DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 91 <-- 91 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 3, svibanj-lipanj 2010. godine izdvajamo: IacopoBenetti,ChristianCiampi,Claudio Fagarazzi, Sandro Sacchelli: Utjecaj klimatskih pro mjena na šumarstvo Toskane – procjena šteta Posljednjih desetljeća učestale su rasprave o sposob nosti šuma za prilagodbu na klimatske promjene i mogućnosti šteta koje mogu nastati.Za identifikaciju i procjenu ekonomskih šteta, koje proizlaze iz klimatskih promjena donijeti su mnogi prijedlozi (Ford i Smit 2004,Ackerman iStanton 2004.g.). Isti su vezani na područje (lokalno do internacionalno), trajanje (štete na kratki, srednji i dugi period), te promatrano područje (poljoprivreda, šumarstvo, turizam itd.). Kad se radi o šumarstvu treba neizbježno voditi računa o multifunkcionalnosti šuma, pa je potrebno definirati prioritete proučavanja. Po postavkama Europske komisije (Prilagodba i klimatske promjene, 2009.g.) ri zik štete ovisi o dva čimbenika: ranjivost promatranog šumskog sustava (nemogućnost prilagodbe klimatskim promjenama i meteorološkim ekstremima) i otpornost sustava tj. kapacitet sustava koji bi prihvatio pretunbacije, zadržavajući istu strukturu i način funkcioniranja. Ranjivost i otpornost šumskih sustava ovisi o dva čimbenika: ambijentalne karakteristike (ekološke, morfološke i geološke) i mogućnosti interveniranja lokalnog socijalno-ekonomskog sustava na ublažavanje šteta. Procjena šteta od klimatskih promjena je neizvjesna zbog nepoznavanja budućeg učinka bilo u kvantitativnom smislu, bilo u prostornom rasporedu te utjecaju raznih ambijentalnih i socijal-ekonomskih čimbenika i sinergije između ranjivosti i otpornosti sustava. Posljednjih 30 godina razvijene su mnoge metode za obradu podataka, koje su valjano primjenjive na procjenu negativnog učinka klimatskih promjena. Odnos ranjivosti i otpornosti šumskih sustava procjenjuje se pomoću teorijeDempster-Shafer (1976.g.). Cilj procjene je dobiti što realnije pokazatelje, na temelju kojih se mogu vrednovati štete. U ovom slučaju metodologija analize primijenjena je na procjenu ekonomske (bolje financijske) štete, koja proizlazi iz gubitka proizvodnje tradicionalnih šumskih proizvoda, kao posljedica promjene prosjeka klimatskih parametara i učestalosti meteoroloških ekstrema. Parametri koji omogućuju ove procjene su: bibliografski podaci, sugestije operativaca produktivnog sektora i empiričke procjene.Valjanost hipoteze zasniva se na tri ključna koncepta: mogućnost, vjerojatnost i logička prihvatljivost. Unutar šumskog sektora na otpornost sustava utječu: šumsko uzgojne intervencije, pristup u šumske zone radi gospodarskih intervencija, zaštita prirodnih područja, varijabilnost šumskih vrsta i raznolikost krajolika. Na ranjivost šumskih sustava utječu: vjetar, suša, promjena fitoklimatskih prosjeka, nagib i ekspozicija. Ekonomska šumska šteta po ovoj metodi proizlazi iz razlike pune predviđene vrijednosti šume u određenom periodu i aktualne vrijednosti umanjene za gubit ke uzrokovane klimatskim promjenama. Predviđanja su vršena za razdoblje 2036., 2067. i 2099.g. Najlošija situacija u šumamaToskane odnosi se na planinsko područjeApenina, a potencijalne štete najviše će se očitovati na bukvi i kestenu. Od ukupne površine toskanskih šuma (1 032 632 ha) predviđa se da će 2036. g. biti jako oštećeno 23 %, 2067. g. 50%,a 2099.g. 69%, što bi za cijelo razdoblje iz nosilo 117 873 000 €, od čega će gotovo polovina povr šine imati štetu manju od 100 €/ha. Metoda Dempster-Shafer također omogućuje kvantificiranje novčanih šteta vezanih za vanjske ambijentalne utjecaje, koji su potencijalno primjenjivi za analizu, a u svakom slučaju daje solidnu osnovu za monitoring i ublaživanje ekonomskih šteta od klimatskih promjena. Federica Alisciani, Francesco Carbone: Novo zelandsko iskustvo u trgovini kvotama ugljika šum skihorganizacija U sadašnjem razdoblju još nisu realizirane sve inicijative predviđene protokolom iz Kyota, već se smatraju potencijalima.To se odnosi i na šumski sektor, gdje još uvijek ne postoji modalitet sudjelovanja u komercijalizaciji prava koja proizlaze iz uskladištenja ugljika iz atmosfere. Obveza Italije, koja proizlazi iz protokola iz Kyota, je redukcija emisije stakleničkih plinova do 2012.g. u iznosu od 6,5% u odnosu na emisiju 1990. g.Već 2006. g.ustanovljeno je povećanje emisije u iznosu od 9,9%, te se obveza smanjenja popela na 16,4%. U novije vrijeme je ustanovljeno opadanje emisije zbog povećane cijene energije, blaže klime i ekonomske krize. Učešće šumskog sektora u nacionalnoj redukciji ocjenjuje se na 15% ili 16,2 milijuna tona CO godišnje, što omogućuje 2 |