DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 94 <-- 94 --> PDF |
drvo, Stalnoj komisiji EU-e za šume, UN – Forum o šu- mama i Ministarskoj konferenciji za zaštitu europskih šuma. Članak prikazuje složene procese kondicioniranja globalnih čimbenika za šumarstvo, a utvrđeni rezultati su originalni i potvrđeni u mnogim područjima sadašnjeg znanstvenog razumijevanja globalnog šumarstva. Utvrđen je ukupan metodološki rad.Analizirani su izvještaji za globalno šumarstvo i šume: uloga, mjesto i važnost i šumarstva u promjeni šumskih resursa, promjene u šumskim resursima i njihovoj razini prirodnosti i biološkoj raznolikosti sastojina, promjene šumskih resursa radi osnivanja šumskih kultura brzorastućim vrstama, klimatske promjene i važnost šumarstva u ublažavanju promjena, promjene strukture vlasništva u svijetu i tržište radne snage u šumarstvu, opseg korištenja općekorisnih funkcija šuma, tržišta drvom, certifikacija u šumarstvu, međunarodna suradnja u šumarstvu, znanstveno- istraživački rad i visoko obrazovanje u šumarstvu. Henryk Malinovski: Mogućnost zaštite šuma od insekata koji oštećuju korijenje biološkim metodama na bazi entomofagnih gljiva. II Učinkovitost fun galnih bioinsekticida protiv Melolontha spp. Sylwan 154 (1): 15–23Warszawa,2010. U članku su prikazani rezultati različitih studija o korištenju entomofagnih gljiva radi sprječavanja oštećenja korijenja u šumskim rasadnicima i kulturama.Beauveria brongniartii,uništavaMelolontaspp. bijele ličinke bioinsekticidom hifama, konidijima ili blastosporama. Bioinsekticid kao Melocont-Pilzgerste na zrnu ječma s gljivinim hifama se najčešće koristi. Bijele ličinke djeluju progresivno i reduciraju njihove populacije ispod štetne razine tijekom razvojnog ciklusa. Koristeći tu metodu neke se štete na korijenju mogu smanjiti. KrzysztofAdamowich:Elastičnost cijena na lo kalnom tržištu drvom, Sylwan, (2): 130–138,Warszawa, 2010. U članku su opisane analize plastičnosti cijena trupaca ponajprije na lokalnom tržištu. Utvrđeno je da se cijene pojedinih sortimenata mijenjaju ovisno o potražnji. U analiziranom periodu cijene su bile promjenljive i stabilne. Cilj studije bio je pokazati lokalne promjene nakon velikih sječa kultura bora u asortimanu od 1995–2005. U isto vrijeme provedena je i analiza cijena navedenog asortimana. Na bazi komparativne analize ove dvije, ACTA SILVATICA Iz četiri volumena Mađarskog časopisaACTASILVATICA and HUNGARICA(Međunarodni časopis za šumarske, drvno-tehnološke i krajobrazne znanosti), i to: Volumen 2, 2006;Volumen 3, 2007;Volumen 4, 2008; izračunala se elastičnost cijena za velike sječe kultura bora u Poljskoj. Originalni podaci sakupljeni su na 20 šumskih predjela Regionalnog direktorata državnih šuma u Zielnoj Gori. Utvrđeno je da su promjene na regionalnom tržištu velikih sječa kultura bora u vezi s ras tom ili padom cijena i promjenom količina. To je ovisilo o pojedinoj godini. Promjene su bile ovisne o kvaliteti i klasi, a razlika se kretala od 5–7 puta 1996. i 2001. Plastičnost cijena bila je proporcionalna. PiotrPaschalisJakubowicz:Analiza odabranih čimbenika u procesu globalizacije i njihov utjecaj na globalne trendove u šumarstvu. III Uloga, mjesto i važnost šuma i šumarstva u globalnoj perspektivi. Sylwana, 154 (3): 147–159,Warszawa, 2010. U ovom članku su prikazani rezultati studije o važnosti šuma i šumarstva na globalnoj razini. U studiji su istraživane promjene vlasništva i tržišta radne snage u šumarskom sektoru, kao i klimatske promjene i uloga u očuvanja šuma. Certifikacijski procesi i međunarodna suradnja, kao i znanstveno-istraživački rad i obrazovanje u šumarstvu na fakultetskoj razini, također su vrlo važni. Kazimierz Rykovski:Konverzija (promjena sta nja) šuma i bioraznolikost, Sylwan, 154 (4): 219–233, Warszawa, 2010. U ovom članku prikazani su uzgojni postupci uslijed konverzije (transformacija, restitucija, regeneracija) propisani za političke i tehničke dokumente, kao što su Zakon o šumama, Državna šumarska politika, Osnove gospodarenja šumama, uzgajanje šuma. Različiti ciljevi i oblici konverzije sastojina po prirodi sličnim metodama su određeni. Razmotreni su ekonomski koncepti u skladu s gospodarskom praksom u Poljskoj. U članku su prikazane spontane promjene strukture sastojina, kao rezultat djelovanja biotskih i abiotskih čim benika u čistim monokulturama običnog bora na napuštenom poljoprivrednom zemljištu, te propadanje čistih kultura obične smreke na području Sudeta u prošlih 35 godina. Spomenuta je i prirodna obnova poslije šumskog požara u predjelu Rudy Riciborskom, kao i spontana regeneracija šuma nakon velikih šteta od jakog vjetra u šumskom predjelu Pisz. Na temelju tih analiza predstavljene su testirane znanstvene hipoteze. Kao zaključak, osnovane su radne skupine za praćenje prirodne konverzije šumskih ekosustava u promijenjenom okolišu i za održivo gospodanje u praksi. Dr. sc. Joso Gračan AND HUNGARICA Volumen 5, 2009., priredili smo nekoliko članaka koji bi mogli biti interesantni za naše šumarstvo i struku., pa na stavno iznosimo sažetke istih. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Bartha,Denes-Odor,PeterHorvat, Tibor Ti- mar, Gabor Kenderes, Kata Standovar, Tibor Boloni,JanosSzmorad,FerencBodonczi Laslo Aszalos,Reka,Vol. 2, (2006), 7–22.: Raznolikost sastojina i prirodnost šuma Cilj ove studije bio je istraživanje raznolikosti sastojina (vertikalna struktura, starost, sklop) u odnosu na ukupnu prirodnost šuma. Razina prirodnosti procijenjenih kriterija (sastav, struktura stabala, svojstva, vrsta drveća) pokazala je slične karakteristike kada su grupe sastojina uspoređivane s razlikama u odnosu na sklop. Najveće su razlike utvrđene za kriterije sklopa. Različite vrste sklopa, suha stabla u šumi i ukupna prirodnost sastojina, signifikantno se razlikuju između grupa sastojina koje stalno imaju veću homogenost od različitih grupa sastojina. Što se tiče ostalih kriterija signifikantne razlike su utvrđene samo između homogenih i najrazličitijih grupa, dok se grupe sa srednjom razinom homogenosti ne razlikuju od ekstrema. Međutim, ako je u šumi dozvoljen lov, prirodnost se više smanjuje u heterogenim sastojinama. Prirodnost staništa se signifikantno ne razlikuje između grupa, osim ako sastojine nisu grupirane na bazi gustoće sklopa. U praktičnom smislu, ako se u sastojinama često lovi, dolazi do promjene sklopa po sastavu i strukturi, a to smanjuje prirodnost sastojina. ChabaMatyas,Vol. 2, (2006), 33–46.:Migracijski, genetski i fenotipski odgovoršumskih populacija na klimatske promjene Šumske populacije posebno su osjetljive na klimatske promjene radi duge ophodnje. Unatoč mogućnosti aklimatizacije i adaptacije prirodna selekcija i migracija odigrati će posebnu ulogu radi relativno velike brzine očekivanih promjena. Fenotipska plastičnost je od primarne važnosti. Rezultati analiza zdravstvenog stanja i uspijevanja poljskih pokusa su različiti, osobito na uzvišicama s blagim nagibom na rubnim područjima su slabiji, dok je uspijevanje na sjevernim lokalitetima bolje, jer su oborine bolje raspoređene. S obzirom na brzinu predviđenih promjena i moguća ograničenja adaptacije šumskih vrsta drveća, jasno je da je stručno gospodarenje šumama od posebne važnosti za očuvanje genetske raznolikosti i stabilnosti šumskih ekosustava. Eva Ujvari-Jarmay, Ferenc Ujvari: Vol. 2, (2006), 47–56.: Uspijevnje provenijencija obične smreke u međunarodnom Iufro pokusu 1964/68 u Mađarskoj U ovom su članku objavljeni rezultati istraživanja uspijevanja potomstava različitih provenijencija obične smreke u međunarodnom IUFRO pokusu 1964/68 U po kus je uključeno potomstvo od 38 plus i 10 minus stabala. Majčinska stabla obične smreke su porijeklom iz različitih međusobno udaljenih europskih lokaliteta. Lokalna stabla služila su kao kontrola. Rezultati za preživljavanje i visine 13 godina starih, slobodno oprašenih potomstava služila su za procjenu adaptacije (prilagodbe). Postotak preživljavanja po familijama gotovo se nije razlikovao. Prosječni postotak preživljavanja iznosio je 91 %. Prosječne visine biljaka bile su podjednake više nego se očekivalo, ali signifikantne razlike utvrđene su između prosječnih visina familija. Prosječne visine plus stabala bile su veće nego kod kontrole (minus stabla).Vrlo visoka korelacija (P = 1 %) utvrđena je između majčinskih stabala i između njihovog potomstva. Korelacija između prosječnih visina provenijencija i familija signifikantno se razlikovala. Janos Attila Toth, Kate Lajtha, Zsolt Kotro c zo, Zsolt Krakomperger,Bruce Bruce Caldvel, RichardBowden,MariaPapp,Vol. 3 (2007), 75–85.: Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju humu sa u tlu U nekoliko posljednjih dekada klima u Sikfokut ILTER šumi (Mađarska) postaje toplija i suša. Radi promjene klime sastav vrsta drveća u šumi se mijenja, a ukupna proizvodnja humusa se smanjuje. Prema njihovom iskustvu s osnivanjem pokusa koji su dio ILTER Detritus projekta u periodu od 4–5 godina primijenjena su tretiranja: bez humusa, bez korijena, bez organskog C i N, smanjuje se broj bakterija, gljiva, pH, aktivnost encima i isparavanje, ako se temperatura tla povećala za 2 °C na suhom Silkofut staništu, isparavanje se povećalo za 22,1 %.Taj rast mogao bi biti veći (29,9 %) na vlažnom staništu kao što je u Harvard šumi u SAD-u. Porastom temperature tla može se pospješiti globalno zagrijavanje. Tomas Tobisch, Vol. 4 (2008), 29–38.: Efekti umjetne obnove na preživljavanje, rast i oblik sadnica hrasta lužnjaka i kitnjaka u srednjoj Europi U ovom članku analizirani su učinci pokusa umjetne obnove u sastojini hrasta kitnjaka i lužnjaka. Istraživani su učinci inicijalne gustoće sadnica (10 200, 14 300, 35 700 stabalaca po ha) na plohama (140 cm x 70 cm, 240 x 40 cm), kemijsko tretiranje (Erunit i Nabu) i mehaničko uklanjanje korova u hrastu lužnjaku i kitnjaku u starosti biljaka od osam godina. Preživljavanje biljaka lužnjaka bilo je neovisno o početnoj gustoći, ali preživljavanje biljaka kitnjaka povećalo se u odnosu na gustoću. Visina i promjer od obje vrste signifikantno su bile niže glede gustoće, a odnos visine i promjera (DHR) bio je manji ako je gustoća bila veća. Kad je gustoća bila podjednaka, preživljavanje je bilo manje, a biljke kraće, tanje i odnos visine i promjera (DHR) bio je manji, ako je razmak između stabala bio manji nego između redova. Kemijsko i mehaničko tretiranje nije djelovalo na preživljavanje, rast ili oblik u odnosu na gustoću. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 96 <-- 96 --> PDF |
CsabaMatyas,GregorBožič,MladenIvanko vić,Vol. 5 (2009), 47–62.:Analize adaptacije pokusa provenijencija obične bukve na ma kroklimatske pro mjene Cilj ove studije bio je analiza uspijevanja pokusa provenijencija obične bukve (Fagus sylvaticaL.),osnovanih na kontinentalnom dijelu sjeveroistočne granice obične bukve, radi izrade modela adaptacije i plastičnosti populacija na evolucijsko-ekološkoj osnovi, što je rezultat naglih makroklimatskih promjena. Modeliranje visine juvenilnih biljaka (klijanaca) izrađeno je pomoću ekodistance varijabli. Koncept analize transfera biljaka i ekodistanca bazirana je na pretpostavci da djelovanje makroklimatskih promjena na fenotip ovisi o nasljednom adaptivnom potencijalu populacije, veličine i pravca očekivane ekološke promjene. U običnim poljskim pokusima sadnja biljaka na planiranim staništima je zapravo simulacija promjene okoliša. Primjena ekodistance za procjenu poljskih pokusa osigurava informaciju o reakciji populacija na očekivane klimatske promjene. Analiza rezultata tri poljska pokusa obične bukve u Srednjoj Europi osporava ranije dvojbe o postojanju makroklimatske adaptacije kod klijanaca i opravdano ograničava uporabu reprodukcijskog materijala na bazi evolucijske ekologije. Predstavljeni model pokazuje da su klimatske promjene regionalno divergentne, ovisno o uvjetima tijekom izmjera i nasljednosti svojstava. Općenito rečeno, zatopljenje u srednjem-sjevernom području može povećati proizvodnju. Isto tako, kod stresnih i slabih uvjeta u nizinskom i suhom području depresija i vitalnost su predvidljivo manji. Rezultati ovih istraživanja o djelovanju klimatskih promjena na adaptaciju, slabljenje šumarske politike i zaštite prirode, mijenja način proizvodnje reprodukcijskog materijala. FerencLakatos,MiklosMolnar,Vol. 5 (2009), 75–82.: Masovno sušenje obične bukve (Fagus sylvatica L.) u jugo-zapadnoj Mađarskoj Masovno sušenje obične bukve(Fagus sylvatica L). u Mađarskoj počelo je 2003. i trajalo do 2004. Bilo je to tipično sušenje. Sušenje se pojavilo uz rubove šuma bukve ili izvan prirodnog areala. Najvažniji razlog toga bio je sušni period od 2000 do 2004. godine, što je oslabilo stabla u sastojini i dovelo do razvoja različitih štetnika i patogena. Karakteristični simptomi sušenja bili su često uz rubove sastojina i u sastojinama u kojima se provela proreda radi obnove. Izravni uzročnici sušenja bili su insektiAgrilus viridisi bukov potkornjak(Taphororychus bicolor)kao i gljiva(Biscogniauxia numularia). Poboljšanjem vremenskih uvjeta kontinuirano su se obnavljale sastojine bukve od 2005. godine. Dr. sc. Joso Gračan MEĐUNARODNASURADNJA INTERNATIONAL COOPERATION STRUČNAEKSKURZIJAU BAVARSKU Hrvatska komora inženjera šumarstava i drvne tehnologije (HKIŠDT) organizirala je krajem lipnja 2010. go dine četverodnevnu stručno-edukativnu ekskurziju u Bavarsku. Bogati program imao je za cilj upoznati sudio nike ekskurzije, odnosno članove Komore s kompleks nom problematikom šumarstva na području njemačke savezne drževe Bavarske. Prema pomno pripremljenom i razrađenom planu putovanja u aktivnosti su bili uključeni svi segmenti, ne samo klasičnog šumarstva, već svi segmenti integralnog gospodarenja šumskim ekosustavima, nihovo korištenje i specifičnosti organizacije i rada bavarskog šumarstva. Uz operativni rad predstavljen je i obrazovni program za stručnjeke za potrebe operativnog i znanstveno- istraživačkog rada. Realizacija zacrtanog programa 1.dan – 23.6. 2010. - srijeda Posjet jezeru Chiemsee, otoku Herreninsel, odnosno dvorcu kralja Ludviga II. Posjet je organiziran, osim posjeta turističkoj znamenitosti – dvorcu, i s ciljem upoznavanja načina gospodarenja jednim tako važnim područjem kao što je jezero i prostor uz njega. Brojne značajne informacije oko zona zaštite jezera i područja neposredno uz njega, mjerama gospodarenja i izrađenim planovima gospodarenja dao je gospodinWolfgang Dietzen,dipl. ing. šumarstva, koji živi i radi na Chiemseeu. Ujedno je autor brojnih Management planova za šire područje jezera. Iz njegovog izlaganja zanimljivo je izdvojiti nekoliko detalja u obliku natuknica, s obzirom da se radi |