DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Bartha,Denes-Odor,PeterHorvat, Tibor Ti-
mar, Gabor Kenderes, Kata Standovar, Tibor
Boloni,JanosSzmorad,FerencBodonczi Laslo
Aszalos,Reka,Vol. 2, (2006), 7–22.: Raznolikost
sastojina i prirodnost šuma


Cilj ove studije bio je istraživanje raznolikosti sastojina
(vertikalna struktura, starost, sklop) u odnosu na
ukupnu prirodnost šuma. Razina prirodnosti procijenjenih
kriterija (sastav, struktura stabala, svojstva, vrsta
drveća) pokazala je slične karakteristike kada su grupe
sastojina uspoređivane s razlikama u odnosu na sklop.
Najveće su razlike utvrđene za kriterije sklopa. Različite
vrste sklopa, suha stabla u šumi i ukupna prirodnost
sastojina, signifikantno se razlikuju između grupa
sastojina koje stalno imaju veću homogenost od različitih
grupa sastojina. Što se tiče ostalih kriterija signifikantne
razlike su utvrđene samo između homogenih i
najrazličitijih grupa, dok se grupe sa srednjom razinom
homogenosti ne razlikuju od ekstrema. Međutim, ako
je u šumi dozvoljen lov, prirodnost se više smanjuje u
heterogenim sastojinama. Prirodnost staništa se signifikantno
ne razlikuje između grupa, osim ako sastojine
nisu grupirane na bazi gustoće sklopa. U praktičnom
smislu, ako se u sastojinama često lovi, dolazi do promjene
sklopa po sastavu i strukturi, a to smanjuje prirodnost
sastojina.


ChabaMatyas,Vol. 2, (2006), 33–46.:Migracijski,
genetski i fenotipski odgovoršumskih populacija
na klimatske promjene


Šumske populacije posebno su osjetljive na klimatske
promjene radi duge ophodnje. Unatoč mogućnosti
aklimatizacije i adaptacije prirodna selekcija i migracija
odigrati će posebnu ulogu radi relativno velike brzine
očekivanih promjena. Fenotipska plastičnost je od primarne
važnosti. Rezultati analiza zdravstvenog stanja i
uspijevanja poljskih pokusa su različiti, osobito na uzvišicama
s blagim nagibom na rubnim područjima su slabiji,
dok je uspijevanje na sjevernim lokalitetima bolje,
jer su oborine bolje raspoređene. S obzirom na brzinu
predviđenih promjena i moguća ograničenja adaptacije
šumskih vrsta drveća, jasno je da je stručno gospodarenje
šumama od posebne važnosti za očuvanje genetske
raznolikosti i stabilnosti šumskih ekosustava.


Eva Ujvari-Jarmay, Ferenc Ujvari: Vol. 2,
(2006), 47–56.: Uspijevnje provenijencija obične
smreke u međunarodnom Iufro pokusu 1964/68 u
Mađarskoj


U ovom su članku objavljeni rezultati istraživanja
uspijevanja potomstava različitih provenijencija obične
smreke u međunarodnom IUFRO pokusu 1964/68 U po kus
je uključeno potomstvo od 38 plus i 10 minus stabala.
Majčinska stabla obične smreke su porijeklom iz različitih
međusobno udaljenih europskih lokaliteta. Lokalna stabla
služila su kao kontrola. Rezultati za preživljavanje i visine
13 godina starih, slobodno oprašenih potomstava služila
su za procjenu adaptacije (prilagodbe).


Postotak preživljavanja po familijama gotovo se
nije razlikovao. Prosječni postotak preživljavanja iznosio
je 91 %. Prosječne visine biljaka bile su podjednake
više nego se očekivalo, ali signifikantne razlike utvrđene
su između prosječnih visina familija. Prosječne
visine plus stabala bile su veće nego kod kontrole
(minus stabla).Vrlo visoka korelacija (P = 1 %) utvrđena
je između majčinskih stabala i između njihovog
potomstva. Korelacija između prosječnih visina provenijencija
i familija signifikantno se razlikovala.


Janos Attila Toth, Kate Lajtha, Zsolt Kotro c zo,
Zsolt Krakomperger,Bruce Bruce Caldvel,
RichardBowden,MariaPapp,Vol. 3 (2007), 75–85.:
Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju humu sa
u tlu


U nekoliko posljednjih dekada klima u Sikfokut
ILTER šumi (Mađarska) postaje toplija i suša. Radi promjene
klime sastav vrsta drveća u šumi se mijenja, a
ukupna proizvodnja humusa se smanjuje. Prema njihovom
iskustvu s osnivanjem pokusa koji su dio ILTER
Detritus projekta u periodu od 4–5 godina primijenjena
su tretiranja: bez humusa, bez korijena, bez organskog
C i N, smanjuje se broj bakterija, gljiva, pH, aktivnost
encima i isparavanje, ako se temperatura tla povećala za
2 °C na suhom Silkofut staništu, isparavanje se povećalo
za 22,1 %.Taj rast mogao bi biti veći (29,9 %) na vlažnom
staništu kao što je u Harvard šumi u SAD-u. Porastom
temperature tla može se pospješiti globalno
zagrijavanje.


Tomas Tobisch, Vol. 4 (2008), 29–38.: Efekti
umjetne obnove na preživljavanje, rast i oblik sadnica
hrasta lužnjaka i kitnjaka u srednjoj Europi


U ovom članku analizirani su učinci pokusa umjetne
obnove u sastojini hrasta kitnjaka i lužnjaka. Istraživani
su učinci inicijalne gustoće sadnica (10 200, 14 300,
35 700 stabalaca po ha) na plohama (140 cm x 70 cm,
240 x 40 cm), kemijsko tretiranje (Erunit i Nabu) i mehaničko
uklanjanje korova u hrastu lužnjaku i kitnjaku u
starosti biljaka od osam godina. Preživljavanje biljaka
lužnjaka bilo je neovisno o početnoj gustoći, ali preživljavanje
biljaka kitnjaka povećalo se u odnosu na gustoću.
Visina i promjer od obje vrste signifikantno su
bile niže glede gustoće, a odnos visine i promjera (DHR)
bio je manji ako je gustoća bila veća. Kad je gustoća bila
podjednaka, preživljavanje je bilo manje, a biljke kraće,
tanje i odnos visine i promjera (DHR) bio je manji, ako
je razmak između stabala bio manji nego između redova.
Kemijsko i mehaničko tretiranje nije djelovalo na
preživljavanje, rast ili oblik u odnosu na gustoću.