DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 19     <-- 19 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580
UDK 630* 164 (001)


VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. sensu latissimo)
NA PODRUČJU HRVATSKE PODRAVINE PREMA
MORFOLOŠKIM SVOJSTVIMA LISTOVA


THE VARIABILITY OF FIELD ELM (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) IN CROATIAN
DRAVA RIVER VALLEY ACCORDING TO THE LEAF MORPHOLOGY


Marko ZEBEC1, Marilena IDŽOJTIĆ1, Igor POLJAK1, Iva MIHALDINEC2


SAŽETAK: Istraživana je varijabilnost pet populacija nizinskog brijesta
(Ulmus minor Mill. sensu latissimo) s područja sjeverozapadne Hrvatske, uz
rijeku Dravu: Banov Brod, Gotalovo, Svibovica, Varaždin i Veliko Polje. Morfometrijsko
istraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti
provedeno je na osnovi 10 morfoloških svojstava listova, pri čemu su korištene
multivarijatne i deskriptivne statističke metode. Konstatirana je visoka
varijabilnost istraživanih morfoloških značajki, te se koeficijent varijabilnosti
na razini svih populacija kretao od 17,63 % za svojstvo broja primarnih zubaca
subapikalne regije lista do 52,94 % za svojstvo bazalne asimetrije. Unutarpopulacijska
varijabilnost bila je veća nego međupopulacijska, osim za
svojstvo broja sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije i duljinu peteljke.
Klasterskom i diskriminantnom analizom utvrđeno je da su međusobno
najsličnije populacije Svibovica, Gotalovo i Banov Brod. Populacija Veliko
Polje od ostalih se populacija izdvaja zbog jakog negativnog antropogenog
utjecaja, dok je odvajanje najsjevernije populacije Varaždin uvjetovano njenim
zemljopisnim položajem i specifičnim staništem.


Ključne riječi: Ulmus minor Mill. sensu latissimo, morfometrijska
varijabilnost, Podravina


1. UVOD – Introduction
Nizinski brijest (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) U. rubra Mühl., U. davidiana Planch.), dok drugim vrnaša
je plemenita listača, koja zajedno s brijestom stama (U. glabra Huds., U. thomasii Sarg., U. androsvezom
(U. laevis Pall.) i gorskim brijestom (U. glabra sowii Litw., U. changii Cheng, U. villosa Brandis, U.
Huds.) pripada rodu Ulmus L., taksonomski određe-wallichiana Planch.) više odgovaraju brdska područja i
nom unutar porodice Ulmaceae Mirb., nom. cons. Bri-veća nadmorska visina (Melville i Heybroek
jestovi su široko rasprostranjeni u sjevernom 1971, Richens 1983). Nizinski brijest rasprostranjen
umjerenom području, a rastu i u suptropskom području je u većem dijelu Europe, osim sjevernih područja, a
srednje Amerike i jugoistočne Azije (Pennington i raste i duž mediteranske obale, na većini otoka Sredo-
Sarukhan 1968, Fu 1980, Mackenthun 1997). zemnog mora, kao i u sjevernoj Africi, Maloj Aziji,
Njihova staništa odlikuju se velikom raznolikošću, Kavkazu i Transkavkaziji (Richens 1976).
tako da neki pripadnici roda dolaze uz obale velikih ri-


Ova europska vrsta, element je vegetacije poplavnih
jeka (U. minor Mill., U. laevis Pall., U. americana L., šuma reda Alnetalia glutinosae Tüxen 1937 i karakteri


stična vrsta sveze Alno-Quercion roboris Horvat 1938,


1 Dr. sc. Marko Zebec, izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić,


a važan je član zajednica hrastovih poplavnih šuma


Igor Poljak, dipl. ing. šum., Sveučilište u Zagrebu, Šumarski
fakultet, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, koje se protežu duž velikih srednjoeuropskih rijeka
Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, e-mail: mzebec@sumfak.hr


(Sava, Dunav, Drava, Odra), gdje je hrast lužnjak edifi-


Iva Mihaldinec, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o. Zagreb,


katorska vrsta drveća, dok je brijest primiješan, pone


UŠP Koprivnica, Šumarija Kloštar Podravski, Ulica 1. svibnja 2,
48362 Kloštar Podravski kad i u većem broju. Za prirodne populacije nizinskog