DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 96     <-- 96 -->        PDF

CsabaMatyas,GregorBožič,MladenIvanko


vić,Vol. 5 (2009), 47–62.:Analize adaptacije pokusa


provenijencija obične bukve na ma kroklimatske


pro mjene


Cilj ove studije bio je analiza uspijevanja pokusa provenijencija
obične bukve (Fagus sylvaticaL.),osnovanih
na kontinentalnom dijelu sjeveroistočne granice
obične bukve, radi izrade modela adaptacije i plastičnosti
populacija na evolucijsko-ekološkoj osnovi, što je rezultat
naglih makroklimatskih promjena. Modeliranje visine
juvenilnih biljaka (klijanaca) izrađeno je pomoću ekodistance
varijabli. Koncept analize transfera biljaka i ekodistanca
bazirana je na pretpostavci da djelovanje
makroklimatskih promjena na fenotip ovisi o nasljednom
adaptivnom potencijalu populacije, veličine i pravca očekivane
ekološke promjene. U običnim poljskim pokusima
sadnja biljaka na planiranim staništima je zapravo
simulacija promjene okoliša. Primjena ekodistance za
procjenu poljskih pokusa osigurava informaciju o reakciji
populacija na očekivane klimatske promjene.


Analiza rezultata tri poljska pokusa obične bukve u
Srednjoj Europi osporava ranije dvojbe o postojanju makroklimatske
adaptacije kod klijanaca i opravdano ograničava
uporabu reprodukcijskog materijala na bazi
evolucijske ekologije. Predstavljeni model pokazuje da
su klimatske promjene regionalno divergentne, ovisno o
uvjetima tijekom izmjera i nasljednosti svojstava. Općenito
rečeno, zatopljenje u srednjem-sjevernom području
može povećati proizvodnju. Isto tako, kod stresnih i slabih
uvjeta u nizinskom i suhom području depresija i vitalnost
su predvidljivo manji.


Rezultati ovih istraživanja o djelovanju klimatskih
promjena na adaptaciju, slabljenje šumarske politike i
zaštite prirode, mijenja način proizvodnje reprodukcijskog
materijala.


FerencLakatos,MiklosMolnar,Vol. 5 (2009),
75–82.: Masovno sušenje obične bukve (Fagus sylvatica
L.) u jugo-zapadnoj Mađarskoj


Masovno sušenje obične bukve(Fagus sylvatica L).
u Mađarskoj počelo je 2003. i trajalo do 2004. Bilo je
to tipično sušenje. Sušenje se pojavilo uz rubove šuma
bukve ili izvan prirodnog areala. Najvažniji razlog toga
bio je sušni period od 2000 do 2004. godine, što je oslabilo
stabla u sastojini i dovelo do razvoja različitih štetnika
i patogena. Karakteristični simptomi sušenja bili
su često uz rubove sastojina i u sastojinama u kojima se
provela proreda radi obnove. Izravni uzročnici sušenja
bili su insektiAgrilus viridisi bukov potkornjak(Taphororychus
bicolor)kao i gljiva(Biscogniauxia numularia).
Poboljšanjem vremenskih uvjeta kontinuirano
su se obnavljale sastojine bukve od 2005. godine.


Dr. sc. Joso Gračan


MEĐUNARODNASURADNJA


INTERNATIONAL COOPERATION


STRUČNAEKSKURZIJAU BAVARSKU


Hrvatska komora inženjera šumarstava i drvne tehnologije
(HKIŠDT) organizirala je krajem lipnja 2010. go dine
četverodnevnu stručno-edukativnu ekskurziju u
Bavarsku. Bogati program imao je za cilj upoznati sudio
nike ekskurzije, odnosno članove Komore s kompleks
nom problematikom šumarstva na području njemačke
savezne drževe Bavarske.


Prema pomno pripremljenom i razrađenom planu
putovanja u aktivnosti su bili uključeni svi segmenti, ne
samo klasičnog šumarstva, već svi segmenti integralnog
gospodarenja šumskim ekosustavima, nihovo korištenje
i specifičnosti organizacije i rada bavarskog
šumarstva. Uz operativni rad predstavljen je i obrazovni
program za stručnjeke za potrebe operativnog i znanstveno-
istraživačkog rada.


Realizacija zacrtanog programa


1.dan – 23.6. 2010. - srijeda


Posjet jezeru Chiemsee, otoku Herreninsel, odnosno
dvorcu kralja Ludviga II.


Posjet je organiziran, osim posjeta turističkoj znamenitosti
– dvorcu, i s ciljem upoznavanja načina gospodarenja
jednim tako važnim područjem kao što je
jezero i prostor uz njega. Brojne značajne informacije
oko zona zaštite jezera i područja neposredno uz njega,
mjerama gospodarenja i izrađenim planovima gospodarenja
dao je gospodinWolfgang Dietzen,dipl. ing.
šumarstva, koji živi i radi na Chiemseeu. Ujedno je
autor brojnih Management planova za šire područje jezera.
Iz njegovog izlaganja zanimljivo je izdvojiti nekoliko
detalja u obliku natuknica, s obzirom da se radi