DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 13     <-- 13 -->        PDF

J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568
A Acer pseudoplatanus (4)


B Sorbus chamaemespilus (7), Berberis croatica (9), Salix sp. (7)


C Alchemilla velebitica (1), Anthoxanthum odoratum (1), Arabis alpina (1), Festuca spectabilis subsp. affinis (1),


Festuca nigrescens (1), Galium lucidum (2), Polygala comosa (2), Fragaria vesca (2), Cicerbita alpina (2),


Corydalis ochroleuca (3), Cardamine bulbifera (3), Pulmonaria officinalis (3), Urtica urens (4), Dactylis glomerata (4),


Peltaria alliacea (4), Silene vulgaris (4), Saxifraga rotundifolia (4), Euphorbia amygdaloides (4), Stellaria holostea (4),


Knautia drymeia (4), Melittis melissophyllum (6), Rhinanthus aristatus (6), Polygala alpestris subsp. croatica (7)


Leontodon crispus subsp. rossianus (7), Carex pilosa (7), Lilium carniolicum (9), Saxifraga paniculata (9),


Anthericum ramosum (9), Polygonatum odoratum (9), Valeriana officinalis (9), Thalictrum aquilegifoilum (9),


Polypodium vulgare (10), Asplenium scolopendrium (10), Athyrium filix-femina (10), Gymnocarpium robertianum (10),


Polystichum aculeatum (10), Cardamine trifolia (10), Dryopteris dilatata (10)


D Isothecium alopecuroides (1), Plagiothecium nemorale (1), Mnium spinosum (1), Pohlia cruda (2), Sanionia uncinata (2),


Marchantia polymorpha (4), Ditrichum flexicaule (4), Pseudoleskea incurvata (4), Schleropodium purum (4),


Blepharostoma trichophyllum (9), Cirriphyllum tommasinii (10)


A - drveće / Trees B - grmlje / Shrubs C - prizemno rašće / Undergrowth D - mahovine / Mosses


a-f - sistematska pripadnost / sinsystematic affiliation


1-6 - Zavižan, 7-8 - Smrčeve doline, 9-10 - Samarske stijene


Vrste s pokrovnošću + u jednom snimku


Species with covering + in one releve


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA – Research results and discussion
U deset fitocenoloških snimaka (tablica 1) zabilje-jinama smrekove šume s milavom (55 snimaka iz auženo
je 153 vrsta višega bilja i 31 vrsta mahovina, od strijskih Alpa, Willner i Grabherr 2007, stupci 5 i 8 u tatoga
se 38 vrsta višega bilja i 5 vrsta mahovina pojavljuje blici 34) nedostaje preko trideset vrsta iz Dinarida
u više od 40 % snimaka. U isprekidanom sloju drveća (primjerice Salix appendiculata, Sambucus racemosa,
potpuno pre vladava smreka, pojedinačno je prate jare-Lonicera caerulea subsp. borbasiana, Festuca bobika,
bukva i mukinja, u nižim visinama češća je jela. U sniaca, Hypericum richeri subsp. grisebachii, Cardus
sloju grmlja, uz vrste iz sloja drveća, raste još 19 vrsta, u acanthoides, Geranium macrorrhizum, Achillea claveviše
od dvije trećine snimaka zabilježene su Lonicera nae, Gentiana lutea subsp. symphyandra, Ribes alpi


caerulea inc. subsp. borbasiana, Clematis alpina, Vacci-num, Heracleum sphondylium, Asplenium fissum,
nium myrtillus, Rosa pendulina, Salix appendiculata, Doronicum austriacum, Clematis alpina, Actaea spi-
Rubus idaeus, Sambucus racemosa i Juniperus commu-cata, Cirsium erisithales i druge), dok u njima raste višenis subsp. alpina. Bez obzira na relativno velik broj od 100 vrsta koje nisu zabilježene u dinarskoj asocija


vrsta, sloj je prizemnoga rašća prilično homogen, samo ciji. Od njih se pojavnošću ili zastupljenošću posebno
24 pridolaze na više od 40 % snimaka. Sa sociološkoga ističu Larix decidua, Pinus sylvestris, Polygala chastajališta
prevladavaju tzv. “picetalne” (smrekove) vrste, maebuxus, Sesleria albicans, Homogyne alpina, Carex
karakteristične za smrekove šume većega dijela Europe. alba, Hepatica nobilis, Erica carnea, Viola reichenbac-
Njih je s mahovinama ukupno 38, odlučujuće su za sinsi-hiana, Athyrium filix-femina, Salvia glutinosa, Potenstematski
položaj asocijacije, njihov je udio veći nego u tilla erecta, Gymnocarpium robertianum, Campanulagraničnoj fitocenozi Laserpitio krapfii-Piceetum. Udje


cochleariifolia, Ranunculus nemorosus, a u sloju drlom
i pokrovnošću svakako treba istaknuti vrste Cala


veća mnogo su zastupljenije bukva, jela i gorski javor.
magrostis varia, Cirsium erisithales, pa i Carex


U području Austrije iz kojega potječu snimci, asocija


ornithopoda. One pripadaju redu Erico-Pinetalia. Od


cija Calamagrostio variae-Piceetum raste u srednjobrd


ostalih viših kategorija red Fagetalia Pawl. 1928 i niže


skom do visokobrdskom pojasu, do približno 1200 m,


kategorije broje 31 vrstu, samo 7 preko 40 % snimaka;


gdje još uvijek raste jela. Podloga je vapnenac i dolo


sveza Adenostylion Br.-Bl. 1925 i red Adenostyletalia G.


mit, a tlo je pretežito rendzina siromašna hranivima.


& J. Br.-Bl. 1931 zastupljeni su sa 17 vrsta, 5 preko 40


Ovom je usporedbom otklonjena sumnja da je riječ o


%. Vrste tih sintaksona znatno su manje rasprostranjene


istoj asocijaciji, jer primjerice Zupančič (1999) za vele


nego u graničnoj fitocenozi Laserpitio krapfii-Piceetum.


bitsku smrekovu zajednicu navodi mogućnost da se


Na više od 40 % ploha zabilježene su mahovine Di-„radi o geografskoj varijanti Schweingruberove asocicranum
scoparium, Rhytidiadelphus triquetrus, Poly-jacije“. Istodobno Zupančič u opisu slovenskih subalptrichum
formosum, Ctenidium molluscum i Tortella skih smrekovih zajednica dokazuje da se ne mogu
tortuosa.


identificirati s Bertovićevom asocijacijom iz 1975. go-


Usporedba istraživane fitocenoze sa Schweingrube-dine, iako šuma smreke i alpskoga ribizla (Ribeso alrovom
Calamagrostio variae-Piceetum pokazuje vrlo pini-Piceetum Zupančič et Acceto 1994) pokazuje
velike razlike i njihovu potpunu samostalnost. U sasto-prilične sličnosti sa sastojinama iz Samarskih stijena.