DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 48 <-- 48 --> PDF |
V. Cetl, B. Barišić, I. Šarušić: PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVI DRŽAVNI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602 U tu svrhu potrebno je izraditi izvješće o površinama katastarskih čestica. Identične točke su točke čije su koordinate poznate u polaznom i ciljnom sustavu. Za potrebe homogenizacije K.o. Brckovljani odabrano je 195 identičnih točaka. Na slici 3 prikazan je raspored IT, te odstupanja na njima, odnosno njihov pomak iz polaznog u ciljni sustav. Budući da je pri odabiru identičnih točaka korištena podloga visoke položajne kvalitete (DOF5), odstupanja na slici 3 mogu se interpretirati kao položajna nehomogenost katastarskog plana uzrokovana primarno kvalitetom metode korištene pri katastarskoj izmjeri iz 1862. go- dine (grafička metoda) te načinom održavanja katastarskog plana kroz desetljeća od njegova nastanka. Lijevi dio tablice 3 prikazuje statistiku na IT iz koje je vidljivo da je plan nakon transformacije uz pomoć Jedinstvenog transformacijskog modela relativno dobro smješten u novi sustav – vrijednosti sredina odstupanja po osima kreću se ispod 2 metra. Maksimalna vrijednost položajnog 2d odstupanja je 15,4 metara sa srednjom vrijednosti od 5,6 metara, što dovoljno govori o položajnoj kvaliteti katastarskog plana. Za procjenu uspješnosti provedene homogenizacije odabran je skup od 44 kontrolne točke. 19 točaka izmjereno je na terenu pomoću VPPS servisa CROPOS sustava, a dodatnih 25 točaka određeno je na temelju podataka nove katastarske izmjere. Kontrolne točke Slika 3. Odstupanja na istovjetnih točkama [m] Figure 3 Deviations at identical points in meters nisu korištene pri homogenizaciji, već je nakon provedenog postupka promatrano koliko se kontrolna točka u polaznom sustavu dobro primakla svome pravom položaju u ciljnom sustavu. U desnom dijelu tablice 3 prikazani su statistički podaci na kontrolnim točkama prije procesa homogenizacije koji će poslužiti kao referentni pri procjeni uspješnosti provedenog postupka. Tablica 3. Statistika na identičnim (uzorak 195 IT) i kontrolnim točkama (uzorak 44 KT) Table 3 Statistic on identical (sample of 195 IP) and control points (sample of 44 CP) IT/IP .E [m] .N [m] 2d [m] KT/CP .E [m] .N [m] 2d [m] min./min -11,8 -10,7 0,5 min./min -9,5 -11,3 2,1 maks./max 13,0 15,0 15,4 maks./max 7,0 9,5 12,4 raspon/range 24,8 25,7 14,9 raspon/range 16,5 20,8 10,3 sredina/mean -1,7 -1,4 5,6 sredina/mean -1,9 -3,2 6,2 st.odst./st.dev 4,4 3,9 2,8 st.odst./st.dev 3,8 3,8 2,3 IP – identical point, CP – control point, .N and .E – coordinate differences, 2d – positional deviation Nakon provedenih homogenizacija u sve tri gustoće identičnih točaka postavi da kvaliteta statistike na kon izračunate su statistike preostalih odstupanja na kon-trolnim točkama prije i nakon homogenizacije mora u trolnim točkama koje su prikazane u tablici 4. najmanju ruku ostati ista, onda se može prihvatiti predlo - Usporedbom je vidljivo da prva gustoća (0,16 IT/ha) ženi kriterij od 0,2 IT/ha (Roić i dr. 2010). U preostale popravlja stanje u odnosu na ulaznu statistiku, dok to s dvije gustoće (II-0,07 IT/ha i III-0,02IT/ha) primijećuje se druge dvije gustoće nije postignuto. Evidentna je i degra -utjecaj nedovoljne gustoće identičnih točaka, budući da dacija statističkih pokazatelja sa smanjivanjem gustoće kod njih dolazi do degradacije položajne kvalitete kataidentičnih točaka. Ukoliko se kao uvjet za odabir gus to će starskog plana, što u svakom slučaju treba izbjeći. |