DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 46     <-- 46 -->        PDF

V. Cetl, B. Barišić, I. Šarušić: PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVI DRŽAVNI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602
Slika 2. Nesklad DKP i DOF5


Figure 2 Disharmony of DCM and DOP5


Vizualnom usporedbom (slika 2) uočen je velik nes klad
i nehomogenost katastarskog plana, što jasno navo
di da je za K.o. Brckovljani neophodno izvršiti
proces homogenizacije.


Izbor identičnih točaka je najzahtjevniji dio procesa
homogenizacije katastarskog plana iz razloga što o
njemu izravno ovise rezultati homogenizacije. Pod pojmom
identične točke podrazumijeva se točka čije su
koordinate poznate u polaznom i ciljnom sustavu. U
ovom slučaju su to koordinate međnih točaka prije i
nakon homogenizacije. Polazne koordinate identične
točke su one na katastarskom planu, a koordinate u ciljnom
sustavu su one koordinate na koje se identična
točka preslika nakon homogenizacije. Koordinate točke
u ciljnom sustavu dobiju se ili digitalizacijom s neke od
dostupnih prostornih podloga (DOF5, HOK5…) ili terenskim
mjerenjima. Odabirom identičnih točaka određuje
se skup parametara na temelju kojih se obavlja
homogenizacija. Na osnovi vektora pomaka identičnih
točaka određuju se vektori pomaka svih ostalih lomnih
točaka katastarskog plana.


Temeljni kriterij za izbor identične točke, je njena
nepromijenjenost u odnosu na vrijeme izmjere. S obzirom
da je većina listova katastarskog plana (oko 75 %)
pa tako i ovi, nastala grafičkom metodom izmjere prije
više od 100 godina, ovaj kriterij je teško zadovoljiti.


Tijekom izbora identičnih točaka (IT) za ovaj rad
konstruirana je pomoćna mreža kvadrata dimenzija


200 x 200 metara radi lakšeg odabira i pravilnijeg ras poreda
identičnih točaka. Izbor identičnih točaka obavio
se u 3 različite gustoće (I. 0,16 IT/ha, II. 0,07 IT/ha i III.
0,02 IT/ha). Preporučeni broj IT iznosi 0,2 toč ka/hektar,
odnosno 1 točka na 5 hektara. Vidljivo je da niti jedna
gustoća ne zadovoljava preporučeni uvjet od 0,2
točka/hektar. Razlog tomu je brojnost poljoprivrednih
katastarskih čestica koje imaju veliku površinu, što je
onemogućilo zadovoljenje ovog uvjeta.


Nakon određivanja identičnih točaka ostaje provesti
transformaciju podataka. Prema (Roić i dr. 2009) potrebno
je provesti dvije transformacije: globalnu i lokalnu.
Globalnom transformacijom obavlja se provjera
izabranih identičnih točaka i u pravilu se za ove potrebe
koristi afina transformacija. Ona se iterativno primjenjuje
sve dok se iz daljnjeg postupka ne izbace sve nepouzdane
točke. Lokalna transformacija primjenjuje se
nad identičnim točkama čija je kvaliteta provjerena
globalnom transformacijom. Ona također može ukazati
na eventualno preostale nepouzdane identične točke, a
ponavlja se do zadovoljenja postavljenih uvjeta. Rezultat
lokalne transformacije u tri gustoće identičnih točaka
bio je konačan rezultat homogenizacije.


Osim mjerenja na trigonometrima, provedena su i
mjerenja kontrolnih točaka CROPOS sustavom. Iz
skupa od 214 identičnih točaka izabrano je 19 točaka
koje su izmjerene RTK metodom VPPS servisa CROPOS
sustava i određene kao kontrolne točke za pro