DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Upravo završena izložba ilustracija Vaclava Anderlea u Opatiji nesumnjivo zaslužuje sve pohvale organizatora Hrvatskog muzeja turizma, te njegovim autorima ponajprije dr.sc. Frani Dulibiću, Mirjani Kos-Nalis, dipl. povjesničarki umjetnosti, ravnateljici Muzeja, Katarini Begonja i cijeloj ekipi. S obzirom na glavnu turističku sezonu bilo bi uputno ponuditi ovaj postav ostalim većim turističkim mjestima Hrvatskoga primorja, Gorskoga kotara, Like i Plitvičkih jezera. Prema najavama organizatora ove izložbe veći dio postava bit će uskoro prebačen u Gospić. Kod sljedećih izložbi svakako bi bilo uputno izraditi veći broj njegovih ilustracija u veličini dopisnica ili većih formata, koji bi se kao suveniri mogli ponuditi posjetiteljima izložbi. Nadamo se da je to tek jedan u nizu projekata ovakvog ili sličnog sadržaja njihovog zajedničkog rada, koje bi i u budućnosti svakako trebalo nastaviti. Vice Ivančević IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA FROM THE CROATIAN FORESTRY ASSOCIATION EFN SUSRET ŠUMARA EUROPE Europska šumarska mreža (EFN-European Forestry Network) je mreža nacionalnih šumskih društava i udruga u Europi. Glavni cilj je promicanje i razmjena informacija relevantnih za šume, šumarstva i šumarske politike među svojim članovima. Pravo da postanu članovi EFN imaju Društva koja u svakoj zemlji najbolje predstavljaju sveobuhvatan interes ljudi koji se bave izravno i neizravno održivim korištenjem šumskih resursa. Delegacija Hrvatskoga šumarskoga društva po prvi puta je sudjelovala na EFN susretu u Beču u Austriji 2008. godine. O tome se može čitati na stranicama Šumarskoga lista 11–12/2008. U 2009. godini susret je održan na Islandu gdje zbog udaljenosti i velikih troškova nismo sudjelovali. U proljeće 2010. godine primili smo upit od kolega iz Austrije s ponudom da Hrvatsko šumarsko društvo bude domaćinom EFN susreta 2010. godine, što smo i prihvatili. Uobičajeno je da susret traje dva dana, od kojih je prvi dan rezerviran za tzv. Country report – izvješće po zemljama, dok je sljedeći dan predviđen za terenska događanja. Kako se u rujnu 2010. godine u Zagrebu na Jarunu odvijalo 39. Svjetsko prvenstvo šumskih radnika, svakako smo željeli da sudionici posjete i ovo događanje, pa smo predložili trodnevno trajanje susreta, a program je bio sljedeći: Četvrtak 23. rujna: Dolazak sudionika u Zagreb i smještaj u hotelima. Sastanak u Šumarskom domu u 15 sati. Izvješća po zemljama, rasprava i zajednička večera. Petak 24. rujna, 10 sati: Upoznavanje s gospodarenjem lužnjakovih nizinskih i poplavnih šuma na području šumarije Vrbovec. U popodnevnim satima posjet Parku prirode Lonjsko polje i UŠP Sisak. Subota 25. rujna, 9 30 sati: Turistička vožnja Zagrebom i odlazak na Jarun. Završetak susreta u popodnevnim satima. Goste su u Šumarskom domu dočekali domaćini: predsjednik Hrvatskog šumarskog društva mr. sc. Petar Jurjević, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Herman Sušnik, dipl. ing., predsjednik Akademije šumarskih znanosti akademik Slavko Matić, tehnički urednik Šumarskoga lista Hranislav Jakovac, dipl. ing., urednik informatičke dokumentacije HŠD-a Branko Meštrić, dipl. ing., i tajnik Damir Delač, dipl. ing. Za prijevod su se pobrinule stalne suradnice u Šumarskom listu prof. Ljerka Vajagić iprof. Renata Peršin. Odbor za doček, slijeva: akademik S. Matić, D. Delač, H. Sušnik i P. Jurjević, M. Mrkobrad Na susretu su nazočile delegacije: Austrije; predsjednik Austrijskog šumarskog društva gosp. Johannes Wohlmacher, bivši predsjednik gosp. Bertram Blin itajnik gosp. Martin Höbarth. Njemačke; predsjednik Njemačkog šumarskog društva gosp. Marcus Kühling i njegova pomoćnica dr. sc. Sabine Schreiner. Estonije; predsjednik Estonskog šumarskog društva gosp. Heiki Hepner, potpredsjednik gosp. Erik |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Kosenkranius, gđa. Vaike Pommer iz Eston-federalnoj razini podijeljeno na 6 društava s ukupno 4493 skog šumarskog instituta i prof. dr. sc. Hardi Tul -člana. Društvo ima široke interesne sfere, kao što su: federalnoj razini podijeljeno na 6 društava s ukupno 4493 skog šumarskog instituta i prof. dr. sc. Hardi Tul -člana. Društvo ima široke interesne sfere, kao što su: l u s s Estonskog šumarskog fakulteta. Slovačke; predsjednik Slovačke šumarske komore gosp. Jaroslav Sulek, generalni direktor Slovačkih državnih šuma Igor Viszlai, gosp. Rudolf Bruchanik, gosp. Boris Pekarovic. Škotske; predsjednik Škotskog šumarskog društva Maurice Rogers. Sudionici EFN-a, Zagreb 2010. Goste je u ime domaćina pozdravio predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević, ukratko ih upoznavši s poviješću Društva. U svom pozdravnom govoru državni tajnik MRRŠVG Herman Sušnik upoznao ih je s organizacijskom strukturom šumarstva i resornog Ministarstva. Uslijedila su izvješća delegacija po zemljama. Simpatični Maurice Rogers podnosi Škotski izvještaj Maurice Rogers iz Škotskog kraljevskog šumarskog društva u svojoj je prezentaciji prikazao osnovne podatke o stanovništvu, topografske i klimatske prilike u Škotskoj. Prikazao je stanje šuma i učešće crnogoričnih i bjelogoričnih glavnih vrsta drveća, te najčešće štete u škotskim šumama uzrokovane klimatskim promjenama (vjetroizvale), insektima i gljivama. U svom je izlaganju naglasio i vrednovanje općekorisnih funkcija šuma u Škotskoj. Tajnik Austrijskog šumarskog društva Martin H ö barth u svom je izlaganju prikazao Šumarsko društvo svoje zemlje, koje je osnovano 1852. godine i danas je na Šumarski radovi i tehnologija Javni odnosi Uzgajanje šuma i zaštita prirode Istraživanje i planiranje u šumarstvu Ekonomija Zaštita šuma Međunarodna šumarska politika Povijest šumarstva Sport. Glavni zadaci su: lobiranje za drvo i šumu na zakonodavnoj razini, edukacija i uvježbavanje svih članova, rad na informiranju i razumijevanju javnosti problematike šumarstva i drvne industrije, godišnji kongresi s predavanjima, raspravama i ekskurzijama. Austrijsko šumarsko društvo član je: Austrijskog Društva za zaštitu prirode (Umweltdachverband) Saveznog instituta za ruralni razvoj (Ländliches Fortbildungsinstitut) Međunarodne komisije za zaštitu Alpa (CIPRA-Austria). Predsjednik Njemačkog šumarskog društva gosp. Marcus Kühling izložio je neke činjenice vezane za Njemačko šumarstvo i najavio događanja u 2011. godini: Njemačko šumarsko društvo slavi 111. obljetnicu; Broj članova društva raste; Šumarsko društvo ponovno osniva Međunarodni komitet za održivo gospodarenje šumama; Obavljaju se pripreme za 65. godišnju konferenciju u Aachenu; Pripreme za obilježavanje Međunarodne godine šuma; Novi zakon o šumama prošao je Vladu; Rasprava između šumarskog i lovačkog lobija se zaoštrava; Intenzivna je rasprava i između šumarstva i zaštite prirode (posebice oko nacionalne strategije o bioraznolikosti). Glavne teme vezane za obilježavanje 2011. međunarodne godine šuma bit će: Šume su važne za ljude; Proizvodi i općekorisne funkcije šume osiguravaju kvalitetu i održivost života u 21. stoljeću; Održivo šumarstvo znači raditi u skladu s prirodom; Šumovlasnici i nadzornici brimu o šumi; Svatko može učiniti nešto dobro za šumu. Neke ideje koje mogu proizaći kao dobrobit EFN susreta: Formiranje mailing liste svih članova; Međusobni pozivi članova na važna događanja; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Organiziranje bilateralnih stručnih ekskurzija; Partnerstvo u nekim projektima, posebice među mladim ljudima; Suglasnost oko pitanja šumarske politike EU i sl. Gosp. Erik Kosenkranius izložio je Estonsko izviješće podijeljeno u 4 poglavlja: 1. Ekonomsko stajalište 2. Privatne šume u Estoniji 3. Aktivnosti šumarskoga društva Sudjelovanje na Forestry vision conference; Sudjelovanje na sajmu ruralne proizvodnje; Organiziranje šumarskoga tjedna; Sudjelovanje na Baltičkoj šumarskoj koferenciji. 4. Istraživanje stavova javnosti o šumarstvu Estonije 24 % ispitanika smatra da je situacija u estonskom šumama općenito poboljšana, 33 % smatraju da je pogoršana u posljednjih 5 godina, veliki problemi vezani su uz pošumljavanje 43 %, prekomjerne sječe 10 % i ilegalne sječe 19 % . Najmanje 2/3 ispitanika složilo se sa sljedećim izjavama: Šuma je važna za nacionalno gospodarstvo; Drvo je ekološki prihvatljiv materijal i treba se više koristiti; Održivi razvoj šuma važniji je nego prihod od korištenja drveta; Drvo je važan izvor obnovljive energije i treba ga promicati; Većina se nije složila s izjavama da je godišnji etat prenizak i da će uslijed toga vrijedno drvo propasti, te da se s Estonskim šumama gospodari na održiv način; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Ljudi žele informacije o šumi i mogućnostima za rekreaciju 62 %; Žele informacije o upravljanju šumama 49 %; Žele informacije o zaštiti šume i prirode 45 %; Glavni izvor informacija im je internet 91 %. U svom izlaganju Slovaci su prikazali Šume i šumarstvo svoje zemlje. Ukupna površina šuma 2.009.000 ha ili 41% površine Slovačke. Od tog su: gospodarske šume na 69,9 % površine, Zaštitne šume na 17,0 % površine, Šume posebne namjene na 13,1 % površine. Ukupna drvna zaliha iznosi 456 mil. m3 ili 237 m3/ha; Godišnji tečajni prirast iznosi 6,14 m3/ha; Godišnji etat iznosi 9,2 mil. m3 ; 6,2 m3 crnogorice i 3,0 mil. m3 bjelogorice; 60,4 % etata čini sječa izazvana sušenjem i vremenskim nepogodama; Etatom se siječe 75 % prirasta; Godišnje se pošumi 15 883 ha i to 9 143 ha umjetnim putem, a 6 740 ha prirodnom obnovom; Prihodi i troškovi su većinom izbalansirani s dobiti od oko 4 %; Šumarski sektor u Slovačkoj zapošljava oko 20 000 ljudi. Šumarske institucije: Slovačka šumarska komora osnovana je 1993. godine kao nevladina, nepolitička, pravna osoba s vlastitom administracijom. Razlozi osnivanja su: da sudjeluje u Slovačkoj šumarskoj proizvodnji, da se brine o interesu članstva i kreira socijalnu i komercijalnu šumarsku politiku, da promiče i zagovara profesionalna i socijalna prava svojih članova. Postoje specijalizirane sekcije: Sekcije za edukaciju, koja se bavi organiziranjem stručnih izleta i izdavaštvom i Sekcija za odnose s javnošću. Pro Silva zagovara gospodarenje prirodnim šu- mama i biološku raznolikost. Klub “Žene u šumarstvu” zalaže se za domaće i međunarodne odnose žena vezanih za šumarstvo. Temeljne aktivnosti komore su: pružanje pravnih i savjetodavnih usluga, pomaganje daljnje edukacije članstva, organizacija stručnih putovanja, zaštita interesa članstva, senzibiliziranje javnosti o važnosti šumarske struke i radova u šumi, predlaganje rješenja u šumarskom zakonodavstvu. Problemi s kojima se Komora susreće u radu vanjski: Mala podrška središnje državne administracije; Restriktivni zakoni; Često bezrazložan kritički odnos ostalih građanskih udruga za zaštitu prirode prema šumarskom sektoru. Unutarnji: Manjak interesa članova za šumarske organizacije, kao i šumara samih za sebe; Pomanjkanje financijskih sredstava. Ciljevi: Zagovaranje interesa Slovačkog šumarstva i širenje entuzijazma; Pridobivanje više ovlasti kod donošenja izmjena i dopuna pravnih akata; Materijalno zadovoljstvo članstva; Porast broja članova. Svi sudionici dobili su pdf prezentaciju šuma i šumarstva Hrvatske koja je napravljena baš za ovu prigodu (nalazi se na WEB stranicama HŠD-a) Izv. prof. dr. sc. Ivica T ikvić izložio je svoju temu “Gospodarenje tartufima u šumskim ekosustavima Hrvatke”. Prof. Tikvić je voditelj znanstvenog projekta “Istraživanje tartufa u šumskim ekosustavima Hrvatske”. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Uvod Što je specifično za šumski ekosustav u Hrvatskoj: vrlo izražena bioraznolikost, veliko učešće državnih šuma, duga tradicija organiziranog gospodarenja šumama, prirodna obnova kao osnovno načelo regeneracije šuma,. dugogodišnja tradicija sakupljanja tartufa. 2000. godine u Istri je pronađen primjerak bijelog tartufa od 1,3 kg, što je tada zabilježeno u Guinnessovoj knjizi kao najveći primjerak na svijetu. 2008. godine primjerak bijelog tartufa od 1,6 pronađen u Italiji postigao je cijenu od 330.000 US $. Iako je tradicija sakupljanja tartufa razvijena samo u Istri (od 1929. godine), tartuf uspijeva gotovo u svim šumama kontinentalne Hrvatske. Moguć je i plantažni uzgoj sadnjom sadnica “zaraženih” micelijem tartufa. Zaključci: U ekološkom i biološkom smislu, nema tartufa bez vitalnih šuma i optimalnih stanišnih uvjeta; Kvaliteta tartufa ovisi o kvaliteti staništa i zdravstvenog stanja stabala; Za održivo gospodarenje potrebno je zakonski osigurati kvalitetnije gospodarenje šumskim staništima i ekosustavom; Zakonski regulirati sakupljanje tartufa i osigurati nadzor; Prekobrojnost divljih svinja može drastično smanjiti prinos tartufa; Postoje poznata staništa tartufa u Hrvatskoj (Istra, Motovunska šuma); Potencijal za tartufe u Hrvatskoj je izvrstan, što osiguravaju očuvana i prirodna šumska staništa; Sakupljanje tartufa može biti značajan prihod stanovništvu ruralnih područja, gdje korištenje drveta iz šume nije primarno; Osim pojedinaca, javni i privatni šumarski sektor u ekonoskom smislu ne koristi potencijal tartufa, što bi se uskoro moglo promijeniti. Nakon prezentacija uslijedila je rasprava u kojoj su dominirale teme: korištenje drveta kao energenta i obilježavanje 2011. Međunarodne godine šuma. Nakon završetka stručnog dijela programa razmijenjeni su prigodni pokloni. U podrumskoj sali Šumarskoga doma priređena je zajednička večera, a druženje je uz glazbu nastavljeno u predivnom prostoru Šumarskoga vrta. Vokalno instrumentalni sastav”Kužiš stari moj” u svom elementu Ne treba posebno naglašavati kako su u petak u 10 sati svi već sjedili u fakultetskom autobusu koji je kre- |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 108 <-- 108 --> PDF |
nuo put Vrbovca. Sunčani dan nas je veselio i osiguravo uspješan terenski dio programa. Pridružio nam se i izv. prof. dr. sc. Igor Anić, kao stručni voditelj današnjeg programa. U lugarnici Česma dočekao nas je veseli zvuk trube simpatičnog kuhara. Naš domaćin, upravitelj šumarije Vrbovec Đuro Kauzlarić, dip. ing., prigodnim je riječima pozdravio goste i iznio osnovne podatke o UŠP Bjelovar i šumariji Vrbovec. Ispred HŠD-a, ogranka Bjelovar goste je pozdravila predsjednica Marina Mamić, dipl. ing. Izv. prof. dr. sc. Igor Anić prije terenskog obilaska izložio je osnove gospodarenja nizinskim i poplavnim šumama hrasta lužnjaka, po načelima prirodne obnove, kako je to uvriježeno u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Igor Anić odgovara na brojna pitanja sudionika U sastojinam GJ Česma, gosti s upoznati sa svim razvojnim stadijima lužnjakovih šuma i osnovnim uzgojnim zahvatima. Na pravom primjeru svojedobno iskopanoga melioracijskog kanala kroz GJ Česma, pokazane su dugoročne negativne posljedice po šumski ekosustav takvih i sličnih zahvata u šumskom ekosustavu. O praćenju režima podzemnih i nadzemnih voda neophodnih za opstanak ovih sastojina govorio je dr. sc. Pilaš iz Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko. Obnovljeno jezero na starom toku rijeke Česme Kad si žedan napi se iz česme Uspomena uz stoljetne divove Ispred tradicionalne posavske kuće |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 109 <-- 109 --> PDF |
U popodnevnim satima nakon ručka u lugarnici Česma, krenuli smo prema parku prirode Lonjsko polje. Tamo nas je dočekalo osoblje Parka prirode i domaćini iz UŠP Sisak i HŠD-a ogranka Sisak. Dobrodošlicu je gostima zaželio predsjednik HŠD-a ogranka Sisak i zamjenik voditelja UŠP Sisak Vlatko P e trović, dipl ing., ukratko ih upoznavši s osnovnim podacima o Upravi šuma Sisak i aktivnostima HŠD-a ogranka Sisak. Nakon razgledavanja filma o Parku prirode Lonjsko polje, krenuli smo na područje šumarije Sunja. Upravitelj šumarije Drago Domazetović, dipl. ing., na granici između Parka prirode i gospodarskih šuma šumarije Sunja, izložio je osnovne značajke svoje šumarije. Nesvakidašnja slika Lonjskoga polja Izuzetno kišno razdoblje uzrokovalo je vrlo visok vodostaj Save i mnoga niziska područja su u to vrijeme bila poplavljena. Kako bi se rasteretio vodostaj Save pokraj Zagreba puštena je voda u retenciji uz Lonjsko polje, koje je gotovo cijelo bilo pod vodom. “Brezovica” nas je dočekala u punoj ljepoti Već pomalo umornim izletnicima u prekrasnoj lugarnici Brezovica priređena je večera. U subotu 25. rujna dočekalo nas je kišno jutro. Turističkim autobusom ZET-a, uz stručnu pratnju turističkog vodiča gospođe Jarmile, krenuli smo u razgledavanje povijesnih i kulturnih znamenitost Zagreba. Mi domaćini, složili smo se, da je to i za nas vrlo interesantno. Naime, u svakodnevnoj žurbi prolazimo, ali često ne vidimo ljepote svoga grada. Završni ručak pod šatorom na Jarunu Jarun nas je dočekao zaliven kišom, ali natjecanja su se odvijala bez zastoja. Koliko truda su uložili djelatnici Hrvatskih šuma, da pod ovakvim uvjetima osiguraju nesmetano odvijanje tako zahtjevnog natjecanja, kad je samo nekoliko dana prije početka natjecanja cijelo područje bilo pod vodom. Do 13 sati dali smo vremena gostima da prate natjecanja i bodre svoje nacionalne timove, a onda je pod šatorom priređen završni ručak. Tu nam se pridružio i pozdravio goste predsjednik uprave Hrvatskih šuma d. o. o. Darko Vuletić, dipl. ing. Vidimo se uskoro! U 15 sati u Šumarskom domu uz kavu su rezimirani dojmovi. Najzadovoljniji su bili predstavnici Estonije i Austrije, čiji natjecatelji su timski i pojedinačno zauzeli prva mjesta. Nakon oproštajnih govora završio je EFN skup u Zagrebu. Zadovoljstvo nam je bilo primati zahvale, pozitivne dojmove organizacijom i svime viđenim u Hrvatskoj, koje su nam sudionici uputili nakon povratka kućama. Damir Delač (Foto: B. Meštrić) |