DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 91     <-- 91 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI BOOKS AND MAGAZINES
(Scientific and professional)


L’ITALIA FORESTALE E MONTANA
(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje
Akademije šumarskih znanosti – Firenze)


Iz broja 3, svibanj-lipanj 2010. godine izdvajamo:
IacopoBenetti,ChristianCiampi,Claudio Fagarazzi,
Sandro Sacchelli: Utjecaj klimatskih
pro mjena na šumarstvo Toskane – procjena šteta


Posljednjih desetljeća učestale su rasprave o sposob
nosti šuma za prilagodbu na klimatske promjene i
mogućnosti šteta koje mogu nastati.Za identifikaciju i
procjenu ekonomskih šteta, koje proizlaze iz klimatskih
promjena donijeti su mnogi prijedlozi (Ford i Smit
2004,Ackerman iStanton 2004.g.). Isti su vezani
na područje (lokalno do internacionalno), trajanje (štete
na kratki, srednji i dugi period), te promatrano područje
(poljoprivreda, šumarstvo, turizam itd.).


Kad se radi o šumarstvu treba neizbježno voditi računa
o multifunkcionalnosti šuma, pa je potrebno definirati
prioritete proučavanja. Po postavkama Europske
komisije (Prilagodba i klimatske promjene, 2009.g.) ri zik
štete ovisi o dva čimbenika: ranjivost promatranog
šumskog sustava (nemogućnost prilagodbe klimatskim
promjenama i meteorološkim ekstremima) i otpornost
sustava tj. kapacitet sustava koji bi prihvatio pretunbacije,
zadržavajući istu strukturu i način funkcioniranja.


Ranjivost i otpornost šumskih sustava ovisi o dva
čimbenika: ambijentalne karakteristike (ekološke, morfološke
i geološke) i mogućnosti interveniranja lokalnog
socijalno-ekonomskog sustava na ublažavanje šteta.
Procjena šteta od klimatskih promjena je neizvjesna
zbog nepoznavanja budućeg učinka bilo u kvantitativnom
smislu, bilo u prostornom rasporedu te utjecaju
raznih ambijentalnih i socijal-ekonomskih čimbenika i
sinergije između ranjivosti i otpornosti sustava.


Posljednjih 30 godina razvijene su mnoge metode
za obradu podataka, koje su valjano primjenjive na procjenu
negativnog učinka klimatskih promjena. Odnos
ranjivosti i otpornosti šumskih sustava procjenjuje se
pomoću teorijeDempster-Shafer (1976.g.). Cilj
procjene je dobiti što realnije pokazatelje, na temelju
kojih se mogu vrednovati štete.


U ovom slučaju metodologija analize primijenjena je
na procjenu ekonomske (bolje financijske) štete, koja
proizlazi iz gubitka proizvodnje tradicionalnih šumskih
proizvoda, kao posljedica promjene prosjeka klimatskih
parametara i učestalosti meteoroloških ekstrema.


Parametri koji omogućuju ove procjene su: bibliografski
podaci, sugestije operativaca produktivnog sektora
i empiričke procjene.Valjanost hipoteze zasniva se
na tri ključna koncepta: mogućnost, vjerojatnost i logička
prihvatljivost.


Unutar šumskog sektora na otpornost sustava utječu:
šumsko uzgojne intervencije, pristup u šumske zone radi
gospodarskih intervencija, zaštita prirodnih područja,
varijabilnost šumskih vrsta i raznolikost krajolika. Na
ranjivost šumskih sustava utječu: vjetar, suša, promjena
fitoklimatskih prosjeka, nagib i ekspozicija.


Ekonomska šumska šteta po ovoj metodi proizlazi
iz razlike pune predviđene vrijednosti šume u određenom
periodu i aktualne vrijednosti umanjene za gubit ke
uzrokovane klimatskim promjenama.


Predviđanja su vršena za razdoblje 2036., 2067. i
2099.g. Najlošija situacija u šumamaToskane odnosi
se na planinsko područjeApenina, a potencijalne štete
najviše će se očitovati na bukvi i kestenu.


Od ukupne površine toskanskih šuma (1 032 632 ha)
predviđa se da će 2036. g. biti jako oštećeno 23 %,
2067. g. 50%,a 2099.g. 69%, što bi za cijelo razdoblje
iz nosilo 117 873 000 €, od čega će gotovo polovina povr
šine imati štetu manju od 100 €/ha.


Metoda Dempster-Shafer također omogućuje kvantificiranje
novčanih šteta vezanih za vanjske ambijentalne
utjecaje, koji su potencijalno primjenjivi za analizu, a u
svakom slučaju daje solidnu osnovu za monitoring i
ublaživanje ekonomskih šteta od klimatskih promjena.


Federica Alisciani, Francesco Carbone: Novo
zelandsko iskustvo u trgovini kvotama ugljika
šum skihorganizacija


U sadašnjem razdoblju još nisu realizirane sve inicijative
predviđene protokolom iz Kyota, već se smatraju
potencijalima.To se odnosi i na šumski sektor, gdje još
uvijek ne postoji modalitet sudjelovanja u komercijalizaciji
prava koja proizlaze iz uskladištenja ugljika iz atmosfere.


Obveza Italije, koja proizlazi iz protokola iz Kyota,
je redukcija emisije stakleničkih plinova do 2012.g. u
iznosu od 6,5% u odnosu na emisiju 1990. g.Već 2006.


g.ustanovljeno je povećanje emisije u iznosu od 9,9%,
te se obveza smanjenja popela na 16,4%. U novije vrijeme
je ustanovljeno opadanje emisije zbog povećane
cijene energije, blaže klime i ekonomske krize. Učešće


šumskog sektora u nacionalnoj redukciji ocjenjuje se na


15% ili 16,2 milijuna tona CO godišnje, što omogućuje


2




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 92     <-- 92 -->        PDF

aktiviranje tržišta vrijednog oko 230 mi lijuna Eura godišnje
za idućih 5 godina u korist šums kog sektora.


Prva iskustva stečena su u Novom Zelandu, gdje je
aktiviran EmissionTrading Sheme (ETS), u koji su kao
prvi ekonomski sektor uključeni šumski posjednici
(2007. g.). ETS nudi firmama najpovoljniji način za redukciju
emisija (izravna redukcija, kompenzacija, prodaja
itd), te omogućava transfer prava, ali i odgovornost
šumovlasnika u okviru svoje djelatnosti.


Novozelandska vlada vrši distribuciju osnovnih
pra va za emisiju New Zeland Units (NZUs – besplatno
ili putem licitacije) koja se poslije mogu slobodno razmjenjivati,
kao stečena prava (na primjer povećanjem
šumskih površina). Svaka jedinica NZUs odgovara toni
ugljičnog dioksida iz atmosfere i može se slobodno
razmjenjivati na novozelandskom i inozemnom tržištu.


Svi sudionici obvezni su posjedovati NZUs zbog pokrića
svoje emisije, a kada prekorače dozvoljenu emisiju
trebaju je kompenzirati kupnjom na tržištu. Neispunjavanje
obveza se administrativno kažnjava. Osnovni
administrativni instrument je Registar na kojemu se zasniva
shema i gdje je registriran protok NZUs na tržištu.
Registar ne donosi informacije o cijeni jedinice NZUs.
ETS je koncipiran tako da je moguće vršiti buduće prilagodbe,
koje proizlaze iz klimatskih promjena poslije
2012. g. Različit je pristup za šume koje su postojale
prije 1999. g., te za nove pošumljene površine za koje se
predviđa slobodno raspolaganje pravima.


Jedinice NZUs dodjeljuju se na osnovi površine i starosti
šume i datuma kupnje zemljišta.Tako na primjer
vlasnici koji su kupili zemljište prije 2002. g. dobivaju
60 NZUs po hektaru, a za naknadne kupnje dodjeljuje se
30 NZUs po hektaru. Za one koji polažu pravo na državno
zemljište rezervirano je 18 jedinica po hektaru.


Već više godina vlada Novog Zelanda razvija politiku
ohrabrenja podizanja šume na novim nepošumljenim
terenima, stvarajući tako mogućnost vlasnicima da
ostvare pravo na jedinice po Kyotu na temelju uskladištenog
ugljika iz atmosfere. Predviđene su i porezne
olakšice. Mali šumovlasnici mogu prava i rizike koji
proizlaze iz emisije predati državi, a njima ostaju prihodi
od prodaje šumskih proizvoda.


Italija je nedavno osnovala Nacionalni registar poljoprivredno-
šumskog uskladištenja ugljika, što će uskoro
omo gućiti sudjelovanje šumskog sektora na tom tržištu. U
počenoj fazi do 2012. g. sva proizišla prava ostaju u vlasništvu
države zbog podmirenja internacionalnih obveza.


Očito je da će se u skoroj budućnosti komercijalizacija
prava iz uskladištenja ugljika povećati aktivnu bilancu
šumskog sektora.


ClaudioAngeloro:Edukacija o krajoliku – is ku
stva i promatranja


Autor iznosi vlastita iskustva o državnim rezervatima
unutar nacionalnih parkova kojima upravljaju Državne
šume Italije.


Državna šumarska administracija je 60-ih godina na
osnovi zakona Fanfani u šumi Umbra na Garganu –
južna Puglija (kao i ostalim područjima Italije) pokrenula
aktivnosti kojima se omogućuje građanima bolje
poznavanje i posjećivanje šume. U tu svrhu uređene su
prometnice koje presijecaju šume, mnogobrojne površine
za parkiranje automobila, prostori za piknik s rustikalnim
drvenim stolovima i betonsko-željeznim
roštiljima. Postavljene su mnoge pješačke staze. Područja
najveće frekvencije opremljena su didaktičkim
panoima i putokazima. Uređen je Centar za posjetitelje
opremljen imitacijama antičkih stupova, uzorcima drveta,
dioramama s mnoštvom dermopreparata – preteži
to ptica. U didaktičke svrhe uneseni su mufloni i
je leni lopatari u velike ograđene prostore, životinje
koje nikada nisu živjele na tim prostorima.


Teinicijative u početku su pobudile velik interes široke
javnosti, koja je zasićena naglom urbanizacijom i
intenzivnim procesom industrijalizacije, našla u prirodi
pozitivan odmor.


Šuma Umbra sa stoljetnim bukvama, grube orografije,
gdje su u nedavnoj prošlosti obitavali vukovi i odmetnici,
a posjećivali je samo pastiri, drvosječe i
uglje nari, otvorila se mnogobrojnim grupama turista i
izletnika. U godinama koje su sljedile, te 1994. g. nakon
ustanovljenja NP Gargano, u kojoj je uprava poduzela
učinkovitu promocijonalnu turističku politiku, rast i
razvoj turizma dosegao je velike razmjere.


Podaci o turističkoj navali u zonu parka pokazuju
stalna povećanja broja posjetitelja.Tako je 1980. g. registrirana
501 000 turista, a 2008. g. 1 822 000 turista.To
se odnosi samo na službeno registrirane osobe u hotelima
i kampovima, ali zajedno sa iznajmljenim apartmanima
za odmor preko 4 milijuna osoba posjetilo jeVieste, gradić
od 15 000 stanovnika. Problem je u tome što se to događa
u samo dva ljetna mjeseca, srpanj i kolovoz.


Taturistička industrija sa stalnim rastom postaje ozbiljna
prijetnja zaštiti ambijenta i biološke raznolikosti,
zbog zauzimanja tla infrastrukturom, povećanja opasnosti
od požara, uznemiravanja divlje faune, branja
ugroženih biljaka i neproporcionalnog (u odnosu na
prostor) zagađenja i proizvodnje otpada.


Kvaliteta i korištenje Parka navodi na razmišljanje o
edukativnoj vrijednosti dosadašnjih strategija.


Dovoljno je posjetiti šumu Umbra ponedjeljkom
na kon vikenda ili dan poslije Blagdana Velike Gospe u
kolovozu, prije nego ekipe Parka obave teške i skupe
radove oko čišćenja okoliša.


Stolovi za piknik puni su ostavljenih tanjura i čaša,
praznih i napola punih flaša, ostavljeni su stari sklopivi
stolci i stolice, vrećice sa smećem ispod ploče koja upozorava
izletnike da ih ponesu sa sobom, te dobar dio “sa




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 93     <-- 93 -->        PDF

krivenih” iza stabala ili obješenih na granama.Veliki komadi
kruha i druge hrane rasuti su na širokom prostoru i
ostavljeni u “korist” divljači. Ovome treba dodati i mno ge
organizirane aktivnosti: takmičenja s lukom i strijelom,
orienteering, vožnja brdskim biciklima, jahanje,
folklorne priredbe, a zbog izuzetne prirodne ljepote krajolika
i mnoge đačke ekskurzije svih uzrasta posjećuju
šumu Umbra u programu edukacije. U novije vrijeme
predviđaju se i vježbe lokalnih vojnih jedinica (orijentacija,
preživljavanje, improvizirani napadi i slično).


Autor postavlja pitanje: da li takvi parkovi stvarno
služe edukaciji ili treba toga puno mijenjati? Možda
nisu potrebne sankcije, već edukacija, bolja kontrola i
biranje sadržaja.


Uspjeh nekog Parka ne treba mjeriti brojem posjetitelja.
Tisu parkovi premaleni i malo ih je, a ljudi ih ne
znaju adekvatno koristiti.


Od neprohodnih šuma, nezagađenih plaža i močvarnih
zona prešli smo na šume ispresijecane stazama za brdske
bicikle, žalove pune hotela i apartmana, močvare
pune osmatračnica za ptice te zone za piknik i roštiljade.


Autor citira riječi Maria Rigonia Sterna:“Tko
ima dragu, divlju uvalu, planinu sakrivenu od posjetitelja,
šumu daleko od cesta i ako istinski voli prirodu, ne
treba razglasiti da je poznaje, neka je pokaže samo vjer nim
prijateljima koji znaju čuvati tajnu – to je blago koje
se ne dijeli sa svima”.


Frane Grospić


SYLWAN – POLJSKI ŠUMARSKI ČASOPIS


Uvod
Sylwanje jedan od najstarijih šumarskih znanstvenih
časopisa u Svijetu. Utemeljen je1820. g. uVaršavi,
Poljska. Dao je značajan prilog razvoju šumarstva, šumarske
znanosti, kulture kao i očuvanju šumskih ekosustava
i biološke raznolikosti u Poljskoj. (Šumarski
list izlazi od 1876, odnosno 134 godine neprekidno).
Povijesni razvoj Sylwana može se podijeliti na četiri
razdoblja:
Period I (1820–1858).Inicijator pokretanja izlaženja
Sylwana, tada kao polu-službeno glasilo bio je Ludwig
Plater-Broel, generalni direktor Kraljevskog šumarskog
društva. Prvi urednici Sylwana bili su: Julije Barun, Karl
von den Brincken Holte i Hipolitu Stephan Francis Cielecki,
zatim Casimir-Glinka Janczewski. U to su se vrije me
u časopisu objavljivale teze i doktorske disertacije iz
područja šumarstva, organizirali se seminari i razni tečajevi
za nadzor i čuvanje državnih šuma, posebice radi
gospodarenja šumama koje se temelji na njemačkim zakonima
i pravilnicima. Nakon ustanka u Poljskoj,Vlada
Velike Britanije prestala je financirati Sylwan koji je po čeo
propadati i izlaziti s prekidima.
Period II (1883–1913).Odlukom Poljske vlade os no
vano je Šumarsko društvo u Galiciji. Program rada
Društva sastavljen je na znanstvenim i stručnim osnovama,
kao i interesima profesionalnih šumara i šumskih
radnika.U to vrijeme, Program se odnosi na održavanje
državnih šuma i unapređenje gospodarenja šumama u
Galiciji. U Sylwanu se objavljuju članci o prirodnim šu-
mama, izgradnji šumskih putova i vlaka, korištenja transportnih
sredstava, zaštiti šuma, ekonomiji, šumarskoj
politici, dendrometriji i uređivanju šuma. U Sylwanu su
objavljeni radovi koji su izloženi na nacionalnom šumarskom
kongresu1907.
Period III (1918–1939).Od 1919, Sylwan je list Šumarskog
društva Malopoljske, a od 1925. g. Poljskog


društva za šume sa sjedištem u Lwov-u i otprema se po
cijeloj zemlji.Od 1936, Sylwan se pojavio u dvije serije:
A– disertacije i B – članke za dom i društvo.Časopis je
u proteklom periodu nastavio objavljivati članke po
svom programu, s tim da zastupa i interese vlasnika pri vatnih
šuma.


Period IV (od 1945): Prvi broj Sylwana nakon
Drugog svjetskog rata pojavio se u Krakowu kao kvartalni
za poljsko društvo šumarstva.Od 1955. Sylwan se
izdaje kao mjesečni časopis Fakulteta Poljoprivrednih
znanosti i Poljskog šumarskog društva. Od 1966. Sylwan
je časopis Poljskog šumarskog društva.Objavljen
je uz financijsku potporu znanosti. Trenutno, Sylwan
objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i studija,
izvješća s nalazima, kao i probleme koji se odnose na
šumarstvo u zemlji i inozemstvu.


Informacije se sastavljaju na osnovi “Enciklopedija
malih šuma”Državna publicistaka, Varšava 1980.


Sylwanje indeksiran od Science Citation Index Expanded
(SciSearch), Journal Citation Reports / scene
izdanje, CAB International i poljski znanstveni časopis
sadržaja, IndexCopernicus Journal Master list.


Nastavno navodimo za šumarstvo interesantne član ke
iz Sylwana 154,Warszawa, 2010.


PiotrPaschalisJakubowicz:Analiza odabranih
čimbenika u procesima globalizacije i njihov
utjecaj na trendove u šumarstvu. I Metodološke
pretpostavke, Sylwan 154 (1): 3–14, Warszawa, 2010.


Primarni znanstveni ciljevi ove studije su izrada metodologije
istraživanja, kao i identifikacije i opisa grupa
čim benika koji djeluju na svjetske šume i šumarstvo.
Opseg istraživanja uključuje analize rezultata koji su objavljeni
u više od 1000 članaka, stotine izvještaja i analiza
priređenih za rasprave po timovima o Konvenciji o klimi
i Kyoto Protokolu, Konvenciji o biološkoj raznolikosti,
UN – Komisiji o održivom razvoju, FAO – Komite tu za