DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 96 <-- 96 --> PDF |
CsabaMatyas,GregorBožič,MladenIvanko vić,Vol. 5 (2009), 47–62.:Analize adaptacije pokusa provenijencija obične bukve na ma kroklimatske pro mjene Cilj ove studije bio je analiza uspijevanja pokusa provenijencija obične bukve (Fagus sylvaticaL.),osnovanih na kontinentalnom dijelu sjeveroistočne granice obične bukve, radi izrade modela adaptacije i plastičnosti populacija na evolucijsko-ekološkoj osnovi, što je rezultat naglih makroklimatskih promjena. Modeliranje visine juvenilnih biljaka (klijanaca) izrađeno je pomoću ekodistance varijabli. Koncept analize transfera biljaka i ekodistanca bazirana je na pretpostavci da djelovanje makroklimatskih promjena na fenotip ovisi o nasljednom adaptivnom potencijalu populacije, veličine i pravca očekivane ekološke promjene. U običnim poljskim pokusima sadnja biljaka na planiranim staništima je zapravo simulacija promjene okoliša. Primjena ekodistance za procjenu poljskih pokusa osigurava informaciju o reakciji populacija na očekivane klimatske promjene. Analiza rezultata tri poljska pokusa obične bukve u Srednjoj Europi osporava ranije dvojbe o postojanju makroklimatske adaptacije kod klijanaca i opravdano ograničava uporabu reprodukcijskog materijala na bazi evolucijske ekologije. Predstavljeni model pokazuje da su klimatske promjene regionalno divergentne, ovisno o uvjetima tijekom izmjera i nasljednosti svojstava. Općenito rečeno, zatopljenje u srednjem-sjevernom području može povećati proizvodnju. Isto tako, kod stresnih i slabih uvjeta u nizinskom i suhom području depresija i vitalnost su predvidljivo manji. Rezultati ovih istraživanja o djelovanju klimatskih promjena na adaptaciju, slabljenje šumarske politike i zaštite prirode, mijenja način proizvodnje reprodukcijskog materijala. FerencLakatos,MiklosMolnar,Vol. 5 (2009), 75–82.: Masovno sušenje obične bukve (Fagus sylvatica L.) u jugo-zapadnoj Mađarskoj Masovno sušenje obične bukve(Fagus sylvatica L). u Mađarskoj počelo je 2003. i trajalo do 2004. Bilo je to tipično sušenje. Sušenje se pojavilo uz rubove šuma bukve ili izvan prirodnog areala. Najvažniji razlog toga bio je sušni period od 2000 do 2004. godine, što je oslabilo stabla u sastojini i dovelo do razvoja različitih štetnika i patogena. Karakteristični simptomi sušenja bili su često uz rubove sastojina i u sastojinama u kojima se provela proreda radi obnove. Izravni uzročnici sušenja bili su insektiAgrilus viridisi bukov potkornjak(Taphororychus bicolor)kao i gljiva(Biscogniauxia numularia). Poboljšanjem vremenskih uvjeta kontinuirano su se obnavljale sastojine bukve od 2005. godine. Dr. sc. Joso Gračan MEĐUNARODNASURADNJA INTERNATIONAL COOPERATION STRUČNAEKSKURZIJAU BAVARSKU Hrvatska komora inženjera šumarstava i drvne tehnologije (HKIŠDT) organizirala je krajem lipnja 2010. go dine četverodnevnu stručno-edukativnu ekskurziju u Bavarsku. Bogati program imao je za cilj upoznati sudio nike ekskurzije, odnosno članove Komore s kompleks nom problematikom šumarstva na području njemačke savezne drževe Bavarske. Prema pomno pripremljenom i razrađenom planu putovanja u aktivnosti su bili uključeni svi segmenti, ne samo klasičnog šumarstva, već svi segmenti integralnog gospodarenja šumskim ekosustavima, nihovo korištenje i specifičnosti organizacije i rada bavarskog šumarstva. Uz operativni rad predstavljen je i obrazovni program za stručnjeke za potrebe operativnog i znanstveno- istraživačkog rada. Realizacija zacrtanog programa 1.dan – 23.6. 2010. - srijeda Posjet jezeru Chiemsee, otoku Herreninsel, odnosno dvorcu kralja Ludviga II. Posjet je organiziran, osim posjeta turističkoj znamenitosti – dvorcu, i s ciljem upoznavanja načina gospodarenja jednim tako važnim područjem kao što je jezero i prostor uz njega. Brojne značajne informacije oko zona zaštite jezera i područja neposredno uz njega, mjerama gospodarenja i izrađenim planovima gospodarenja dao je gospodinWolfgang Dietzen,dipl. ing. šumarstva, koji živi i radi na Chiemseeu. Ujedno je autor brojnih Management planova za šire područje jezera. Iz njegovog izlaganja zanimljivo je izdvojiti nekoliko detalja u obliku natuknica, s obzirom da se radi |