DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 101     <-- 101 -->        PDF

IZLOŽBE – EXHIBITIONS


VACLAV ANDERLE U HRVATSKOJ
U povodu izložbe njegovih ilustracija u Opatiji 2010. godine


Hrvatski muzej turizma Opatija priredio je izložbu
njegovih 70 ilustracija u Umjetničkom paviljonu “Juraj
Šporer” u Opatiji od 24. 4.–16. 5.2010. g. pod nazivom
“Vaclav Anderle u Hrvatskoj”. Ovom izložbom Hrvatski
muzej turizma dobro je upotpunio turistički sadržaj
prije glavne sezone, jer je izložbu u slobodnom ulazu
razgledalo više od 2.500 posjetitelja. Za izložbu je bila
pripremljena knjižica autora dr. sc. Frane Dulibića
pod nazivom “Vaclav Anderle u Hrvatskoj” u kojoj je
detaljno opisan njegov život i umjetničko stvaralaštvo.
Izložbu su priredili dr. sc. Frano Dulibić i Katarina B e gonja,
a njezin postav dr. sc. Frano Dulibić i Mirjana
Kos-Nalis. Dr. sc. Frano Dulibić je mladi i plodni
znanstvenik i izvanredni profesor na Odsjeku za povijest
umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji se
posebice bavi istraživanjima novijega hrvatskoga slikarstva,
karikature i ilustracija u Hrvatskoj. Marijana
Kos-Nalis, rođena Opatijka, ravnateljica Hrvatskog
muzeja turizma, diplomirana je povjesničarka umjetnosti
i diplomirana etnologinja. Prošle godine navršilo
se 150 godina od rođenja Vaclava Anderlea, češkog šumara,
ilustratora i pisca, koji je za svoga razmjerno
kratkog boravka u Hrvatskoj ostavio duboki trag svog
umjetničkog stvaralaštva. Tim povodom prošle godine
“Šumarski list” iscrpno je pisao o njegovom životu i
radu s posebnim osvrtom na lovačke ilustracije.1 Također
spominjemo članak o jednom segmentu njegovog
stvaralaštva, koji je objavljen u časopisu “Hrvatske
šume”.2 Zbog toga čitatelje upućujemo na ove radove,
a kod opisa umjetničkog stvaralaštva korištena je knjižica
dr.sc. Frane Dulibića i rad dr. Borisa Vižintina.3


Likovno umijeće Anderlea najviše je povezano s
Dragutinom Hirzom na zajedničkom radu nekoliko putopisa
(Hrvatsko primorje 1891., Gorski kotar 1898., te
Lika i Plitvička jezera 1900). Njegove slike prirode,
krajolika i ljudi realistična su i impresivna svjedočanstva
o vremenu nastajanja, koje ponekada odaju romantičarski
duh. Ova znanstveno-popularna djela imala su
važnu ulogu u obrazovanju stanovništva, te su ukazala
na velike komparativne prednosti naših izuzet no bogatih
kulturnih i prirodnih vrednota. Ta popularna izdanja


1 Frković, A. 2009: Vaclav leo Anderle (1859–1944), šumar i ilu


strator – utemeljitelj češke lovačke ilustraicije. Š.L. 11–12, s. 629.
2 Meštrić, B. 2004: Crtež ugodni naroda slovinskih. Časopis “Hr


vatske šume”, br. 95, Zagreb.
3 Vižintin, B.: Osvrt na likovno stvaralaštvo Vaclava Anderlea. Ka


lendar grada Rijeke 1993.g. Dr. Boris Vižintin (1921–2001) poz


nati povjesničar umjetnosti.


umnogome su doprinijela počecima razvoja našega turizma
i većem zanimanju stranih turista za našu zemlju,
poglavito Čeha. Njegove ilustracije ovih područja u putopisima
s originalnim starim nazivima mjesta dočaravaju
duh prošlih vremena, koje zbog toga imaju
kulturno-povijesnu i dokumentarnu vrijednost. Osim
toga Anderle je crtao motive iz prirode, života u šumi,
krajolike, vedute gradova i starih utvrda koje je objavljivao
u hrvatskim, ali i u više stranih časopisa. Već u
mlađim danima Anderle iskazuje sklonost linearnom izražavanju.
Konture ilustracija crta tušem ili olovkom, a
potom kistom osjenčava površine u nedefiniranoj svjetlosti
u svrhu postizanja površinskog modeliranja. U izradi
vjernijih motiva koristi se i fotografijom, pa su mu
ponekad neke vedute topografski autentične. Uspješno
usklađuje planove s perspektivom i preciznim tonskim
gradacijama, pa tako prikazuje točni izgled motiva s
okolicom i njezinom vegetacijom, u kojoj brižljivo i
znalački iscrtava detalje s puno slikarskog umijeća.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Za svoj rad ilustratora znao bi reći: “Meni to crtkanje
predstavlja odmor i uvijek mi je bila utjeha u teškom
trenucima, kakvih je puna ljudska sudbina”. Crtanje
odista i jest najneposredniji i najintimniji način izražavanja,
koje na najbolji mogući način otkriva ličnost
umjetnika. Putem crteža umjetnik se može neposredno i
slobodno najbolje izraziti, a uz to je put od ideje do
ostvarenja najkraći od bilo kojeg drugog načina likovnog
izražavanja. Kao veliki zaljubljenik crtanja Anderle
je uz šumarski posao uvijek nalazio vremena za tu svoju
veliku ljubav. Uvijek je nosio blok sa sobom koji je bio
krcat mnogobrojnim impresijama o krajevima i ljudima.
Svojim dojmljivim i preciznim crtežima uspjele
kompozicije, Anderle postiže gotovo savršenu vjerodostojnost.
Svoje radove najčešće izrađuje u tehnici pa-
stela te vještom kompozicijom, koji ponekad u izboru
motiva i likovnoj obradi odaju i socijalnu notu.


U početku svog likovnog stvaralaštva zaokupljen je
figuralnim temama i slikarstvom krajolika i to osobito
motivima netaknute prirode. Od ostalih vrsta umjetničkog
stvaralaštva autor je spomenika poginulom staroaustrijskom
vojnom pilotu Deodatu Andriću, koji je
podignut kraj Čapljine 1913. g. na viskom postamentu
od 5.3 m u obliku velikog orla sa slomljenim krilima. U
kasnijoj fazi razvoja ilustrira šumarske stručne knjige,
a njegovi crteži životinja svrstavaju ga u začetnike
češke lovačke ilustracije. Osim ilustracija naslikao je
mnogo slika, platna, lovačkih razglednica i diploma zavidne
tehničke zrelosti. Nositelj je mnogih odlikovanja,
i to od najviših državnika Češke i Njemačke,
češkog društva šumara i lovačkog društva te mnogih
drugih institucija.


Vaclav Anderle umire u 85. godini uoči završetka II.
svjetskog rata u Podebroděchu (Češka) 30. 4. 1944. g.
Na njegovoj osmrtnici, između ostalog, bilo je figurativno
napisano: “Veliki lov je završen i zadnja truba je
odsvirala kraj”. Iako je najveći dio života i rada proveo
u Češkoj, njegov kratki boravak u Hrvatskoj ostavio je
snažni pečat u našem likovnom stvaralaštvu i to ponaj


prije u ilustracijama naših izuzetnih prirodnih znamenitosti,
mnogih prizora iz svakodnevnog života i kulturno-
povijesnih objekata. To uostalom nije usamljeni
slučaj doprinosa Čeha našoj umjetnosti i ostalim segmentima
našega života, kao ni doprinosa Hrvata u Češkoj,
posebice na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 103     <-- 103 -->        PDF

Upravo završena izložba ilustracija Vaclava Anderlea
u Opatiji nesumnjivo zaslužuje sve pohvale organizatora
Hrvatskog muzeja turizma, te njegovim autorima
ponajprije dr.sc. Frani Dulibiću, Mirjani Kos-Nalis,
dipl. povjesničarki umjetnosti, ravnateljici Muzeja, Katarini
Begonja i cijeloj ekipi. S obzirom na glavnu turističku
sezonu bilo bi uputno ponuditi ovaj postav
ostalim većim turističkim mjestima Hrvatskoga primorja,
Gorskoga kotara, Like i Plitvičkih jezera. Prema


najavama organizatora ove izložbe veći dio postava bit
će uskoro prebačen u Gospić. Kod sljedećih izložbi svakako
bi bilo uputno izraditi veći broj njegovih ilustracija
u veličini dopisnica ili većih formata, koji bi se kao
suveniri mogli ponuditi posjetiteljima izložbi.


Nadamo se da je to tek jedan u nizu projekata ovakvog
ili sličnog sadržaja njihovog zajedničkog rada,
koje bi i u budućnosti svakako trebalo nastaviti.


Vice Ivančević


IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA


FROM THE CROATIAN FORESTRY ASSOCIATION


EFN SUSRET ŠUMARA EUROPE


Europska šumarska mreža (EFN-European Forestry
Network) je mreža nacionalnih šumskih društava i
udruga u Europi. Glavni cilj je promicanje i razmjena informacija
relevantnih za šume, šumarstva i šumarske politike
među svojim članovima. Pravo da postanu članovi
EFN imaju Društva koja u svakoj zemlji najbolje predstavljaju
sveobuhvatan interes ljudi koji se bave izravno
i neizravno održivim korištenjem šumskih resursa.


Delegacija Hrvatskoga šumarskoga društva po prvi
puta je sudjelovala na EFN susretu u Beču u Austriji
2008. godine. O tome se može čitati na stranicama Šumarskoga
lista 11–12/2008. U 2009. godini susret je
održan na Islandu gdje zbog udaljenosti i velikih troškova
nismo sudjelovali. U proljeće 2010. godine primili
smo upit od kolega iz Austrije s ponudom da
Hrvatsko šumarsko društvo bude domaćinom EFN susreta
2010. godine, što smo i prihvatili.


Uobičajeno je da susret traje dva dana, od kojih je
prvi dan rezerviran za tzv. Country report – izvješće po
zemljama, dok je sljedeći dan predviđen za terenska
događanja. Kako se u rujnu 2010. godine u Zagrebu na
Jarunu odvijalo 39. Svjetsko prvenstvo šumskih radnika,
svakako smo željeli da sudionici posjete i ovo događanje,
pa smo predložili trodnevno trajanje susreta, a
program je bio sljedeći:


Četvrtak 23. rujna: Dolazak sudionika u Zagreb i
smještaj u hotelima. Sastanak u Šumarskom domu u 15
sati. Izvješća po zemljama, rasprava i zajednička večera.


Petak 24. rujna, 10 sati: Upoznavanje s gospodarenjem
lužnjakovih nizinskih i poplavnih šuma na području
šumarije Vrbovec. U popodnevnim satima
posjet Parku prirode Lonjsko polje i UŠP Sisak.


Subota 25. rujna, 9 30 sati: Turistička vožnja Zagrebom
i odlazak na Jarun. Završetak susreta u popodnevnim
satima.


Goste su u Šumarskom domu dočekali domaćini:
predsjednik Hrvatskog šumarskog društva mr. sc. Petar
Jurjević, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnoga gospodarstva Herman Sušnik,
dipl. ing., predsjednik Akademije šumarskih
znanosti akademik Slavko Matić, tehnički urednik Šumarskoga
lista Hranislav Jakovac, dipl. ing., urednik informatičke
dokumentacije HŠD-a Branko Meštrić,
dipl. ing., i tajnik Damir Delač, dipl. ing. Za prijevod
su se pobrinule stalne suradnice u Šumarskom listu prof.
Ljerka Vajagić iprof. Renata Peršin.


Odbor za doček, slijeva: akademik S. Matić, D. Delač, H. Sušnik i


P. Jurjević, M. Mrkobrad
Na susretu su nazočile delegacije:


Austrije; predsjednik Austrijskog šumarskog društva
gosp. Johannes Wohlmacher, bivši predsjednik
gosp. Bertram Blin itajnik gosp. Martin Höbarth.


Njemačke; predsjednik Njemačkog šumarskog društva
gosp. Marcus Kühling i njegova pomoćnica
dr. sc. Sabine Schreiner.


Estonije; predsjednik Estonskog šumarskog društva
gosp. Heiki Hepner, potpredsjednik gosp. Erik