DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 22     <-- 22 -->        PDF

M. Zebec, M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec: VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580
Nakon skeniranja, lišće je izmjereno programskim
paketom WinFolia (WinFolia TM 2001). Odabir značajki
za izmjeru izvršen je prema Richensu (1958) i
Janjiću (1981), te je modificiran prema Zebecu
(2010). Ukupno je izmjereno 10 folijarnih svojstava
(slika 2). Točnost mjerenja iznosila je 0,1 mm, a za svaki
list mjerena su sljedeća svojstva: površina plojke (LA);
maksimalna širina plojke (HW); duljina plojke, mjerena
od baze plojke na kraćoj strani lista do mjesta najveće širine
plojke (PMPW); širina plojke na 50 % duljine
plojke kraće strane lista (PW1); širina plojke na 90 %
duljine plojke kraće strane lista (PW2); broj primarnih
zubaca subapikalne regije, mjereno od vrha lisne plojke
do polovine duljine plojke kraće strane lista (NPT); broj
sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije, mjereno
od apeksa do polovine duljine plojke kraće strane
lista (NPSV); duljina peteljke (PL); bazalna asimetrija,
razmak između najnižih točaka dulje i kraće strane lista
(BA); duljina plojke (BL).


Trend izmjerenih morfoloških značajki opisan je
putem deskriptivnih statističkih pokazatelja, pri čijem
su izračunu korišteni standardni algoritmi deskriptivne
statističke analize (Sokal i Rohlf 1989). Podaci su
prikazani sljedećim procjeniteljima: aritmetička sredina
(x -), standardna devijacija (SD), raspon (xmin –
xmax), koeficijent varijabilnosti (CV). U svrhu utvrđivanja
unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti
nizinskog brijesta, korištena je univarijatna analiza
varijance (ANOVA). Analizirani faktori varijabilnosti
bili su populacija i stablo, i to tako da je faktor stablo
ugniježđen unutar faktora populacija. Ukoliko su između
populacija postojale signifikantne razlike u vrijednostima
aritmetičkih sredina za pojedina svojstva, a
kako bi se utvrdilo koje se točno populacije međusobno
signifikantno razlikuju, provedeno je i dodatno testiranje
Fisherovim multiplim testovima (LSD) za sve pa-
rove populacija. Također je provedena i razdjelba
ukupne varijance, alociranjem izračunate komponente
varijabilnosti pripadajućem izvoru (između populacija,
između stabala unutar populacije, unutar stabla), za sva
analizirana svojstva. U tu svrhu korištena je REML
metoda (Restricted Maximum Likelihood Method).


Kako bi se odnos između promatranih populacija
što bolje prikazao, korištene su metode multivarijatne
statističke analize (McGarigal i sur. 2000), te su primijenjene
klasterska i diskriminantna analiza. Klasterska
analiza provedena je UPGMA (Unweighted Pair
Group Average Method) metodom, pri čemu je kori-


Slika 2. Mjerena svojstva lista: LA = površina plojke; HW = maksimalna
širina plojke; PMPW = duljina plojke, mjerena od baze
plojke na kraćoj strani lista do mjesta najveće širine plojke; PW1 =
širina plojke na 50 % duljine plojke kraće strane lista; PW2 = širina
plojke na 90 % duljine plojke kraće strane lista; NPT = broj primarnih
zubaca subapikalne regije, mjereno od apeksa do polovine duljine
plojke kraće strane lista; NPSV = broj sekundarnih i tercijarnih
žila subapikalne regije, mjereno od apeksa do polovine duljine
plojke kraće strane lista; PL = duljina peteljke; BA = bazalna asimetrija;
BL = duljina plojke.


Figure 2 Measured leaf traits: LA = leaf blade area; HW = leaf
blade breadth at its widest point; PMPW = leaf blade length, measured
along the shorter side of lamina, starting from the leaf base
to the point of maximum leaf breadth; PW1 = leaf blade width at 50
% of leaf blade length , measured along the shorter side of lamina;
PW2 = leaf blade width at 90 % of leaf blade length, measured
along the shorter side of lamina; NPT = number of primary teeth,
measured in the subapical region of the leaf, along the shorter side
of lamina, starting from leaf apex to the point of 50 % of leaf blade
length; NPSV = number of secondary and tertiary veins, measured
in the subapical region of the leaf, along the shorter side of lamina,
starting from leaf apex to the point of 50 % of leaf blade length; PL
= petiole length; BA = leaf base asymmetry; BL = blade length.


štena Euklidska udaljenost. Sve navedene statističke
analize provedene su pomoću statističkog programa
STATISTICA 8.0 (StatSoft Inc. 2001).


4. REZULTATI – Results
Rezultati deskriptivne statističke analize prikazani
su u tablici 1. Prosječno najveću površinu plojke (LA),
najšire lisne plojke (HW), najveće vrijednosti širine
plojke na 50 % duljine plojke kraće strane lista (PW1),
kao i najveće vrijednosti širine plojke na 90 % duljine


plojke kraće strane lista (PW2) imala je populacija
Banov Brod. S druge strane, populacija Veliko Polje
imala je prosječno najmanje vrijednosti navedenih lisnih
svojstava. Listovi populacije Varaždin odlikovali
su se prosječno najvećim brojem primarnih zubaca su