DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Bartha,Denes-Odor,PeterHorvat, Tibor Ti- mar, Gabor Kenderes, Kata Standovar, Tibor Boloni,JanosSzmorad,FerencBodonczi Laslo Aszalos,Reka,Vol. 2, (2006), 7–22.: Raznolikost sastojina i prirodnost šuma Cilj ove studije bio je istraživanje raznolikosti sastojina (vertikalna struktura, starost, sklop) u odnosu na ukupnu prirodnost šuma. Razina prirodnosti procijenjenih kriterija (sastav, struktura stabala, svojstva, vrsta drveća) pokazala je slične karakteristike kada su grupe sastojina uspoređivane s razlikama u odnosu na sklop. Najveće su razlike utvrđene za kriterije sklopa. Različite vrste sklopa, suha stabla u šumi i ukupna prirodnost sastojina, signifikantno se razlikuju između grupa sastojina koje stalno imaju veću homogenost od različitih grupa sastojina. Što se tiče ostalih kriterija signifikantne razlike su utvrđene samo između homogenih i najrazličitijih grupa, dok se grupe sa srednjom razinom homogenosti ne razlikuju od ekstrema. Međutim, ako je u šumi dozvoljen lov, prirodnost se više smanjuje u heterogenim sastojinama. Prirodnost staništa se signifikantno ne razlikuje između grupa, osim ako sastojine nisu grupirane na bazi gustoće sklopa. U praktičnom smislu, ako se u sastojinama često lovi, dolazi do promjene sklopa po sastavu i strukturi, a to smanjuje prirodnost sastojina. ChabaMatyas,Vol. 2, (2006), 33–46.:Migracijski, genetski i fenotipski odgovoršumskih populacija na klimatske promjene Šumske populacije posebno su osjetljive na klimatske promjene radi duge ophodnje. Unatoč mogućnosti aklimatizacije i adaptacije prirodna selekcija i migracija odigrati će posebnu ulogu radi relativno velike brzine očekivanih promjena. Fenotipska plastičnost je od primarne važnosti. Rezultati analiza zdravstvenog stanja i uspijevanja poljskih pokusa su različiti, osobito na uzvišicama s blagim nagibom na rubnim područjima su slabiji, dok je uspijevanje na sjevernim lokalitetima bolje, jer su oborine bolje raspoređene. S obzirom na brzinu predviđenih promjena i moguća ograničenja adaptacije šumskih vrsta drveća, jasno je da je stručno gospodarenje šumama od posebne važnosti za očuvanje genetske raznolikosti i stabilnosti šumskih ekosustava. Eva Ujvari-Jarmay, Ferenc Ujvari: Vol. 2, (2006), 47–56.: Uspijevnje provenijencija obične smreke u međunarodnom Iufro pokusu 1964/68 u Mađarskoj U ovom su članku objavljeni rezultati istraživanja uspijevanja potomstava različitih provenijencija obične smreke u međunarodnom IUFRO pokusu 1964/68 U po kus je uključeno potomstvo od 38 plus i 10 minus stabala. Majčinska stabla obične smreke su porijeklom iz različitih međusobno udaljenih europskih lokaliteta. Lokalna stabla služila su kao kontrola. Rezultati za preživljavanje i visine 13 godina starih, slobodno oprašenih potomstava služila su za procjenu adaptacije (prilagodbe). Postotak preživljavanja po familijama gotovo se nije razlikovao. Prosječni postotak preživljavanja iznosio je 91 %. Prosječne visine biljaka bile su podjednake više nego se očekivalo, ali signifikantne razlike utvrđene su između prosječnih visina familija. Prosječne visine plus stabala bile su veće nego kod kontrole (minus stabla).Vrlo visoka korelacija (P = 1 %) utvrđena je između majčinskih stabala i između njihovog potomstva. Korelacija između prosječnih visina provenijencija i familija signifikantno se razlikovala. Janos Attila Toth, Kate Lajtha, Zsolt Kotro c zo, Zsolt Krakomperger,Bruce Bruce Caldvel, RichardBowden,MariaPapp,Vol. 3 (2007), 75–85.: Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju humu sa u tlu U nekoliko posljednjih dekada klima u Sikfokut ILTER šumi (Mađarska) postaje toplija i suša. Radi promjene klime sastav vrsta drveća u šumi se mijenja, a ukupna proizvodnja humusa se smanjuje. Prema njihovom iskustvu s osnivanjem pokusa koji su dio ILTER Detritus projekta u periodu od 4–5 godina primijenjena su tretiranja: bez humusa, bez korijena, bez organskog C i N, smanjuje se broj bakterija, gljiva, pH, aktivnost encima i isparavanje, ako se temperatura tla povećala za 2 °C na suhom Silkofut staništu, isparavanje se povećalo za 22,1 %.Taj rast mogao bi biti veći (29,9 %) na vlažnom staništu kao što je u Harvard šumi u SAD-u. Porastom temperature tla može se pospješiti globalno zagrijavanje. Tomas Tobisch, Vol. 4 (2008), 29–38.: Efekti umjetne obnove na preživljavanje, rast i oblik sadnica hrasta lužnjaka i kitnjaka u srednjoj Europi U ovom članku analizirani su učinci pokusa umjetne obnove u sastojini hrasta kitnjaka i lužnjaka. Istraživani su učinci inicijalne gustoće sadnica (10 200, 14 300, 35 700 stabalaca po ha) na plohama (140 cm x 70 cm, 240 x 40 cm), kemijsko tretiranje (Erunit i Nabu) i mehaničko uklanjanje korova u hrastu lužnjaku i kitnjaku u starosti biljaka od osam godina. Preživljavanje biljaka lužnjaka bilo je neovisno o početnoj gustoći, ali preživljavanje biljaka kitnjaka povećalo se u odnosu na gustoću. Visina i promjer od obje vrste signifikantno su bile niže glede gustoće, a odnos visine i promjera (DHR) bio je manji ako je gustoća bila veća. Kad je gustoća bila podjednaka, preživljavanje je bilo manje, a biljke kraće, tanje i odnos visine i promjera (DHR) bio je manji, ako je razmak između stabala bio manji nego između redova. Kemijsko i mehaničko tretiranje nije djelovalo na preživljavanje, rast ili oblik u odnosu na gustoću. |