fraxino orno–Quercetum ilicisH-ić (1956) 1958,Pistacio-Juniperetum phoeniceaeTrinajstić
1987 i Querco ilici-Pinetum halepensisLoisel 1971.


Osim ovih zajednica koje se jasno uočavaju na terenu, dio otoka Vrgade i
otočića Arntina obraštaju sastojine alepskog bora koji se spontano širi, a na
otočiću Murvenjaku sastojine mirte i tršlje –Myrto-Pistacietum lentisciMolinier
(1936, 1954) Rivas Martinez 1975.


Ključne riječi:Myrto-Quercetum ilicis,Pistacio-Juniperetum phoeniceae,
numerička analiza, otok Vrgada i vrgadski otočići, Dalmacija, Hrvatska


UVOD – Introduction
Tijekom 2009. i 2010. godine obavljen je niz floris -Vrgade i druga hrid Kamičić – južno od Vrgade) te tri
tič kih i vegetacijskih istraživanja 14 malih otočića i otočićaArtina, Obrovanj i Rakita(Piljac-Kosović
hri di uz otok Vrgadu (zadarski arhipelag). 2009).Tijekom izrade vegetacijske karte Republike Hrvatske
nisu obavljena kartiranja Vrgade. Horvatić


U bioklimatskom smislu otokVrgada pripada biokli (
1934, 1939, 1957, 1958, 1961-1962, 1963, 1963a,


mi sveze Quercion ilicis.Vegetacija te sveze u fitogeo1964,
1967, 1971) koji je fitocenološki istraživao istoč


grafskom pogledu pripada eumediteranskoj vegetacijskoj
no jadranske otoke ne spominje otok Vrgadu.


zoni mediteranske fitogeografskeregije(usp. Trinajs tić
1998).Tijekom 2003. i 2004. g. obavljena su floristi -Vrgada je 50-tih i 60-tih godina 20. st. pošumljačka
istraživanja otokaVrgade. Uz Vrgadu istraživanjima vana alepskim borom (Pinus halepensisMill.).Bor se
su obuhvaćene dvije hridi(hrid Kamičić – sjeverno od spontano širi i obrašta veliku površinu otoka.Uz bor na
otoku je makija crnike, unutar koje se jasno mogu razli1
Dr.sc. Marija Pandža, Murterskih iseljenika 5, HR-22243
Murter, Hrvatska (Croatia) (marija.pandza@si.t-com.hr)
kovati– inicijalni stadij sa zajednicomgariga i termi2
Mr.sc.Vesna Krpina, dipl. ing. šum.; Hrvatske šume d.o. o.
nal ni stadij sa zajednicama Myrto-Quercetum ilicis
Zagreb; Uprava šuma podružnica Split; Šumarija Biograd,
Tri najstić (1976) 1985.
Put Grande bb, Biograd n/m (vesna.krpina@ hrsume.hr)