DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 93     <-- 93 -->        PDF

krivenih” iza stabala ili obješenih na granama.Veliki komadi
kruha i druge hrane rasuti su na širokom prostoru i
ostavljeni u “korist” divljači. Ovome treba dodati i mno ge
organizirane aktivnosti: takmičenja s lukom i strijelom,
orienteering, vožnja brdskim biciklima, jahanje,
folklorne priredbe, a zbog izuzetne prirodne ljepote krajolika
i mnoge đačke ekskurzije svih uzrasta posjećuju
šumu Umbra u programu edukacije. U novije vrijeme
predviđaju se i vježbe lokalnih vojnih jedinica (orijentacija,
preživljavanje, improvizirani napadi i slično).


Autor postavlja pitanje: da li takvi parkovi stvarno
služe edukaciji ili treba toga puno mijenjati? Možda
nisu potrebne sankcije, već edukacija, bolja kontrola i
biranje sadržaja.


Uspjeh nekog Parka ne treba mjeriti brojem posjetitelja.
Tisu parkovi premaleni i malo ih je, a ljudi ih ne
znaju adekvatno koristiti.


Od neprohodnih šuma, nezagađenih plaža i močvarnih
zona prešli smo na šume ispresijecane stazama za brdske
bicikle, žalove pune hotela i apartmana, močvare
pune osmatračnica za ptice te zone za piknik i roštiljade.


Autor citira riječi Maria Rigonia Sterna:“Tko
ima dragu, divlju uvalu, planinu sakrivenu od posjetitelja,
šumu daleko od cesta i ako istinski voli prirodu, ne
treba razglasiti da je poznaje, neka je pokaže samo vjer nim
prijateljima koji znaju čuvati tajnu – to je blago koje
se ne dijeli sa svima”.


Frane Grospić


SYLWAN – POLJSKI ŠUMARSKI ČASOPIS


Uvod
Sylwanje jedan od najstarijih šumarskih znanstvenih
časopisa u Svijetu. Utemeljen je1820. g. uVaršavi,
Poljska. Dao je značajan prilog razvoju šumarstva, šumarske
znanosti, kulture kao i očuvanju šumskih ekosustava
i biološke raznolikosti u Poljskoj. (Šumarski
list izlazi od 1876, odnosno 134 godine neprekidno).
Povijesni razvoj Sylwana može se podijeliti na četiri
razdoblja:
Period I (1820–1858).Inicijator pokretanja izlaženja
Sylwana, tada kao polu-službeno glasilo bio je Ludwig
Plater-Broel, generalni direktor Kraljevskog šumarskog
društva. Prvi urednici Sylwana bili su: Julije Barun, Karl
von den Brincken Holte i Hipolitu Stephan Francis Cielecki,
zatim Casimir-Glinka Janczewski. U to su se vrije me
u časopisu objavljivale teze i doktorske disertacije iz
područja šumarstva, organizirali se seminari i razni tečajevi
za nadzor i čuvanje državnih šuma, posebice radi
gospodarenja šumama koje se temelji na njemačkim zakonima
i pravilnicima. Nakon ustanka u Poljskoj,Vlada
Velike Britanije prestala je financirati Sylwan koji je po čeo
propadati i izlaziti s prekidima.
Period II (1883–1913).Odlukom Poljske vlade os no
vano je Šumarsko društvo u Galiciji. Program rada
Društva sastavljen je na znanstvenim i stručnim osnovama,
kao i interesima profesionalnih šumara i šumskih
radnika.U to vrijeme, Program se odnosi na održavanje
državnih šuma i unapređenje gospodarenja šumama u
Galiciji. U Sylwanu se objavljuju članci o prirodnim šu-
mama, izgradnji šumskih putova i vlaka, korištenja transportnih
sredstava, zaštiti šuma, ekonomiji, šumarskoj
politici, dendrometriji i uređivanju šuma. U Sylwanu su
objavljeni radovi koji su izloženi na nacionalnom šumarskom
kongresu1907.
Period III (1918–1939).Od 1919, Sylwan je list Šumarskog
društva Malopoljske, a od 1925. g. Poljskog


društva za šume sa sjedištem u Lwov-u i otprema se po
cijeloj zemlji.Od 1936, Sylwan se pojavio u dvije serije:
A– disertacije i B – članke za dom i društvo.Časopis je
u proteklom periodu nastavio objavljivati članke po
svom programu, s tim da zastupa i interese vlasnika pri vatnih
šuma.


Period IV (od 1945): Prvi broj Sylwana nakon
Drugog svjetskog rata pojavio se u Krakowu kao kvartalni
za poljsko društvo šumarstva.Od 1955. Sylwan se
izdaje kao mjesečni časopis Fakulteta Poljoprivrednih
znanosti i Poljskog šumarskog društva. Od 1966. Sylwan
je časopis Poljskog šumarskog društva.Objavljen
je uz financijsku potporu znanosti. Trenutno, Sylwan
objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i studija,
izvješća s nalazima, kao i probleme koji se odnose na
šumarstvo u zemlji i inozemstvu.


Informacije se sastavljaju na osnovi “Enciklopedija
malih šuma”Državna publicistaka, Varšava 1980.


Sylwanje indeksiran od Science Citation Index Expanded
(SciSearch), Journal Citation Reports / scene
izdanje, CAB International i poljski znanstveni časopis
sadržaja, IndexCopernicus Journal Master list.


Nastavno navodimo za šumarstvo interesantne član ke
iz Sylwana 154,Warszawa, 2010.


PiotrPaschalisJakubowicz:Analiza odabranih
čimbenika u procesima globalizacije i njihov
utjecaj na trendove u šumarstvu. I Metodološke
pretpostavke, Sylwan 154 (1): 3–14, Warszawa, 2010.


Primarni znanstveni ciljevi ove studije su izrada metodologije
istraživanja, kao i identifikacije i opisa grupa
čim benika koji djeluju na svjetske šume i šumarstvo.
Opseg istraživanja uključuje analize rezultata koji su objavljeni
u više od 1000 članaka, stotine izvještaja i analiza
priređenih za rasprave po timovima o Konvenciji o klimi
i Kyoto Protokolu, Konvenciji o biološkoj raznolikosti,
UN – Komisiji o održivom razvoju, FAO – Komite tu za




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 94     <-- 94 -->        PDF

drvo, Stalnoj komisiji EU-e za šume, UN – Forum o šu-
mama i Ministarskoj konferenciji za zaštitu europskih
šuma. Članak prikazuje složene procese kondicioniranja
globalnih čimbenika za šumarstvo, a utvrđeni rezultati su
originalni i potvrđeni u mnogim područjima sadašnjeg
znanstvenog razumijevanja globalnog šumarstva.


Utvrđen je ukupan metodološki rad.Analizirani su izvještaji
za globalno šumarstvo i šume: uloga, mjesto i
važnost i šumarstva u promjeni šumskih resursa, promjene
u šumskim resursima i njihovoj razini prirodnosti i
biološkoj raznolikosti sastojina, promjene šumskih
resursa radi osnivanja šumskih kultura brzorastućim
vrstama, klimatske promjene i važnost šumarstva u ublažavanju
promjena, promjene strukture vlasništva u svijetu
i tržište radne snage u šumarstvu, opseg korištenja
općekorisnih funkcija šuma, tržišta drvom, certifikacija u
šumarstvu, međunarodna suradnja u šumarstvu, znanstveno-
istraživački rad i visoko obrazovanje u šumarstvu.


Henryk Malinovski: Mogućnost zaštite šuma
od insekata koji oštećuju korijenje biološkim metodama
na bazi entomofagnih gljiva. II Učinkovitost
fun galnih bioinsekticida protiv Melolontha spp.
Sylwan 154 (1): 15–23Warszawa,2010.


U članku su prikazani rezultati različitih studija o korištenju
entomofagnih gljiva radi sprječavanja oštećenja
korijenja u šumskim rasadnicima i kulturama.Beauveria
brongniartii,uništavaMelolontaspp. bijele ličinke
bioinsekticidom hifama, konidijima ili blastosporama.
Bioinsekticid kao Melocont-Pilzgerste na zrnu ječma s
gljivinim hifama se najčešće koristi. Bijele ličinke djeluju
progresivno i reduciraju njihove populacije ispod
štetne razine tijekom razvojnog ciklusa. Koristeći tu metodu
neke se štete na korijenju mogu smanjiti.


KrzysztofAdamowich:Elastičnost cijena na lo kalnom
tržištu drvom, Sylwan, (2): 130–138,Warszawa,
2010.


U članku su opisane analize plastičnosti cijena trupaca
ponajprije na lokalnom tržištu. Utvrđeno je da se
cijene pojedinih sortimenata mijenjaju ovisno o potražnji.
U analiziranom periodu cijene su bile promjenljive
i stabilne.


Cilj studije bio je pokazati lokalne promjene nakon
velikih sječa kultura bora u asortimanu od 1995–2005.
U isto vrijeme provedena je i analiza cijena navedenog
asortimana. Na bazi komparativne analize ove dvije,


ACTA SILVATICA


Iz četiri volumena Mađarskog časopisaACTASILVATICA
and HUNGARICA(Međunarodni časopis za
šumarske, drvno-tehnološke i krajobrazne znanosti), i to:
Volumen 2, 2006;Volumen 3, 2007;Volumen 4, 2008;
izračunala se elastičnost cijena za velike sječe kultura
bora u Poljskoj. Originalni podaci sakupljeni su na 20
šumskih predjela Regionalnog direktorata državnih
šuma u Zielnoj Gori. Utvrđeno je da su promjene na
regionalnom tržištu velikih sječa kultura bora u vezi s
ras tom ili padom cijena i promjenom količina. To je
ovisilo o pojedinoj godini. Promjene su bile ovisne o
kvaliteti i klasi, a razlika se kretala od 5–7 puta 1996. i
2001. Plastičnost cijena bila je proporcionalna.


PiotrPaschalisJakubowicz:Analiza odabranih
čimbenika u procesu globalizacije i njihov utjecaj
na globalne trendove u šumarstvu. III Uloga,
mjesto i važnost šuma i šumarstva u globalnoj perspektivi.
Sylwana, 154 (3): 147–159,Warszawa, 2010.


U ovom članku su prikazani rezultati studije o važnosti
šuma i šumarstva na globalnoj razini. U studiji su
istraživane promjene vlasništva i tržišta radne snage u šumarskom
sektoru, kao i klimatske promjene i uloga u
očuvanja šuma. Certifikacijski procesi i međunarodna suradnja,
kao i znanstveno-istraživački rad i obrazovanje u
šumarstvu na fakultetskoj razini, također su vrlo važni.


Kazimierz Rykovski:Konverzija (promjena sta nja)
šuma i bioraznolikost, Sylwan, 154 (4): 219–233,
Warszawa, 2010.


U ovom članku prikazani su uzgojni postupci uslijed
konverzije (transformacija, restitucija, regeneracija)
propisani za političke i tehničke dokumente, kao što su
Zakon o šumama, Državna šumarska politika, Osnove
gospodarenja šumama, uzgajanje šuma. Različiti ciljevi
i oblici konverzije sastojina po prirodi sličnim metodama
su određeni. Razmotreni su ekonomski koncepti u
skladu s gospodarskom praksom u Poljskoj. U članku su
prikazane spontane promjene strukture sastojina, kao rezultat
djelovanja biotskih i abiotskih čim benika u čistim
monokulturama običnog bora na napuštenom poljoprivrednom
zemljištu, te propadanje čistih kultura obične
smreke na području Sudeta u prošlih 35 godina. Spomenuta
je i prirodna obnova poslije šumskog požara u predjelu
Rudy Riciborskom, kao i spontana regeneracija
šuma nakon velikih šteta od jakog vjetra u šumskom
predjelu Pisz. Na temelju tih analiza predstavljene su testirane
znanstvene hipoteze. Kao zaključak, osnovane
su radne skupine za praćenje prirodne konverzije šumskih
ekosustava u promijenjenom okolišu i za održivo
gospodanje u praksi.


Dr. sc. Joso Gračan


AND HUNGARICA


Volumen 5, 2009., priredili smo nekoliko članaka koji bi


mogli biti interesantni za naše šumarstvo i struku., pa na


stavno iznosimo sažetke istih.