DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 48     <-- 48 -->        PDF

V. Cetl, B. Barišić, I. Šarušić: PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVI DRŽAVNI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602
U tu svrhu potrebno je izraditi izvješće
o površinama katastarskih čestica.


Identične točke su točke čije su
koordinate poznate u polaznom i
ciljnom sustavu. Za potrebe homogenizacije
K.o. Brckovljani odabrano
je 195 identičnih točaka. Na
slici 3 prikazan je raspored IT, te odstupanja
na njima, odnosno njihov
pomak iz polaznog u ciljni sustav.


Budući da je pri odabiru identičnih
točaka korištena podloga visoke
položajne kvalitete (DOF5), odstupanja
na slici 3 mogu se interpretirati
kao položajna nehomogenost
katastarskog plana uzrokovana primarno
kvalitetom metode korištene
pri katastarskoj izmjeri iz 1862. go-
dine (grafička metoda) te načinom
održavanja katastarskog plana kroz
desetljeća od njegova nastanka.


Lijevi dio tablice 3 prikazuje statistiku
na IT iz koje je vidljivo da je
plan nakon transformacije uz pomoć
Jedinstvenog transformacijskog modela
relativno dobro smješten u novi
sustav – vrijednosti sredina odstupanja
po osima kreću se ispod 2 metra.
Maksimalna vrijednost položajnog 2d odstupanja je 15,4
metara sa srednjom vrijednosti od 5,6 metara, što dovoljno
govori o položajnoj kvaliteti katastarskog plana.


Za procjenu uspješnosti provedene homogenizacije
odabran je skup od 44 kontrolne točke. 19 točaka izmjereno
je na terenu pomoću VPPS servisa CROPOS
sustava, a dodatnih 25 točaka određeno je na temelju
podataka nove katastarske izmjere. Kontrolne točke


Slika 3. Odstupanja na istovjetnih točkama [m]


Figure 3 Deviations at identical points in meters


nisu korištene pri homogenizaciji, već je nakon provedenog
postupka promatrano koliko se kontrolna točka
u polaznom sustavu dobro primakla svome pravom položaju
u ciljnom sustavu.


U desnom dijelu tablice 3 prikazani su statistički
podaci na kontrolnim točkama prije procesa homogenizacije
koji će poslužiti kao referentni pri procjeni uspješnosti
provedenog postupka.


Tablica 3. Statistika na identičnim (uzorak 195 IT) i kontrolnim točkama (uzorak 44 KT)


Table 3 Statistic on identical (sample of 195 IP) and control points (sample of 44 CP)


IT/IP .E [m] .N [m] 2d [m] KT/CP .E [m] .N [m] 2d [m]
min./min -11,8 -10,7 0,5 min./min -9,5 -11,3 2,1
maks./max 13,0 15,0 15,4 maks./max 7,0 9,5 12,4
raspon/range 24,8 25,7 14,9 raspon/range 16,5 20,8 10,3
sredina/mean -1,7 -1,4 5,6 sredina/mean -1,9 -3,2 6,2
st.odst./st.dev 4,4 3,9 2,8 st.odst./st.dev 3,8 3,8 2,3


IP – identical point, CP – control point, .N and .E – coordinate differences, 2d – positional deviation


Nakon provedenih homogenizacija u sve tri gustoće identičnih točaka postavi da kvaliteta statistike na kon izračunate
su statistike preostalih odstupanja na kon-trolnim točkama prije i nakon homogenizacije mora u
trolnim točkama koje su prikazane u tablici 4. najmanju ruku ostati ista, onda se može prihvatiti predlo -


Usporedbom je vidljivo da prva gustoća (0,16 IT/ha) ženi kriterij od 0,2 IT/ha (Roić i dr. 2010). U preostale
popravlja stanje u odnosu na ulaznu statistiku, dok to s dvije gustoće (II-0,07 IT/ha i III-0,02IT/ha) primijećuje se
druge dvije gustoće nije postignuto. Evidentna je i degra -utjecaj nedovoljne gustoće identičnih točaka, budući da
dacija statističkih pokazatelja sa smanjivanjem gustoće kod njih dolazi do degradacije položajne kvalitete kataidentičnih
točaka. Ukoliko se kao uvjet za odabir gus to će starskog plana, što u svakom slučaju treba izbjeći.