DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 47 <-- 47 --> PDF |
V. Cetl, B. Barišić, I. Šarušić: PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVI DRŽAVNI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602 cjenu kvalitete homogenizacije. Terenska identifikacija ckovljani, te su međne oznake u većini slučajeva i dalje međnih točaka koje su uzete kao kontrolne, bila je ola-bile vidljive. kšana time što je nedavno provedena izmjera K.o. Br 3. REZULTATI RADA I DISKUSIJA – Results of work and discussion Analiza kvalitete provedenih postupaka transforma-poznatim koordinatama. U slučaju transformacije to su cije i homogenizacije može se promatrati kroz promjenu koordinate trigonometara, a u slučaju homogenizacije to površina katastarskih čestica kao osnovnih objekata ka-su koordinate kontrolnih točaka. tastarskog plana, te kroz pomake određenih točaka s 3.1. Analiza rezultata transformacije – Analysis of the transformation results Analiza rezultata transformacije odnosi se na uspo-nja. U lijevom dijelu prikazane su za svaku pojedinu redbu transformiranih koordinata trigonometara, čiji je točku razlike koordinata dobivene iz mjerenja, te transpoložaj bio unaprijed poznat u starom sustavu te je ta-formacijom iz starog sustava upotrebom Jedinstvenog kođer određen i iz mjerenja na terenu odrađenih CRO-transformacijskog modela (JTM). Uočljivo je da maPOS- om koji daje koordinate izravno u novom sustavu. ksimalno položajno odstupanje iznosi 12 cm (T34) sa Dodatno je određen i utjecaj dviju korištenih transfor-sredinom od 8 cm i standardnim odstupanjem od 4 cm, macija na promjenu površine katastarske općine. što zadovoljava predviđenu točnost korištene transfor- Usporedba rezultata na četiri trigonometrijske točke macije (Tablica 1 – GRID). Vrijednosti sredina za koorodabrane za uzorak dana je u tablici 2. Osim razlika po dinatne komponente koje ne prelaze 3 cm upućuju na koordinatnim osima i položajno (2d) dana je i statistika dobru apsolutnu orijentiranost korištenog modela uzorka s vrijednostima sredine i standardnog odstupa-transformacije. Tablica 2. Usporedba koordinata dobivenih mjerenjem CROPOS sustavom s JTM i 7P transformacijama Table 2 Comparison of the coordinates obtained by CROPOS with the national GRID model and 7P transformations JTM .N[m] .E[m] 2d[m] 7P .N[m] .E[m] 2d[m] T34 -0,11 0,05 0,12 T34 -0,26 0,53 0,59 T35 0,00 -0,06 0,06 T35 -0,21 0,48 0,52 T38 -0,03 0,09 0,09 T38 -0,28 0,52 0,59 T32 0,00 -0,03 0,03 T32 -0,26 0,41 0,48 sredina/mean -0,03 0,01 0,08 sredina/mean -0,25 0,48 0,55 st.ods./st.dev. 0,05 0,07 0,04 st.ods./st.dev. 0,03 0,05 0,05 JTM – national GRID method transformation, .N and .E – coordinate differences, 2d – positional deviation, 7P – 7 parameter transformation U desnom dijelu tablice 2 prikazane su za svaku pojedinu točku razlike koordinata dobivene iz mjerenja te transformacijom iz starog sustava upotrebom 7-parametarske transformacije (7P). Primjetna su velika položajna odstupanja koja iznose i do 59 cm (T34 i T38), ali isto tako i vrlo male vrijednosti standardnih odstupanja što upućuje na lošu apsolutnu orijentiranost korištenih 7 parametara. Nešto veće vrijednosti standardnih odstupanja dobivenih pomoću JTM-a teško je interpretirati, budući da je specificirana 2d točnost VPPS CROPOS servisa na razini od 2 cm. Za pretpostaviti je da bi uporaba lokalno određenih 7 parametara dala mnogo bolje rezultate, ali ovakav pristup donosi brojne probleme vezane uz određivanje parametara za svaku katastarsku općinu ili šire podru čje te nastavne komplikacije s diskontinuitetom na njihovim granicama. JTM se opravdano nameće kao najbolje rješenje, budući da zadovoljavajućom točnošću prekriva cijeli teritorij Republike Hrvatske. Jedna od bitnih pretpostavki za transformaciju podataka digitalnog katastarskog plana je ta da transformacija ne utječe bitno kako na relativni odnos točaka, tako i na površine katastarskih čestica. Usporedbom površine prije i nakon transformacije, dobiveni relativni iznosi razlika od 0,03 % od ukupne površine K.o. Brckovljani glavninom su uzrokovani promjenom koordinatnog sustava (projekcije), koja kroz različit odabir dodirnog meridijana uvodi drukčiji raspored deformacija površina u starom i novom sustavu (Bariš i ć i dr. 2009). 3.2. Analiza rezultata homogenizacije – Analysis of the homogenization results Uspješnost provedene homogenizacije u tehničkom dovoljiti i zakonski propisane uvjete (NN 2007) koji smislu provjerava se analizom pomaka na kontrolnim nalažu da promjena površine katastarske čestice nakon točkama. Postupkom homogenizacije potrebno je za-homogenizacije ne smije biti veća od 20 % ili 1000 m2. |