DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 91 <-- 91 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 3, svibanj-lipanj 2010. godine izdvajamo: IacopoBenetti,ChristianCiampi,Claudio Fagarazzi, Sandro Sacchelli: Utjecaj klimatskih pro mjena na šumarstvo Toskane – procjena šteta Posljednjih desetljeća učestale su rasprave o sposob nosti šuma za prilagodbu na klimatske promjene i mogućnosti šteta koje mogu nastati.Za identifikaciju i procjenu ekonomskih šteta, koje proizlaze iz klimatskih promjena donijeti su mnogi prijedlozi (Ford i Smit 2004,Ackerman iStanton 2004.g.). Isti su vezani na područje (lokalno do internacionalno), trajanje (štete na kratki, srednji i dugi period), te promatrano područje (poljoprivreda, šumarstvo, turizam itd.). Kad se radi o šumarstvu treba neizbježno voditi računa o multifunkcionalnosti šuma, pa je potrebno definirati prioritete proučavanja. Po postavkama Europske komisije (Prilagodba i klimatske promjene, 2009.g.) ri zik štete ovisi o dva čimbenika: ranjivost promatranog šumskog sustava (nemogućnost prilagodbe klimatskim promjenama i meteorološkim ekstremima) i otpornost sustava tj. kapacitet sustava koji bi prihvatio pretunbacije, zadržavajući istu strukturu i način funkcioniranja. Ranjivost i otpornost šumskih sustava ovisi o dva čimbenika: ambijentalne karakteristike (ekološke, morfološke i geološke) i mogućnosti interveniranja lokalnog socijalno-ekonomskog sustava na ublažavanje šteta. Procjena šteta od klimatskih promjena je neizvjesna zbog nepoznavanja budućeg učinka bilo u kvantitativnom smislu, bilo u prostornom rasporedu te utjecaju raznih ambijentalnih i socijal-ekonomskih čimbenika i sinergije između ranjivosti i otpornosti sustava. Posljednjih 30 godina razvijene su mnoge metode za obradu podataka, koje su valjano primjenjive na procjenu negativnog učinka klimatskih promjena. Odnos ranjivosti i otpornosti šumskih sustava procjenjuje se pomoću teorijeDempster-Shafer (1976.g.). Cilj procjene je dobiti što realnije pokazatelje, na temelju kojih se mogu vrednovati štete. U ovom slučaju metodologija analize primijenjena je na procjenu ekonomske (bolje financijske) štete, koja proizlazi iz gubitka proizvodnje tradicionalnih šumskih proizvoda, kao posljedica promjene prosjeka klimatskih parametara i učestalosti meteoroloških ekstrema. Parametri koji omogućuju ove procjene su: bibliografski podaci, sugestije operativaca produktivnog sektora i empiričke procjene.Valjanost hipoteze zasniva se na tri ključna koncepta: mogućnost, vjerojatnost i logička prihvatljivost. Unutar šumskog sektora na otpornost sustava utječu: šumsko uzgojne intervencije, pristup u šumske zone radi gospodarskih intervencija, zaštita prirodnih područja, varijabilnost šumskih vrsta i raznolikost krajolika. Na ranjivost šumskih sustava utječu: vjetar, suša, promjena fitoklimatskih prosjeka, nagib i ekspozicija. Ekonomska šumska šteta po ovoj metodi proizlazi iz razlike pune predviđene vrijednosti šume u određenom periodu i aktualne vrijednosti umanjene za gubit ke uzrokovane klimatskim promjenama. Predviđanja su vršena za razdoblje 2036., 2067. i 2099.g. Najlošija situacija u šumamaToskane odnosi se na planinsko područjeApenina, a potencijalne štete najviše će se očitovati na bukvi i kestenu. Od ukupne površine toskanskih šuma (1 032 632 ha) predviđa se da će 2036. g. biti jako oštećeno 23 %, 2067. g. 50%,a 2099.g. 69%, što bi za cijelo razdoblje iz nosilo 117 873 000 €, od čega će gotovo polovina povr šine imati štetu manju od 100 €/ha. Metoda Dempster-Shafer također omogućuje kvantificiranje novčanih šteta vezanih za vanjske ambijentalne utjecaje, koji su potencijalno primjenjivi za analizu, a u svakom slučaju daje solidnu osnovu za monitoring i ublaživanje ekonomskih šteta od klimatskih promjena. Federica Alisciani, Francesco Carbone: Novo zelandsko iskustvo u trgovini kvotama ugljika šum skihorganizacija U sadašnjem razdoblju još nisu realizirane sve inicijative predviđene protokolom iz Kyota, već se smatraju potencijalima.To se odnosi i na šumski sektor, gdje još uvijek ne postoji modalitet sudjelovanja u komercijalizaciji prava koja proizlaze iz uskladištenja ugljika iz atmosfere. Obveza Italije, koja proizlazi iz protokola iz Kyota, je redukcija emisije stakleničkih plinova do 2012.g. u iznosu od 6,5% u odnosu na emisiju 1990. g.Već 2006. g.ustanovljeno je povećanje emisije u iznosu od 9,9%, te se obveza smanjenja popela na 16,4%. U novije vrijeme je ustanovljeno opadanje emisije zbog povećane cijene energije, blaže klime i ekonomske krize. Učešće šumskog sektora u nacionalnoj redukciji ocjenjuje se na 15% ili 16,2 milijuna tona CO godišnje, što omogućuje 2 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 92 <-- 92 --> PDF |
aktiviranje tržišta vrijednog oko 230 mi lijuna Eura godišnje za idućih 5 godina u korist šums kog sektora. Prva iskustva stečena su u Novom Zelandu, gdje je aktiviran EmissionTrading Sheme (ETS), u koji su kao prvi ekonomski sektor uključeni šumski posjednici (2007. g.). ETS nudi firmama najpovoljniji način za redukciju emisija (izravna redukcija, kompenzacija, prodaja itd), te omogućava transfer prava, ali i odgovornost šumovlasnika u okviru svoje djelatnosti. Novozelandska vlada vrši distribuciju osnovnih pra va za emisiju New Zeland Units (NZUs – besplatno ili putem licitacije) koja se poslije mogu slobodno razmjenjivati, kao stečena prava (na primjer povećanjem šumskih površina). Svaka jedinica NZUs odgovara toni ugljičnog dioksida iz atmosfere i može se slobodno razmjenjivati na novozelandskom i inozemnom tržištu. Svi sudionici obvezni su posjedovati NZUs zbog pokrića svoje emisije, a kada prekorače dozvoljenu emisiju trebaju je kompenzirati kupnjom na tržištu. Neispunjavanje obveza se administrativno kažnjava. Osnovni administrativni instrument je Registar na kojemu se zasniva shema i gdje je registriran protok NZUs na tržištu. Registar ne donosi informacije o cijeni jedinice NZUs. ETS je koncipiran tako da je moguće vršiti buduće prilagodbe, koje proizlaze iz klimatskih promjena poslije 2012. g. Različit je pristup za šume koje su postojale prije 1999. g., te za nove pošumljene površine za koje se predviđa slobodno raspolaganje pravima. Jedinice NZUs dodjeljuju se na osnovi površine i starosti šume i datuma kupnje zemljišta.Tako na primjer vlasnici koji su kupili zemljište prije 2002. g. dobivaju 60 NZUs po hektaru, a za naknadne kupnje dodjeljuje se 30 NZUs po hektaru. Za one koji polažu pravo na državno zemljište rezervirano je 18 jedinica po hektaru. Već više godina vlada Novog Zelanda razvija politiku ohrabrenja podizanja šume na novim nepošumljenim terenima, stvarajući tako mogućnost vlasnicima da ostvare pravo na jedinice po Kyotu na temelju uskladištenog ugljika iz atmosfere. Predviđene su i porezne olakšice. Mali šumovlasnici mogu prava i rizike koji proizlaze iz emisije predati državi, a njima ostaju prihodi od prodaje šumskih proizvoda. Italija je nedavno osnovala Nacionalni registar poljoprivredno- šumskog uskladištenja ugljika, što će uskoro omo gućiti sudjelovanje šumskog sektora na tom tržištu. U počenoj fazi do 2012. g. sva proizišla prava ostaju u vlasništvu države zbog podmirenja internacionalnih obveza. Očito je da će se u skoroj budućnosti komercijalizacija prava iz uskladištenja ugljika povećati aktivnu bilancu šumskog sektora. ClaudioAngeloro:Edukacija o krajoliku – is ku stva i promatranja Autor iznosi vlastita iskustva o državnim rezervatima unutar nacionalnih parkova kojima upravljaju Državne šume Italije. Državna šumarska administracija je 60-ih godina na osnovi zakona Fanfani u šumi Umbra na Garganu – južna Puglija (kao i ostalim područjima Italije) pokrenula aktivnosti kojima se omogućuje građanima bolje poznavanje i posjećivanje šume. U tu svrhu uređene su prometnice koje presijecaju šume, mnogobrojne površine za parkiranje automobila, prostori za piknik s rustikalnim drvenim stolovima i betonsko-željeznim roštiljima. Postavljene su mnoge pješačke staze. Područja najveće frekvencije opremljena su didaktičkim panoima i putokazima. Uređen je Centar za posjetitelje opremljen imitacijama antičkih stupova, uzorcima drveta, dioramama s mnoštvom dermopreparata – preteži to ptica. U didaktičke svrhe uneseni su mufloni i je leni lopatari u velike ograđene prostore, životinje koje nikada nisu živjele na tim prostorima. Teinicijative u početku su pobudile velik interes široke javnosti, koja je zasićena naglom urbanizacijom i intenzivnim procesom industrijalizacije, našla u prirodi pozitivan odmor. Šuma Umbra sa stoljetnim bukvama, grube orografije, gdje su u nedavnoj prošlosti obitavali vukovi i odmetnici, a posjećivali je samo pastiri, drvosječe i uglje nari, otvorila se mnogobrojnim grupama turista i izletnika. U godinama koje su sljedile, te 1994. g. nakon ustanovljenja NP Gargano, u kojoj je uprava poduzela učinkovitu promocijonalnu turističku politiku, rast i razvoj turizma dosegao je velike razmjere. Podaci o turističkoj navali u zonu parka pokazuju stalna povećanja broja posjetitelja.Tako je 1980. g. registrirana 501 000 turista, a 2008. g. 1 822 000 turista.To se odnosi samo na službeno registrirane osobe u hotelima i kampovima, ali zajedno sa iznajmljenim apartmanima za odmor preko 4 milijuna osoba posjetilo jeVieste, gradić od 15 000 stanovnika. Problem je u tome što se to događa u samo dva ljetna mjeseca, srpanj i kolovoz. Taturistička industrija sa stalnim rastom postaje ozbiljna prijetnja zaštiti ambijenta i biološke raznolikosti, zbog zauzimanja tla infrastrukturom, povećanja opasnosti od požara, uznemiravanja divlje faune, branja ugroženih biljaka i neproporcionalnog (u odnosu na prostor) zagađenja i proizvodnje otpada. Kvaliteta i korištenje Parka navodi na razmišljanje o edukativnoj vrijednosti dosadašnjih strategija. Dovoljno je posjetiti šumu Umbra ponedjeljkom na kon vikenda ili dan poslije Blagdana Velike Gospe u kolovozu, prije nego ekipe Parka obave teške i skupe radove oko čišćenja okoliša. Stolovi za piknik puni su ostavljenih tanjura i čaša, praznih i napola punih flaša, ostavljeni su stari sklopivi stolci i stolice, vrećice sa smećem ispod ploče koja upozorava izletnike da ih ponesu sa sobom, te dobar dio “sa |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 93 <-- 93 --> PDF |
krivenih” iza stabala ili obješenih na granama.Veliki komadi kruha i druge hrane rasuti su na širokom prostoru i ostavljeni u “korist” divljači. Ovome treba dodati i mno ge organizirane aktivnosti: takmičenja s lukom i strijelom, orienteering, vožnja brdskim biciklima, jahanje, folklorne priredbe, a zbog izuzetne prirodne ljepote krajolika i mnoge đačke ekskurzije svih uzrasta posjećuju šumu Umbra u programu edukacije. U novije vrijeme predviđaju se i vježbe lokalnih vojnih jedinica (orijentacija, preživljavanje, improvizirani napadi i slično). Autor postavlja pitanje: da li takvi parkovi stvarno služe edukaciji ili treba toga puno mijenjati? Možda nisu potrebne sankcije, već edukacija, bolja kontrola i biranje sadržaja. Uspjeh nekog Parka ne treba mjeriti brojem posjetitelja. Tisu parkovi premaleni i malo ih je, a ljudi ih ne znaju adekvatno koristiti. Od neprohodnih šuma, nezagađenih plaža i močvarnih zona prešli smo na šume ispresijecane stazama za brdske bicikle, žalove pune hotela i apartmana, močvare pune osmatračnica za ptice te zone za piknik i roštiljade. Autor citira riječi Maria Rigonia Sterna:“Tko ima dragu, divlju uvalu, planinu sakrivenu od posjetitelja, šumu daleko od cesta i ako istinski voli prirodu, ne treba razglasiti da je poznaje, neka je pokaže samo vjer nim prijateljima koji znaju čuvati tajnu – to je blago koje se ne dijeli sa svima”. Frane Grospić SYLWAN – POLJSKI ŠUMARSKI ČASOPIS Uvod Sylwanje jedan od najstarijih šumarskih znanstvenih časopisa u Svijetu. Utemeljen je1820. g. uVaršavi, Poljska. Dao je značajan prilog razvoju šumarstva, šumarske znanosti, kulture kao i očuvanju šumskih ekosustava i biološke raznolikosti u Poljskoj. (Šumarski list izlazi od 1876, odnosno 134 godine neprekidno). Povijesni razvoj Sylwana može se podijeliti na četiri razdoblja: Period I (1820–1858).Inicijator pokretanja izlaženja Sylwana, tada kao polu-službeno glasilo bio je Ludwig Plater-Broel, generalni direktor Kraljevskog šumarskog društva. Prvi urednici Sylwana bili su: Julije Barun, Karl von den Brincken Holte i Hipolitu Stephan Francis Cielecki, zatim Casimir-Glinka Janczewski. U to su se vrije me u časopisu objavljivale teze i doktorske disertacije iz područja šumarstva, organizirali se seminari i razni tečajevi za nadzor i čuvanje državnih šuma, posebice radi gospodarenja šumama koje se temelji na njemačkim zakonima i pravilnicima. Nakon ustanka u Poljskoj,Vlada Velike Britanije prestala je financirati Sylwan koji je po čeo propadati i izlaziti s prekidima. Period II (1883–1913).Odlukom Poljske vlade os no vano je Šumarsko društvo u Galiciji. Program rada Društva sastavljen je na znanstvenim i stručnim osnovama, kao i interesima profesionalnih šumara i šumskih radnika.U to vrijeme, Program se odnosi na održavanje državnih šuma i unapređenje gospodarenja šumama u Galiciji. U Sylwanu se objavljuju članci o prirodnim šu- mama, izgradnji šumskih putova i vlaka, korištenja transportnih sredstava, zaštiti šuma, ekonomiji, šumarskoj politici, dendrometriji i uređivanju šuma. U Sylwanu su objavljeni radovi koji su izloženi na nacionalnom šumarskom kongresu1907. Period III (1918–1939).Od 1919, Sylwan je list Šumarskog društva Malopoljske, a od 1925. g. Poljskog društva za šume sa sjedištem u Lwov-u i otprema se po cijeloj zemlji.Od 1936, Sylwan se pojavio u dvije serije: A– disertacije i B – članke za dom i društvo.Časopis je u proteklom periodu nastavio objavljivati članke po svom programu, s tim da zastupa i interese vlasnika pri vatnih šuma. Period IV (od 1945): Prvi broj Sylwana nakon Drugog svjetskog rata pojavio se u Krakowu kao kvartalni za poljsko društvo šumarstva.Od 1955. Sylwan se izdaje kao mjesečni časopis Fakulteta Poljoprivrednih znanosti i Poljskog šumarskog društva. Od 1966. Sylwan je časopis Poljskog šumarskog društva.Objavljen je uz financijsku potporu znanosti. Trenutno, Sylwan objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i studija, izvješća s nalazima, kao i probleme koji se odnose na šumarstvo u zemlji i inozemstvu. Informacije se sastavljaju na osnovi “Enciklopedija malih šuma”Državna publicistaka, Varšava 1980. Sylwanje indeksiran od Science Citation Index Expanded (SciSearch), Journal Citation Reports / scene izdanje, CAB International i poljski znanstveni časopis sadržaja, IndexCopernicus Journal Master list. Nastavno navodimo za šumarstvo interesantne član ke iz Sylwana 154,Warszawa, 2010. PiotrPaschalisJakubowicz:Analiza odabranih čimbenika u procesima globalizacije i njihov utjecaj na trendove u šumarstvu. I Metodološke pretpostavke, Sylwan 154 (1): 3–14, Warszawa, 2010. Primarni znanstveni ciljevi ove studije su izrada metodologije istraživanja, kao i identifikacije i opisa grupa čim benika koji djeluju na svjetske šume i šumarstvo. Opseg istraživanja uključuje analize rezultata koji su objavljeni u više od 1000 članaka, stotine izvještaja i analiza priređenih za rasprave po timovima o Konvenciji o klimi i Kyoto Protokolu, Konvenciji o biološkoj raznolikosti, UN – Komisiji o održivom razvoju, FAO – Komite tu za |